Connect with us

Hronika

Pljačkali banke i radnike obezbjeđenja: Banjalučanima 24 godine zatvora za KRAĐU 2 MILIONA KM

Optuženi u predmetu “Trezor” Jovica Karać (49), Miloš Mrđan (49), Aljoša Galić (36) i Đorđe Ćulum (44) iz Banjaluke osuđeni su na ukupno 24 godine zatvora u banjalučkm Okružnom sudu zbog više razbojništava u kojima su prijeteći oružjem oteli blizu dva miliona maraka, dok je Željko Pavlović (47) iz Kneževa oslobođen krivice.

Karać i Ćulum dobili su po sedam godina, a Galić i Mrđan po pet godina zatvora. Osuđeni su da su krivična djela razbojništva počinili u sastavu krivičnog udruženja.

Galić i Mrđan nisu učestvovali u svim krivičnim djelima.  Presudom im je u izrečenu kaznu uračunato vrijeme koje su proveli u privoru i oduzeta imovinska korist stečena krivičnim djelom, piše “Glas Srpske”.

Tako je određeno da se od Ćuluma oduzima 197.468 KM, od Galića 45.970  KM, Karaća 54.332 KM i od Mrđana 8.361 KM. Zajedno sa njima optuženi su i Tomislav Knežević (49) iz Kneževa koji je u bjekstvu, te Siniša Straživuk (56) protiv koga je razdvojen postupak zbog bolesti.

U svemu je učestvovao i Milan Reljić koji je priznao krivicu i dobio imunitet u zamjenu za svjedočenje protiv ostalih.

Presudu je nakon šest godina suđenja izreklo sudsko vijeće kojim je predsjedavao Branimir Jukić koji nije obrazlagao odluku.

Odbrana osuđenih je najavila žalbu na presudu, a istakli su da je Galić već osuđen i odležao kaznu za pljačku Komercijalne banke.

Prema toj presudi bio je direktni izvršilac, a prema ovoj najnovijoj vozač vozila kojim su se dvoezli i pobjegli. Prema presudi osuđeni su bili članovi zločinačkog udruženja koje je od 2008. do kraja 2011. godine počinilo više oružanih pljački na području Banjaluke, Prijedora i Kneževa u kojima su odnijeli blizu dva miliona maraka.

Prema optužnici udruženje je opljačkalo 1.035.230 KM iz Komercijalne banke u centru Banjaluke  koja počinjena u aprilu 2011.godine, zatim ih terete za pljačku 572. 857 KM od radnika “Alfa Sekjuriti” u krugu banjalučke firme “Metal” kada je 18. januara 2010. godine ranjen radnik obezbjeđenja Jadranko Granula.

Terete ih i za otimanje 229.854 KM novca “Pošta Srpske” iz transportne pošiljke kada su 6. maja 2008. godine napali radnike obezbjeđenja agencije “Centurion”, kao i  za pljačku 33.468 maraka iz “Rajfajzen banke” koja počinjena 6. jula 2009. godine u banjalučkom naselju Derviši.

Prema optužnici Komercijalnu banku opljačkali su Straživuk, Knežević  Reljić i Galić. Osim njih u pljački je učestvovao radnik obezbjeđenja Dalibor Marić koji je razbojnicima SMS porukom javio kad je najpovoljniji trenutak da počine pljačku, a prethodno im je poslao slike rasporeda prostorija u banci.

On je takođe priznao. U optužnici stoji da su pljačku novca od radnika “Alfa sekjuriti” počinili  Straživuk, Reljić, te  Ćulum koji je “tipovao” posao” i on je od njemu poznatog lica po nadimku “Kajgo” dobio informaciju da toga dana radnici “Alfa sekjuriti” prevoze veće količine novca od firmi “Delta maksi” i “OMV BiH”.

Prema optužnici u pljački transporta novca “Pošta Srpske”  učestovali  su Straživuk, Galić i Reljić. I ovaj posao “tipovao” je Đorđe Ćulum koji je dobio informaciju o transportu pošiljke novca za penzije na relaciji Banjaluka – Gornji Ribnik.  U optužnici je navedeno da su pljačku 33.468 maraka iz “Rajfajzen banke” u banjalučkom naselju Derviši  počinili  Straživuk, Karać, Reljić i Mrđan. Pavlović je bio optužen da je sakrio novac od pljačke radnika “Alfa Sekjuriti” u krugu banjalučke firme “Metal”. Sud smatra da nije dokazano da je on to učinio pa je zato i oslobođen krivice.

Milan Reljić je tokom nedavnog svjedočenja putem video linka iz njemačkog zatvora priznao učešće u  milionskim pljačkama te rekao da su u razbojništvima učestvovali ostali optuženi i opisao njihovu ulogu, a dvojicu saučesnika je okrivio za krađu novca otetog od radnika “Alfa Sekjuriti”.

Reljić je  ranije u banjalučkom Okružnom sudu osuđen za pljačku Komercijalne banke na osam godina kao i Galić koji je za to djelo dobio šest godina zatvora. Reljić je osuđen u Minhenu na doživotni zatvor zbog ubistva penzionerke državljanke Srbije Mire Kostov (67) koju je ubio u decembru 2020. godine.

Sudski proces u predmetu “Trezor” počeo je 2018. godine, ali  obustavljen jer je Straživuk optužen za prijetnje sudiji Snježani Kudrić koja je bila predsjednik vijeća u tom predmetu.

Nakon toga izabrano je novo vijeće pa je sve  krenulo iznova, a suđenje je potom više puta odgađano i  ponovo su saslušani svi svjedoci.

Hronika

HAKERSKI UDAR NA TRGOVAČKE LANCE: U Srpskoj ukradeno gotovo pola miliona KM

Hakerske prevare u kojima kriminalci presreću poslovnu komunikaciju kompanija i lažnim zahtjevima mijenjaju podatke za uplatu postale su i u BiH dobro poznat oblik privrednog kriminala.

Posljedice se mjere stotinama hiljada, pa i milionima maraka.

Nedavni slučaj u kojem je kompanija “Igman” iz Konjica ostala bez 1,5 miliona KM nikako nije usamljen, pričaju sagovornici CAPITAL-a, koji objašnjavaju da se u posljednje vrijeme dogodilo više takvih situacija u kojima su velike kompanije ostale bez ozbiljnih sredstava, dok su samo rijetki uspjeli da otkriju prevaru prije nego što je novac prebačen.

Viša analitičarka Globalne inicijative Anesa Agović Đozo kaže da se jednoj domaćoj kompaniji koja ostvaruje milionske prihode nedavno dogodila gotovo ista situacija, sa tom razlikom da je neko primijetio nelogičnosti.

Kompanija iz Tešnja je trebalo da uplati više od 400.000 dolara jednoj turskoj firmi, ali je u par sati od slanja fakture do plaćanja stigao e-mail u kojem je partner tražio promjenu računa.

– Poruka je izgledala potpuno autentično, bila je izuzetno uvjerljiva, adresa pošiljaoca gotovo identična originalnoj, a razlika se svodila na jednu jedinu izmijenjenu oznaku u e-mail adresi i novi broj računa. Upravo je ta mala razlika pobudila sumnju zaposlenika, koji je odmah kontaktirao poslovnog partnera i banku, te tako spriječio prevaru vrijednu gotovo milion maraka – objasnila je Agović Đozo za CAPITAL.

Radi se o Business E-mail Compromise prevari (BEC). Ovaj slučaj, kao “Igman”, pokazuju da sajber kriminalci danas više ne napadaju isključivo računarske sisteme, već prije svega iskorištavaju ljudsko povjerenje.

Umjesto tehnički složenih napada danas oni koriste socijalni inženjering, pažljivo prikupljaju informacije o kompanijama i njihovim poslovnim partnerima, prate komunikaciju ili je uvjerljivo imitiraju, kako bi naveli zaposlenike da novac uplate na račun pod njihovom kontrolom.

– Zato je veoma važno da nijedna promjena bankovnih podataka ne smije biti prihvaćena isključivo na osnovu e-mail poruke. Sve to mora da se potkrijepi i telefonskim pozivom i direktnim kontaktom sa odgovornom osobom – kaže Agović Đozo.

Za razliku od klasičnih predstava o hakerskim napadima, cilj ovih prevara nije proboj u bankarski sistem, već kompromitovanje poslovne komunikacije između dvije kompanije i iskorištavanje povjerenja zaposlenih koji odobravaju plaćanja.

Napadač dugo boravi u sistemu

Ovakav primjer pokazuje da nije presudna sofisticiranost napada, već i pažnja zaposlenika. Upravo zato se danas, uz tehničke mjere zaštite, najveći naglasak stavlja na edukaciju zaposlenih i uspostavljanje internih procedura za provjeru promjena u finansijskim transakcijama.

Stručnjak za sajber bezbjednost i digitalnu forenziku Branko Petrović kaže da se ovakve stvari non-stop dešavaju, ali da se ponekad desi da neki zainteresovani zaposleni primijeti promjenu i na vrijeme spriječi katastrofu.

Petrović navodi da dva velika trgovačka lanca iz Republike Srpske nisu uspjela na vrijeme otkriti prevaru i da su ostala bez više od pola miliona maraka.

– U Konjicu se desila standardna prevara. Firma u Tešnju prošla je bolje jer je neko shvatio da nije sve čisto. Trgovački lanci koji su ostali bez novca to nisu uspjeli da primijete ranije. Najbitnije je znati, a to se često zaboravlja, da je napadač bio dugo prije toga u sistemu ili jedne ili druge firme, da je pratio njihovu prepisku i čekao momenat plaćanja da iskoristi trenutak – kaže Petrović.

Radilo se o “phishing” napadu u kojem je korištena “man-in-the-middle” situacija, u kojem napadač presreće komunikaciju između dvije strane i predstavlja se svakoj od njih kao legitimni sagovornik.

Krađa se može zaustaviti– Jedna od te dvije firme je sigurno hakovana, ili ova u BiH ili ona u Turskoj. U momentu plaćanja napadač je znao kada treba da pošalje obavještenje sa lažnim izgovorom da su greškom poslali stari račun ili da imaju novi. To se ne može raditi bez “boravka” u sistemu firme i praćenja njihovog rada – kaže Petrović.

Kada se transakcija i dogodi, ona se može zaustaviti, a novac vratiti preko nadležnih organa i mehanizama zaštite. Petrović kaže da kriminalci često koriste račune otvorene u bankama u Španiji, Poljskoj i Holandiji, gdje je, prema njegovim riječima, moguće otvoriti račun na daljinu.

– Zato se tamo često otvaraju računi sa lažnim dokumentima kupljenim preko darkweba, a novac se izvlači kupovinama preko interneta. Takvih primjera smo imali u protekloj godini. Ovo se može spriječiti ili otkriti blagovremeno ako firma ima bezbjednosne mehanizme, pazi na logovanje, lokacije i slično – kaže Petrović.

Dodaje da ako se prati logovanje na njihovim serverima, onda se u svakom trenutku zna ako je u sistem pokušao da uđe neko ko nije na poznatoj lokaciji ili koristi VPN koji nije poznat i koji je postavio bezbjednosni tim.

Trend koji bilježe domaći stručnjaci potvrđuju i međunarodna istraživanja.

Globalni indeks organizovanog kriminala za 2025. godinu upozorava da finansijski kriminal danas predstavlja najrasprostranjenije kriminalno tržište u svijetu, pri čemu se među najsofisticiranijim oblicima sajber-omogućenih prevara izričito navode i Business E-mail Compromise (BEC) prevare.

Njihova privlačnost za organizovane kriminalne grupe leži u činjenici da zahtijevaju relativno male troškove, nose nizak rizik otkrivanja, a mogu rezultovati milionskim finansijskim gubicima.

 

Nastavi čitati

Hronika

TRAŽEN PRITVOR ZA DVOJAC IZ BANJALUKE: Više od mjesec dana držali ženu i dijete zatočene, uzeli im i novac

Okružno javno tužilaštvo Banjaluka predložilo je Osnovnom sudu u Banjaluci određivanje pritvora za Almina Đinu (38) iz Travnika i Jadranku Jovanić (59) iz Banjaluke zbog sumnje da su ženu iz Prijedora i njeno maloljetno dijete mjesec dana držali zarobljene u stanu i na prevaru uzeli im sav novac.

Tužilaštvo ih tereti da su počinili produženo krivično djelo prevara i krivično djelo protivpravno lišenje slobode.

-Osumnjičene osobe su u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi u vremenskom periodu od 17. juna ove godine do 29. jula protivpravno držali u stanu u Banjaluci, oštećenu M.K. iz Prijedora i njeno maloljetno dijete, te istu dovodili u zabludu obećavajući joj posao u inostranstvu, kojom prilikom su od oštećene u više navrata uzeli novac – navode iz Tužilaštva.

Tužilac je uputio prijedlog za određivanje mjere pritvora zbog opasnosti od bjekstva osumnjičenih, zbog postojanja naročitih okolnosti koje ukazuju da će osumnjičeni ometati krivični postupak uticajem na svjedoke, te zbog postojanja naročitih okolnosti koje opravdavaju bojazan da će osumnjičeni ponoviti krivično djelo.

O prijedlogu za određivanje mjere pritvora odlučiće sudija za prethodni postupak Osnovnog suda u Banjaluci.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Hronika

ZDRUŽENA AKCIJA 10 VATROGASNIH JEDINICA: Ugašen veliki požar kod Teslića, izgorjeli generatori, solarni paneli…

Vatrogasci su tokom noći lokalizovali požar u fabrici “Elgrad” u Donjem Rankoviću, izjavio je starješina Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Teslić Savo Bubić.

Bubić kaže da su i dalje aktivni na gašenju požara i naveo da je na požarištu bilo više od 60 vatrogasaca sa 25 vozila iz 10 vatrogasnih jedinica iz Republike Srpske i Federacije BiH.

Načelnik Civilne zaštite u Tesliću Dule Borić rekao je da je tokom vatrene stihije u potpunosti izgorjela glavna hala sa generatorima, fotonaponskim pločama i kubici drvnih sortimenata, te da je šteta ogromna.

Na gašenju požara su, osim iz Teslića, bili angažovani vatrogasci iz Doboja, Tešnja, Maglaja, Žepča, Prnjavora, Kotor Varoša, Stanara, Jelaha, kao i iz Dobrovoljnog vatrogasnog društva iz Očauša.

Iz dobojske Teritorijalne vatrogasno–spasilačke jedinice rečeno je da su kao ispomoć intervenisali juče od 18.00 časova do jutros u 4.00 časa, i da je šteta na fabrici totalna.

Iz Policijske uprave Doboj ranije je rečeno da je požar prijavljen Policijskoj stanici Teslić juče u 16.30 časova.

Nastavi čitati

Aktuelno