Connect with us

Politika

DUG REPUBLIKE SRPSKE 6,2 milijarde mraka, podatak za brigu ili ne?

Ukupan dug Republike Srpske na kraju 2023. godine iznosio je 6,2 milijarde KM, dok je javni dug 5,3 milijarde KM.

Kazala je ovo Zora Vidović, ministar finansija Republike Srpske, tokom izlaganja u Narodnoj skupštini RS, po tački izvršenje budžeta za 2023. godinu.

“Ukupan dug Republike Srpske od 6,2 milijarde KM je 39,8 odsto BDP-a, a javni dug od 5,3 milijarde je 33,7 odsto BDP-a. Znate i sami da je dozvoljena granica od oko 5o odsto”, istakla je Vidovićeva.

U prošloj godini, dodala je, Republika Srpska se zadužila za 807 miliona KM, što je 35 odsto više nego prethodnu, tačnije 206 miliona.

“U isto vrijeme je otplaćeno je 983 miliona ili 121 odsto više nego 2022. ili 583 miliona KM je više vraćeno u prošloj. Dakle, u 2023. više smo isplatili duga nego što smo se zadužili za 176 miliona KM”, naglasila je ona.

Kada je u pitanju sam budžet za prošlu godinu, on je ostvaren u iznosu od 5,5 milijardi KM i bio je veći za 22 odsto u odnosu na 2022.

“Budžetski prihodi su ostvareni u iznosu od 4,2 milijarde maraka, veći su za 13 odsto ili 488 miliona KM u odnosu na 2022. godinu. Poreski prihodi su ostvareni u iznosu od 3,8 milijardi KM i veći su za 412 miliona maraka u odnosu na godinu ranije”, pojasnila je ministar finansija Republike Srpske.

Po pitanju poreza, rezultati kažu da je i tu bilo značajnog povećanja, pa je porez na dohodak iznosio 265 miliona KM što je 57 miliona više nego 2022. Porez na dobit bila je 366 miliona KM, ili 45 miliona KM više, dok su doprinosi za Fond PIO ostvareni u iznosu od 1,352 milijardi maraka ili 177 miliona više nego 2022. “Indirektni porezi bili su 1,82 milijarde ili veći osam odsto što je 135 miliona KM. Neporeski prihodi u prošloj godini ostvareni su u iznosu od 345 miliona KM i veći su za 76 miliona nego 2022”, navela je Vidovićeva.

S druge strane, budžetski rashodi bili su 4,2 milijarde maraka, a povećani su za 442 miliona KM nego godinu ranije.

“Tekući rashodi ostvareni su u iznosu od 3,8 milijardi, veći su za preko 400 miliona.

Iz ova dva podatka vidimo da su budžetski prihodi veći od tekućih rashoda za 399 miliona KM, što uvijek ukazuje na kondiciju budžeta, da budžet nije u lošem stanju”, poručila je Vidovićeva.

Bruto plate i naknade ostvarene su u iznosu od 1,104 milijarde KM ili veće su za 10 odsto ili nominalno za 100 miliona. Penzije su ostvarene u iznosu od 1,615 miliona KM, veće su za 18,7 odsto ili 255 miliona veće nego 2022.

“To znači da je iz budžeta usmjereno na penzije 263 miliona KM. Na boračka davanja otišlo je 328 miliona KM, socijalna davanja prema raznim kategorijama bila su 120 miliona KM, za zdravstvo 431 milion KM, što je mimo onoga što je prikupljeno iz osiguranja za zdrastvo. Za Fond dječije zaštite, mimo doprinosa u fondu, dato je 41 milion KM, za poljoprivredu je dato 180 miliona KM, privredu – 49 miliona KM, javne investicije – 100 miliona KM, ili 61 odsto manje nego 2022. godine, a od ovog novca najviše je dato zdravstvu 86 miliona KM. Vi znate da smo mi ovdje u skupštini konstatovali, a takođe i na Fiskalnom savjetu RS, da bi morali smanjiti investicije koje nisu neophodne, pa smo to i uradili u 2023”, pojasnila je Vidovićeva.

Kad je u pitanju budžetski deficit, ostvaren je u iznosu od 257 miliona KM i šest odsto je manji nego godinu ranije.

“Dakle, nismo prekoračili ograničenje. Kada je u pitanju konsolidovani deficit, to su deficit budžeta, lokalnih zajednica i fondova, on iznosi 359 miliona ili 2,28 odsto BDP-a, što znači da se nalazimo u oviru zakonskim maksimuma koji su tri odsto. Ispod smo onoga što je zakon utvrdio”, naglasila je ona.

Što se tiče ostalih makroekonomskih pokazatelja za Srpsku, u 2023. ostvareni BDP bio je 15,7 milijardi KM i on je realno veći za 1,6 odsto u odnosu na 2022.

Takođe, izvoz je manji bio za 4,6 odsto, a uvoz manji za 1,9 odsto, dok je pokrivenost uvoza izvozom na kraju godine bila je 73,6 odsto.

“Industrijska proizvodnja je u prošloj godini bila manja za 3,2 odsto u odnosu na 2022. kao rezultat pada tražnje od strane naših spoljnotrgovinskih partnera, a ne zato što naše kompanije ne mogu da proizvedu dovoljno”, rekla je Vidovićeva.

Podsjetila je da je prosječna plata u 2023. iznosila 1.304 KM, zaposlenih je bilo 290.491, a prosječna inflacija je bila 7 odsto, s tim da je u decembru bila 3,3 odsto.

“Direktni porezi, doprinosi i ostali javni prihodi koje prikuplja Poreska uprava RS, iznose 3,6 milijardi KM i veći su za 16,3 odsto. Naravno ti prihodi nisu svi prihodi budžeta, tu imaju prihodi iz opština, fondova itd. Indirektni porezi iznosili su 2,367 milijardi i veći su za 5,27 odsto odnosu na 2022. Takođe ovo nisu prihodi isključivo budžeta Republike Srpske, nego pripada i opštinama i Putevima RS”, zaključila je ona.

Politika

Višković: Sarajevo je Srbima namijenilo ulogu raje kao za vrijeme Osmanskog carstva

Premijer Republike Srpske Radovan Višković izjavio je danas u Banjaluci da su neprihvatljive posljednje poruke političkog Sarajeva i drugih centara moći koje pokazuju da BiH, ovakva kakva jeste, nije predviđena za Srbe, te poručio da Sarajevo neće odlučivati o sudbini Srba u BiH.

“Oni su nama Srbima, kao u periodu Osmanskog carstva namijenili ulogu raje. Nećemo to prihvatiti, kao ni da Sarajevo odlučuje o sudbini Srba u BiH”, rekao je Višković novinarima.

On je naglasio da bi političko Sarajevo, ako želi opstanak BiH, trebalo da se prizove pameti, sjedne za sto i pregovara.

“Treba da se uvažavamo i napravimo zemlju u skladu sa dejtonskim Ustavom i po mjeri sva tri naroda – bošnjačkog, srpskog i hrvatskog, te dva entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH /FBiH/. Jedino takva BiH može opstati, a unitarna i Alijina ne može da postoji. Okanite se toga i biće bolje za sve, pa i pripadnike bošnjačkog naroda”, poručio je Višković.

On je rekao da su neprihvatljivi gotovo svakodnevni pozivi predstavnika iz FBiH na linč, hapšenja, progon i fizičke likvidacije čelnika iz Republike Srpske.

“Želim da zahvalim komandi EUFOR-a u BiH za profesionalan odnos. Oni su ih razočarali. Čak je i generalni sekretar NATO-a Mark Rute jasno poručio da se ni oni, ni EUFOR ni bilo ko neće miješati u unutrašnje stvari BiH. Oni će u skladu s tim voditi računa o bezbjednosti BiH, što mi u Republici Srpskoj pozdravljamo”, rekao je Višković.

On je istakao da iz Republike Srpske nije poslata nijedna ratnohuškačka poruka.

“Uvijek smo pozivali na mir, stabilnost i poštovanje ustava i zakona. I slali rečenicu da je ovo politička i ustavna borba za naša prava. Nikoga ne pozivamo na rat, oružje, niti bilo kome prijetimo. S druge strane, iz Sarajeva nam stiže svaki dan poziv zašto se Tužilaštvo i Sud BiH ne obračunavaju sa nama”, naveo je Višković.

On je rekao da će takve poruke Republici Srpskoj, ako se nastave, uništiti BiH i razgraditi je, te poslati poruku Srbima da su u BiH neželjeni.

“Ako je to želja političkog Sarajeva, mi ćemo izabrati svoj put – legalan i zakonit”, poručio je premijer Republike Srpske, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Politika

NOVE TEHNOLOGIJE U IZBORIMA! Opravdana investicija ili prevelik trošak?

Politika i struka podijeljene su po pitanju da li bi plaćanje 112 miliona maraka za uvođenje novih tehnologija u izborni sistem BiH bila opravdana investicija.

Podsjećanja radi, Centralna izborna komisija BiH predložila je okvirni budžet za uvođenje skenera glasačkih listića i biometrijske identifikacije glasača uz prateće softvere, skladišta, obuke, softvere i dodatnu opremu u visini od 112 miliona maraka.

Prethodna studija iz 2017. godine, u čijoj izradi je učestvovao i CIK, za uvođenje skenera za glasačke listiće u jednoj varijanti predvidjela je troškove od oko 25 miliona maraka. Takođe, neka poređenja koja smo uradili s drugim zemljama koje su nedavno uvele nove tehnologije pokazuju da bi troškovi mogli iznositi dvostruko manje.

Miroslav Kojić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu BiH, ističe da je stav njegove stranke o toj temi jasan – nove tehnologije ne mogu garantovati da neće biti manipulacija, a mnogo koštaju.

– Postoji opasnost da neko ko kontroliše taj softver može da utiče na rezultate. A pilot-projekti koji su provođeni na lokalnim izborima su pokazali da nije došlo do odstupanja od rezultata u odnosi na ranije kada nije bilo te opreme – kaže Kojić.

S druge strane, Igor Crnadak, poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini RS, kaže za “Nezavisne novine” da ne može ocijeniti koliko je predloženi budžet CIK-a realan ili naduvan, ali da čak ni 112 miliona ne bi bilo puno u odnosu na ono što građani dobijaju.

– Pa pogledajte, samo kumova zgrada pokriva taj iznos, a postoji i drugi način kako se može doći do tog novca. Skeneri su prioritet broj jedan. A što se tiče biometrijske identifikacije i video-nadzora na biračkim mjestima koji se takođe spominju, to ne bi trebalo biti toliko skupo jer postoji baza u IDDEEA, to je samo stvar povezivanja. A oprema kad se jednom kupi, ostaje i za sve naredne izbore – smatra Crnadak.

Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a, smatra da ne postoji cijena koju treba platiti da se zaštiti izborna volja građana.

Što se tiče sume koju je iznio CIK, Šehić smatra da će se do konačne cijene doći kada se napravi analiza, i u Savjetu ministara i u nadležnim ministarstvima i tijelima, ali ističe da se uvijek kroz pregovore s dobavljačima može postići bolja cijena.

– Ta analiza treba da pokaže da li su neke stavke previše zaračunate, ali jedno mora biti jasno: Novac za nove tehnologije mora biti predviđen u budžetu. Naredne izbore moramo održati s novim tehnologijama, a u svemu treba da budu uključene i javnost i struk – kaže Šehić za “Nezavisne novine”.

Na sjednici od 28. februara predstavnici CIK-a su raspravljali o uvođenju novih tehnologija, a tada je istaknuto da bi u proces obezbjeđivanja novca i nabavku opreme trebalo ući na vrijeme, kako se ne bi desilo da se ovaj proces bude zaustavljen. Takođe su zaključili da, ako novih tehnologija ne bude, to ne smije biti odgovornost CIK-a.

Nastavi čitati

Politika

“STANJE MEĐU NAJLOŠIJIMA U ISTORIJI” Kresojević kritikovao ekonomsku politiku Vlade Srpske

Narodni poslanik PDP-a Bojan Kresojević kritikovao je ekonomsku politiku Vlade Republike Srpske, navodeći da je trenutna situacija među najlošijima u istoriji Republike Srpske kada su u pitanju ključni ekonomski pokazatelji.

„Struktura BDP-a Republike Srpske je sve lošija – proizvodimo sve manje hrane, a BDP nam je najmanji u odnosu na sve susjedne zemlje“, poručio je Kresojević, naglašavajući da su građani na sjednici Vlade Srpske čuli isključivo „uljepšanu“ verziju stvarnosti.

Kresojević je istakao da na prezentaciji ekonomske situacije u Srpskoj nisu bili prisutni predstavnici opozicije, niti gradonačelnici iz redova opozicionih stranaka, i da su poziv dobili isključivo članovi vladajuće koalicije.

„Uskraćeni smo za informacije, a građanima se prikazuju podaci koji idu u prilog Vladi“, rekao je on.

Govoreći o bruto domaćem proizvodu, Kresojević je ukazao da se iznose manipulativni podaci.

„Navodno je prikazano kako je BDP porastao, ali kada saberete podatke Zavoda za statistiku, slika izgleda sasvim drugačije. U odnosu na Srbiju i Hrvatsku mi smo posljednji – Srbija bilježi rast od 90 odsto, dok Republika Srpska zaostaje sa 60 odsto. Ovo je prvi put da jedna Vlada Srpske, na čelu sa premijerom Viškovićem, ima manju stopu rasta i od Hrvatske.“

Kresojević tvrdi da je trenutna Vlada „ekonomski najneuspješnija“ u istoriji Republike Srpske, navodeći alarmantne podatke o stanju u privredi i poljoprivredi.

„Svake godine proizvodimo manje hrane, a cijene su porasle za preko 40 odsto. Ekonomska razmjena je pala sa 71 na 70 odsto. Ovo je Vlada koja je uspjela da Srpsku pretvori iz poljoprivredne u nepoljoprivrednu zemlju, i to uprkos ogromnim prirodnim resursima koje imamo kao naprimjer u Semberiji i Lijevču“, poručio je.

Kao jedan od ključnih uzroka lošeg ekonomskog stanja, Kresojević navodi „politiku ekonomske izolacije“, zbog koje, kako tvrdi, strane kompanije sve češće napuštaju Srpsku i sve rjeđe investiraju.

Posebno je istakao lošu politiku raspodjele javnih sredstava-

„Republika Srpska je rekorder po naplati poreza, ali ta sredstva nisu usmjerena po prioritetima. Nisu prioritet ni poljoprivreda, ni obrazovanje. Stipendije za studente nisu povećane još od 2017. godine, iako je budžet više nego udvostručen.“

U zaključku, Kresojević je poručio da PDP neće ostati samo na kritikama.

„Naš cilj nije samo da ukazujemo na probleme, već i da nudimo rješenja. Najbolji primjer za to je sve što smo uradili u Banjaluci – od besplatnih udžbenika, preko legalizacije objekata, do drugih konkretnih mjera koje su donijele korist građanima.“

Nastavi čitati

Aktuelno