Connect with us

Društvo

KUPAČI OPREZ! Raste broj riba otrovnica u Jadranu

U Jadranu je sve više je invazivnih vrsta koje štete ekosistemu, ali su i opasnost za ljude, ribare ili kupače.

Iz Instituta za biologiju mora iz Kotora ističu da je u posljednjih nekoliko godina primijećen veliki broj invazivnih vrsta riba i rakova, koji mijenjaju sliku podvodnog svijeta.

Nijedna ne napada čovjeka, međutim neke imaju u svojim bodljama toksine i u susretu sa njima treba biti oprezan.
Ilija Ćetković, saradnik u istraživanju u Laboratoriji za ihtiologiju i morsko ribarstvo kotorskog Instituta, objašnjava da u njihovom dijelu Jadrana je primijećen veći broj invazivnih vrsta riba, rakova, algi i drugih organizama. Sve te vrste zabilježene su i u vodama drugih jadranskih zemalja.

On ističe da najveći broj invazivnih vrsta ulazi u Mediteran, pa zatim i u Jadransko more, kroz Suecki kanal.

“Ove vrste vode porijeklo iz Indijskog okeana i Crvenog mora, a ovaj fenomen se naziva Lesepsijska migracija i dobio je ime po francuskom diplomati koji je učestvovao u izgradnji ovog kanala. Neke vrste dospiju u Jadran i putem drugih izvora, kakve su recimo balastne vode brodova, koje bivaju prosute u Jadran, a potiču iz nekog drugog regiona svijeta”, objašnjava Ćetković.
Ćetković navodi da je od relativno skoro primijećena riba lav, koja ima otrovne bodlje kojima se brani od predatora.

“I sama je predatorska vrsta i predstavlja opasnost za veliki broj prirodnih stanovnika Jadrana. U slučaju ulova, prilikom rukovanja ovom vrstom, treba preduzeti mjere kako ne bi došlo do uboda. Takođe, tu su i vrste iz porodice napuhača čiji organi posjeduju otrov tetrodotoksin, neurotoksin opasan po čovjeka. Ove ribe se ne smiju koristiti u ishrani ljudi, a treba izbjeći i bilo kakav dodir ili obradu ribe, jer se tako može potencijalno doći u kontakt sa otrovom”, upozorava Ćetković.

Ako se dođe u kontakt sa ribom lav, onda mjesto uboda treba brzo istisnuti koliko se može i nikako ne stavljati led, nego nešto vrelo, uroniti mjesto uboda u vrelu vodu, jer je njen otrov termolabilan, što znači da se na oko 70 stepeni degradira i tako se smanjuje njegovo dejstvo, ističu stručnjaci.

Riba lav razmnožava se tokom cijele godine, a nema prirodnih neprijatelja, zbog čega se brzo i uspješno širi. Od februara 2023. godine do danas zabilježeno je šest nalaza ove vrste u crnogorskim vodama, a očekuje se da će se broj viđenja i ulova povećavati.

Uglavnom se zadržava na stjenovitom dnu, a njen ubod može uzrokovati višednevni bol, znojenje, smetnje u disanju, a u ekstremnim slučajevima i paralizu.

U Hrvatskoj je nadavno uhvaćena riba napuhača, ili fugu riba, na koju upozorava i Ćetković.

“Sasvim je moguće da je ova vrsta i u našem dijelu Jadrana, pa se preporučuje oprez, ukoliko se primijeti”, naveo je on.

Napuhači (naduvači) umjesto da pobjegnu kada su u opasnosti, koriste svoja elastična tijela i sposobnost da brzo unesu ogromne količine vode (pa čak i vazduha kada je potrebno) da se pretvore u gotovo nejestivu loptu nekoliko puta veću od normalne veličine.

Neke vrste takođe imaju bodlje na koži da bi bile još manje ukusne. Skoro svi sadrže tetrodotoksin, veoma jak neurotoksin koji može izazvati paralizu nervnog i respiratornog sistema i izazvati smrt, prenosi RTCG.

Sve manje prirodnih neprijatelja, nema pravila gdje se i kada mogu sresti

Ćetković naglašava da većina tih vrsta se još uvijek sreće relativno rijetko u ovom području, nalazi se sporadično i nema pravila, gdje se i kada mogu sresti.

Što se tiče njihove kontrole i razmnožavanja, kako kaže, postoji problem, jer dio ovih vrsta nema prirodnog neprijatelja u Jadranu, a i oni stanovnici Jadrana koji bi mogli da igraju tu ulogu imaju jako nisku brojnost, usljed dugotrajne i intenzivne eksploatacije ovog basena.

To su različite vrste kernji i morskih pasa koji se prirodno nalaze u Jadranu, ali tih vrsta je sve manje, što govori o uništavanju bioraznolikosti autohtonih (domaćih) vrsta.

“Praćenje ovih invazivnih vrsta se vrši isključivo kroz prijave ulova ribara ili njihovog viđenja u ekosistemu. Zato apelujemo na građane da Institutu dostave slike svake njima nepoznate vrste ribe ili drugog morskog organizma, te ih ni u kojem slučaju ne konzumiraju prije nego dobiju odgovor o kojoj vrsti se radi. Zbog veoma niske brojnosti većine invazivnih vrsta, nije moguće sprovoditi detaljnija naučna istraživanja, jer se ne može doći do dovoljnog broja primjeraka. A zbog veličine i nedostupnosti morskih ekosistema, može se reći da ne postoji način na koji je moguće ukloniti neku invazivnu vrstu iz određenog regiona kada se ona pojavi. Njihovu brojnost je u određenoj mjeri moguće regulisati izlovom ili određenim akcijama ciljanog sakupljanja”, navodi Ćetković.

Ove vrste, kako kaže ovaj stručnjak kotorskog Instituta, nesmetano se razmnožavaju i mogu napraviti štetu domaćim vrstama, bilo kroz zauzimanje ili izmjenu njihovih staništa ili kroz kompeticiju za resurse hrane.

“Takođe, vrste predatorskih karakteristika, kao što je riba lav, direktno utiču na smanjenje brojnosti domaćih vrsta putem svoje ishrane. Još uvijek ne možemo procijeniti stvaran uticaj ovih vrsta na stanovnike Jadrana, međutim, postoje softveri koji se koriste za procjenu njihovog potencijalnog uticaja na određeni region, koristeći podatke o klimatskim karakteristikama ciljnog regiona i biologiji same invazivne vrste. Institut je već objavio naučne radove na ovu temu vezane za vode Crne Gore, ali i učestvovao na izradi radova sa takvom tematikom na nivou Jadranskog mora”, naglasio je Ćetković.

Ove vrste, kako objašnjavaju u Institutu, predstavljaju glavnu prijetnju autohtonim vrstama u Evropi, a svake godine nanose štetu vrijednu milijarde evra evropskoj ekonomiji.

Budući da invazivne unesene vrste ne poštuju granice, akcija na evropskom nivou je djelotvornija od aktivnosti na nivou država članica i Institut je u tom smislu uključen u nekoliko programa.

(Callinectes sapidus) koji nanosi velike štete ribarima uništavajući im ulove i ribolovne alate. Pored rakova i riba u Jadran je dospjelo i mnoštvo drugih organizama, a značajnije su zelene alge iz roda Caulerpa, tzv. tumor Mediterana.

Related Topics:

Društvo

PAKLENI TALAS NE POSUSTAJE: Danas u BiH do čak 41 stepen!

Bosnu i Hercegovinu danas, 31. jula, očekuje pretežno sunčano i izuzetno toplo vrijeme, uz veoma visoke dnevne temperature koje će u pojedinim krajevima dostići čak 41 stepen Celzijusa.

Jutro će biti vedro i svježije, uz temperature od 15 do 22 stepena, dok će na jugu zemlje biti i do 25 stepeni. Tokom dana preovladavaće sunčano vrijeme uz slab do umjeren istočni i sjeveroistočni vjetar.

Najviša dnevna temperatura kretaće se između 33 i 41 stepen, pri čemu će najtoplije biti u Hercegovini i sjevernim dijelovima Bosne. Zbog ekstremno visokih temperatura meteorolozi savjetuju građanima da izbjegavaju boravak na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, unose dovoljno tečnosti i posebnu pažnju posvete zaštiti djece, starijih osoba i hroničnih bolesnika.

Prema izgledima vremena, vreli talas nastavlja se i narednih dana, uz sunčano vrijeme i temperature koje će i tokom vikenda ostati iznad prosjeka za ovo doba godine.

Nastavi čitati

Društvo

STUDENTSKI ŽIVOT POSTAO LUKSUZ: Minimalac nije dovoljan ni za osnovne troškove u Banjaluci

FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Za mnoge mlade ljude dolazak na fakultet u Banjaluku znači prvi veliki korak ka samostalnosti. Pored izbora fakulteta i pripreme za predavanja, budući studenti i njihovi roditelji najčešće imaju još jedno veliko pitanje – koliko košta život u najvećem gradu Srpske?

Univerzitet u Banjaluci ove godine planira upis 2.605 studenata u prvu godinu prvog ciklusa studija, od čega je najveći broj mjesta predviđen za budžetske studente. Međutim, nakon upisa počinje prava računica smještaj, hrana, prevoz, knjige, izlasci i ostali troškovi.

Brucoši koji dolaze iz drugih gradova najčešće prvo rješavaju pitanje smještaja. Najtraženija opcija je studentski dom, ali broj mjesta nije dovoljan za sve zainteresovane.

U Banjaluci, dom raspolaže sa kapacitetom od 1.250 kreveta, što znači da preko 1.000 studenata mora da pronađe drugi smještaj.

Student na budžetu koji dobije mjesto u domu praktično dobija najveću uštedu jer su troškovi smještaja znatno niži nego kod privatnog najma. U ranijim godinama posebno je isticano da studenti na budžetu imaju povoljnije uslove, uključujući besplatan smještaj i subvencionisanu ishranu, gdje 3 obroka na dan plaćaju po cijeni od 3KM.

Studentica Fizioterapije Marija, već treću godinu živi u domu, te je i sama istakla brojne benefite.

– Život u studentskom domu mi je u velikoj mjeri olakšao studiranje jer ne plaćam smještaj. Hranim se u menzi, gdje su obroci pristupačni, pa uz oko 500 KM džeparca mjesečno uspijevam da pokrijem sve osnovne troškove. Naravno, nekada bude neplaniranih izdataka, ali uz dobru organizaciju mogu da funkcionišem bez većih problema – kaže Marija.

Privatni smještaj – više slobode, ali skuplje

Studenti koji ne dobiju mjesto u domu ili žele više privatnosti okreću se iznajmljivanju stanova. Najveći problem je cijena.

Za garsonjere i manje stanove u Banjaluci cijene se, zavisno od lokacije i opremljenosti, često kreću od nekoliko stotina maraka mjesečno. Ranija iskustva studenata pokazivala su da su cijene garsonjera mogle dostići oko 450–500 KM i više, posebno u periodu najveće potražnje pred početak akademske godine.

Dajana, studnetica trece godine Građevinskog fakulteta, kao brucoš nije uspjela ostvariti pravo na dom, pa je jedina opcija bila prvatni smještaj.

– Živim sa cimerkom u iznajmljenom stanu i kiriju od 500 KM dijelimo, ali uz to plaćamo i režije. Hranu uglavnom kupujem u marketima i pripremam kod kuće. Kada se saberu kirija, režije, namirnice, prevoz i ostali svakodnevni troškovi, za normalan život u Banjaluci potrebno mi je oko 1.000 do 1.100 KM mjesečno – rekla je Dajana.

Računica

Ukupni mjesečni izdaci tako se kreću između 800 i 1.300 KM, u zavisnosti od životnih navika i budžeta.

Ako student živi sam, cijene izgledaju ovako:

– kirija: 400–600 KM

– režije: 50–150 KM

– internet/telefon: 30–50 KM

– hrana: 250–400 KM

– prevoz i ostali troškovi: 50–150 KM

Jednostavna računica pokazuje da troškovi studentskog života u privatnom smještaju mogu premašiti iznos minimalne plate u Republici Srpskoj, zbog čega finansiranje studiranja za mnoge porodice predstavlja veliki izazov.

Za neke brucoše Banjaluka će biti samo mjesto studiranja, a za mnoge prvi pravi dom. Iako finansijska računica postaje sve važniji dio studentskog života, iskustva mnogih pokazuju da upravo godine provedene na fakultetu ostaju među najvažnijim periodima života.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

AKO IDETE NA MERLINOV KONCERT: Objavljena važna uputstva za ulazak i boravak

– Uoči tri velika koncerta Dine Merlina, koji će biti održani 31. jula te 1. i 2. avgusta na stadionu “Asim Ferhatović Hase”, poznatijem kao Koševo, organizatori su objavili važna uputstva za posjetioce.

Informacije se odnose na organizaciju ulaska, sigurnosne procedure i kretanje unutar sigurnosnih zona.

U saopštenju organizatora navedeno je da će, kako bi ulazak bio brži i sigurniji, prvi put u ovom dijelu Evrope biti uveden dvostepeni sistem sigurnosnih provjera uz primjenu najsavremenijih AI sigurnosnih skenera.

“Nova tehnologija omogućava bržu obradu velikog broja posjetilaca, prepoznavanje nedozvoljenih predmeta i značajno efikasniji protok ljudi, uz podizanje sigurnosnih standarda na najviši nivo”, javljeno je u nastavku.

Ulazak na stadion

Ulazak u sigurnosni perimetar stadiona biće omogućen od 16.30, dok se kapije stadiona otvaraju u 18 časova, a organizatori pozivaju posjetioce da dođu ranije kako bi izbjegli gužve i olakšali proces ulaska.

Do sigurnosne zone biće moguće doći iz pet različitih pravaca, koji su označeni na priloženoj mapi.

“Na svakom od prilaza biće postavljeni AI sigurnosni kontrolni punktovi, gdje će se obavljati prvi sigurnosni pregled i provjera ulaznica. Završna kontrola ulaznica vršit će se neposredno prije ulaska na stadion”, naveli su organizatori.

Organizatori, takođe, pozivaju posjetioce da po dolasku u sigurnosni perimetar stadiona prate signalizaciju i koriste isključivo ulaz naznačen na svojoj ulaznici, kao i broj numerisanog sjedišta, zavisno o vrsti ulaznice.

Na raspolaganju će biti organizaciono osoblje i tri info punkta (iz pravca ulice Patriotske lige, Alipašine ulice i naselja Kromolj), koji će pružati pomoć svim posjetiocima.

Mapa prikazuje raspored svih ulaza u stadion, kao i pristupne pravce, te se posjetiocima preporučuje da prije dolaska provjere lokaciju ulaza naznačenog na svojoj ulaznici.

Poseban režim saobraćaja

Zbog uspostavljanja sigurnosnog perimetra i posebnog režima saobraćaja, prilaz stadionu privatnim automobilima neće biti moguć, te organizatori savjetuju posjetioce da koriste alternativne načine prevoza, jer parking u neposrednoj blizini stadiona neće biti na raspolaganju.

“Tokom sva tri koncertna dana – 31. jula te 1. i 2. augusta  od 14 do 24 sata za saobraćaj će biti zatvorene ulice Ibre Poplate (Betanija), Patriotske lige (prsten oko stadiona Koševo), kao i prilaz stadionu kroz prostor dvorane Zetra”, stoji u saopštenju.

Preporučuje se korištenje javnog gradskog prevoza, taksi prevoza ili dolazak pješice, uz planiranje ranijeg dolaska kako bi se izbjegle gužve.

Korištenje dronova

Korištenje dronova u zoni održavanja koncerta nije dozvoljeno, osim letjelica organizatora i Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.

Kompletan sigurnosni perimetar stadiona biće pod stalnim nadzorom MUP-a Kantona Sarajevo.

Informacije o ulaznicama

“Validne su isključivo ulaznice kupljene putem ovlaštenih platformi Adria Ticket i Entrio, kao i ulaznice kupljene na ovlaštenim prodajnim mjestima Magaza, biletarnica Bosanskog kulturnog centra i biletarnica Skenderija, kao i svih ovlaštenih prodajnih mjesta Entrio, pri čemu svaka ulaznica sadrži jedinstveni QR kod i može biti iskorištena samo jednom”, javili su organizatori.

Dolazak djece

Zone za stajanje PARTER i FAN PIT namijenjene su posjetiocima starijim od sedam godina, dok djeci mlađoj od sedam godina nije dozvoljen ulazak u ove zone, a djeca starija od sedam godina mogu boraviti u zonama PARTER i FAN PIT isključivo uz važeću ulaznicu i u pratnji odrasle osobe.

2Djeca do sedam godina ostvaruju besplatan ulaz na tribine ukoliko ne zauzimaju posebno sjedište, odnosno ukoliko sjede u krilu roditelja ili druge odrasle osobe koja posjeduje važeću ulaznicu”, navode organizatori.

Osobe sa invaliditetom

Za osobe koje koriste invalidska kolica osigurana je posebna platforma, uz besplatan ulaz za jednu osobu i jednog pratioca, u skladu s ranije objavljenom procedurom, a tiču se posjetilaca koji su se prethodno prijavili putem ovlaštenih ticketing servisa (Entrio.ba i Adriaticket.ba), te preuzeli svoje ulaznice.

Apel organizatora

Organizatori apeluju na sve posjetioce da na koncert dođu na vrijeme, poštuju upute redarske službe, prate postavljenu signalizaciju i koriste isključivo ulaz naznačen na svojoj ulaznici.

Posjetioci sa ulaznicama za tribine su dužni zauzimati isključivo sjedišta naznačena na ulaznicama.

“Primjena dvostepenog sistema sigurnosnih kontrola i korištenje najsofisticiranijih sigurnosnih skenera koji koriste AI tehnologiju predstavljaju novi standard organizacije velikih događaja. Njihova svrha je omogućiti brži protok posjetilaca, efikasniju kontrolu i maksimalnu sigurnost svih koji će prisustvovati koncertu. Pozivamo sve posjetioce da planiraju dolazak, koriste javni prijevoz te prate upute organizatora i službenih lica kako bi ulazak protekao brzo i sigurno”,  navedeno je iz organizacionog tima koncerta Dine Merlina.

Online ulaznice

Merlinovi koncerti su zakazani za 31. juli, 1. i 2. avgust, a za prva dva ulaznice su rasprodane za manje od 24 sata.

“Nakon toga je, zbog kontinuirane potražnje publike za dodatnim sjedećim mjestima, u prodaju pušteno po 400 ulaznica na tribinama s bočnim pogledom na binu za koncerte u petak, 31. juli i subotu, 1. august”, navedeno je iz organizacije koncerta.

Ulaznice su dostupne online putem Entrio.ba, na ovlaštenim prodajnim mjestima u Sarajevu – Magaza (Veliki ćurčiluk 20), biletarnica BKC Sarajevo (Branilaca Sarajeva 24) i biletarnica Skenderija Sarajevo (Terezije bb), kao i na svim Entrio prodajnim mjestima u Bosni i Hercegovini.

Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno