Connect with us

Svijet

IZ AMERIKE STIŽU ZABRINJAVAJUĆE PORUKE! NATO provocira nuklearni rulet?!

Deklaracija koja je usvojena na NATO samitu održanom u Vašingtonu od 9. do 11 jula jasno pokazuje namjeru ovog saveza da rat sa Rusijom, a koji se vodi na teritoriji Ukrajine, eskalira do krajnjih granica, a što ne isključuje ni nuklearni rulet.

Kaže ovo za “Glas Srpske” politički analitičar Aleksandar Pavić navodeći da je usvojenim dokumentom od strane NATO-a, odnosno SAD, poslata jasna i nedvosmislena poruka Rusiji da se ovaj savez ni ubuduće neće osvrtati na crvene ruske linije.

– Radi se o poruci da mira neće biti dok Rusija ne bude poražena, pa i po cenu nekog nuklearnog ruleta. Da se na Zapadu pripremaju i za ovu opciju, govori i podatak da su Poljska i Ukrajina nedavno potpisale sporazum da se iz Varšave mogu rušiti ruske rakete. To nije ništa drugo do objava rata Rusiji, baš kao i namera da se na prostoru Nemačke rasporede NATO rakete dugog i srednjeg dometa – smatra Pavić.

Kategoričan je da ovakve i slične stvari vode dalje samo ka novoj i većoj eskalaciji, te militarizaciji Evrope, koja se našla u sendviču između dvije najveće globalne nuklearne sile. Podsjeća da je NATO za 50-godišnjicu svog postojanja odobrio i izvršio vojnu agresiju na SRJ, što je bio prvi korak u posthladnoratovskom širenju ove vojne alijasne ka Rusiji, a sada se samo otvoreno nastavlja s takvom politikom, ne uvažavajući konstantna upozorenja koja stižu iz Moskve.

Na pitanje kako komentariše to što se u ovoj deklaraciji pominju i prostori zapadnog Balkana i Crnog mora, koji su označeni kao strateški, uz poruku da će se NATO po svaku cijenu suprotstaviti zlonamjernim uticajima drugih u ovim regionima, Pavić kaže da su oni važni Vašingtonu iz istog razloga koje je imao i Adolf Hitler, koji je na taj način želio obezbijediti pozadinu istočnog fronta.

– Hitler nije mogao da napadne SSSR sve dok nije pokušao da “pacifikuje” Balkan, odnosno srpski faktor. To isto važi i sad, kada je u pitanju NATO savez. Žele napraviti novi Berlinski zid. Gvozdenu zavesu. Zbog toga moraju pod svoju kontrolu staviti i sve prostore od Baltika do Crnog mora. Znači, i sam zapadni Balkan. Radi se o ideji koja nije od juče. Nije nova. Ona je prvi put iznesena još 2000. na NATO samitu u Bratislavi. O tim planovima se može pročitati i u pismima Vilija Vimera upućenim Gerhardu Šrederu. U njima se ističe da Pentagon namerava da uspostavi vojni kordon prema Rusiji, na granicama nekadašnjeg Rimskog carstva. Ako danas pogledamo kartu, možemo videti da je ostao još samo zapadni Balkan, odnosno Srbija i BiH. I ova deklaracija pokazuje da će oni nastaviti s tim planom. Pomenuo bih da je slično pokušao i Hitler, ali nije uspeo – poručio je Pavić.

Sa obzirom na nove-stare poruke koje su upućene sa ovog NATO samita u Vašingtonu, Pavić kaže da će ovo kod Rusije samo povećati njenu odlučnost da slomi postojeći režim u Kijevu, jer postaje očigledno da se o miru nema s kim razgovarati na Zapadu.

Možda bi to jedino mogao biti, kako navodi, Donald Tramp ako mu dozvole da pobijedi na predstojećim predsjedničkim izborima u SAD.

– To je trenutno jedini tračak svetlosti. Ali verujem da će se Rusija ponašati kao da ga nema, jer NATO svojim potezima otvoreno ugrožava njenu bezbednost. I mira neće biti sve dok su na vlasti u pojedinim zapadnim zemljama predstavnici globalističko-neoliberalnih elita, pogotovo u Vašingtonu i Briselu. Jer gdje god su oni navodno širili mir, tu ni trava više ne raste – kaže Pavić.

A kako bi se sve ovo moglo završiti? Pavić nema dilemu. Postoje tri scenarija – prvi je nestanak Ukrajine, drugi raspad NATO saveza, a treći otvoreni sukob dviju najvećih velesila.

Kako kaže, s obzirom na snagu ruske vojske, ali i saveze koje je Moskva u međuvremenu napravila sa Kinom i Iranom, radi se o veoma realnim scenarijima ukoliko NATO nastavi sa dosadašnjom strategijom, koja podrazumijeva da Rusija ni po koju cijenu ne smije pobijediti u Ukrajini.
– Rusija je do sada pokazivala veliku uzdržanost i to iz nekoliko razloga. Prvi, jer ne želi da daje povoda, moram ih tako nazvati, neuračunljivim liderima najjačih NATO zemalja da ovaj ukrajinski rat eskalira u nešto više. Zapadni lideri pak to žele, pa i po cenu nuklearnog rata. I to u Kremlju vrlo dobro znaju. Zato i pokazuju veliku uzdržanost. Ali ako se nastavi sa ovom NATO politikom, u Kremlju bi mogli da promene ploču, te ruska vojska dođe i do Dunava – mišljenja je Pavić.

Osvrćući se na to zašto pojedine evropske zemlje pristaju na ovu opasnu priču koja se vodi iz Vašingtona, kaže da je to tako jer je Evropska unija pretvorena u američkog vazala.

– Nažalost, jedino je Mađarska ostala suverana u donošenju svojih odluka. Delimično i Slovačka nakon dolaska na vlast Roberta Fica. Sve ostale države su klasični vazali – smatra Pavić.
Sa samita NATO saveza u Vašingtonu je poručeno da je Ukrajina na nepovratnom putu ka NATO-u, te da je ovaj savez više nego ikad posvećen miru i bezbjednosti, da ne traži konfrontaciju i ne predstavlja prijetnju Rusiji, te da su članice Alijanse i dalje voljne da održavaju kanale komunikacije sa Moskvom.

Ovo se, međutim, kosi sa drugim njihovim porukama i zaključcima u kojima se navodi da je Rusija i dalje najveći neprijatelj NATO-a, te da se ni po koju cijenu ne može dozvoliti da ona pobijedi u Ukrajini, što bi, kako smatraju, onda navodno moglo ohrabriti, kako su istakli, autoritarne lidere u Iranu, Sjevernoj Koreji i Kini da krenu istim stopama. Kako se dalje navodi u ovoj deklaraciji, NATO će nastaviti da pruža političku, ekonomsku i finansijsku pomoć Ukrajini, što podrazumijeva i 40 milijardi evra tokom naredne godine.

Predviđeno je i jačanje NATO “odbrambenih” kapaciteta u Evropi, prije svega u Poljskoj, ali i Njemačkoj, te modernizacija nuklearnih kapaciteta.

Planirano je i novo širenje ovog vojnog saveza u Crnom moru, ali i na zapadnom Balkanu. Dogovoreno je i da rukovodstvo NATO-a posjeti Australiju, Novi Zeland, Južnu Koreju i Japan jer, kako je poručeno, Kina nastavlja da stvara sistemske izazove po evroatlantsku bezbjednost.

Saks: Američka alatka
Najnovija zajednička deklaracija NATO saveza treba da posluži kao alatka SAD za nastavak njihove hegemonije. Ironično je da ona poziva na mir i stabilnost, odnosno poredak zasnovan na pravilima, a koji je vrlo često direktno suprotan mnogim poveljama Ujedinjenih nacija.

Smatra ovo Džefri Saks, svjetski poznati ekonomista, navodeći da će, ukoliko zapadne zemlje nastave sa guranjem Ukrajine u NATO, svijet završiti u nuklearnom ratu.

– Ako je to Bajdenov plan, onda nema mira, u otvorenom smo ratu i na kraju umire Ukrajina. Za Rusiju je ovo egzistencijalno pitanje. Nisam siguran da SAD i Evropa razumiju šta rade i kud ih to sve može odvesti – poručio je Saks dodajući da je Rusija uvijek bila dosljedna kada je u pitanju njena crvena bezbjednosna linija.

Militarizacija
Dio zapadnih zemalja, članica NATO-a, isporučiće, kako je najavljeno, jedan broj aviona F-16 Ukrajini. Takođe, donesena je odluka i o isporuci dodatnih baterija “patriot”, ali i još nekih raketnih sistema kojima bi Ukrajina mogla gađati po unutrašnjosti Rusije.

Navodno je Velika Britanija već dala zeleno svjetlo Kijevu za tako nešto. U Poljskoj je, međutim, postavljen sistem sposoban da presreće balističke rakete kratkog do srednjeg dometa, a do 2026. godine planirano je da se isto uradi i u Njemačkoj, koja planira čak i uvođenje vojne obaveze.
Glas

Related Topics:

Svijet

OTROVALA VIŠE OD 200 DJECE OLOVOM, DA BI “ULJEPŠALA” HRANU: Vlasnica vrtića u Kini dobila doživotnu robiju

Vlasnica vrtića u Kini osuđena je na doživotni zatvor zbog trovanja djece hranom zagađenom olovom. Kuhinjsko osoblje koristilo je nejestivu boju kako bi poboljšalo izgled obroka i privuklo više djece u vrtić,

Vlasnica vrtića u kineskoj provinciji Gansu osuđena je na doživotni zatvor zbog trovanja više od 200 djece i zaposlenih hranom zagađenom olovom, dok je još petoro zaposlenih dobilo zatvorske kazne.

Li Huifang, koja je vodila vrtić “Heši Peiksin” u gradu Tjanšui, proglašena je krivom za proizvodnju i prodaju otrovne i štetne hrane.
Sud u Lancou naložio je i oduzimanje njene imovine u vrijednosti od 500.000 juana (oko 66.500 evra), javila je državna televizija CCTV.

Izvršna direktorka vrtića Dži Džinglin osuđena je na 15 godina zatvora i novčanu kaznu od 300.000 juana (oko 40.000 evra), dok su četvorica zaposlenih u kuhinji osuđena na kazne od šest do osam godina zatvora, prenosi agencija Tačno.

Prema nalazima suda, kuhinjsko osoblje koristilo je nejestivu boju kako bi poboljšalo izgled obroka i privuklo više djece u vrtić, iako je na proizvodu bilo jasno naznačeno da nije namijenjen za ishranu.

Slučaj je otkriven u julu 2025. godine, kada je kod 247 djece i zaposlenih utvrđen neuobičajeno visok nivo olova u krvi. Istraga je pokrenuta nakon što je 235 djece liječeno zbog trovanja olovom, nakon konzumiranja kolača od crvenih urmi pripremljenih na pari i peciva sa kobasicama i kukuruzom.

Analize su pokazale da su kolači sadržali 1.052 miligrama olova po kilogramu, a peciva 1.340 miligrama po kilogramu, dok je nacionalna granica bezbjednosti za hranu u Kini 0,5 miligrama po kilogramu.

Koncentracija olova u uzorcima hrane tako je bila i više od 2.000 puta veća od dozvoljene granice. Sud je utvrdio da su vlasnica i direktorka vrtića naložile zaposlenima da u hranu dodaju otrovne i štetne sastojke koji su služeni djeci i zaposlenima.

Istraga je kasnije pokazala i da je više desetina lokalnih zvaničnika i zaposlenih u bolnicama pokušalo da prikrije slučaj, između ostalog manipulacijom rezultatima analiza krvi i primanjem mita od jednog od investitora vrtića.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da je trovanje olovom posebno opasno za malu djecu jer može ozbiljno da ošteti mozak i centralni nervni sistem.

Kina je nakon ovog slučaja objavila nacionalne smjernice za ishranu u obrazovnim ustanovama. Među novim mjerama su obavezno testiranje svake nove isporuke hrane i nabavka brašna, pirinča i jestivog ulja isključivo preko centralizovanih nabavnih centara.

Nastavi čitati

Svijet

VIŠE MRTVIH U VOJNOJ BAZI U KANADI: “Došlo je do ozbiljnog incidenta” (VIDEO)

Više ljudi poginulo je i povrijeđeno u teškom incidentu u kanadskoj vojnoj bazi Vejnrajt (Wainwright) u provinciji Alberta, nakon kojeg je izbio veliki požar.

Vatra se proširila izvan vojne baze, a bolnice u obližnjem Edmontonu primaju veliki broj povrijeđenih.

Vlasti zasad nisu objavile broj žrtava ni šta je uzrokovalo tragediju.

Kanadski ministar odbrane Dejvid Mekginti (David McGuinty) potvrdio je u subotu uveče da ima poginulih i povrijeđenih, ali nije iznio pojedinosti o njihovom broju ni okolnostima nesreće.

“Žao mi je što moram da potvrdim da je u incidentu u bazi bilo poginulih i povrijeđenih”, rekao je Mekginti na konferenciji za novinare.

Situaciju je opisao kao veoma ozbiljnu i osjetljivu te dodao da se ne sjeća sličnog događaja u novijoj istoriji.

Koliko je ljudi povrijeđeno u incidentu?
Prema izvještaju Asošiejted presa (Associated Press), veliki broj povrijeđenih prevezen je u bolnice u Edmontonu nakon što su zdravstveni kapaciteti u Vejnrajtu postali preopterećeni.

Ljekar hitne službe bolnice Rojal Aleksandra (Royal Alexandra) u Edmontonu Voren Tersk (Warren Thirsk) rekao je za CBC da je riječ o vanrednoj situaciji s kakvom se zdravstveni sistem susreće jednom u 15 do 25 godina.

“To je više pacijenata nego što bilo ko od nas trenutno želi da broji. Ovo je katastrofa”, rekao je Tersk.

Da li je u vojnoj bazi došlo do eksplozije?
Pojedini kanadski mediji izvijestili su da je incidentu prethodila eksplozija, ali kanadske vlasti nisu zvanično potvrdile tu informaciju.

Kraljevska kanadska konjička policija objavila je da su njeni pripadnici pozvani u subotu nešto poslije 16 časova po lokalnom vremenu zbog dojave o požaru na području baze namijenjenom vojnoj obuci.

Istragu sprovode kanadska vojska i policija. Zasad nije poznato šta je izazvalo incident ni da li su poginuli i povrijeđeni isključivo pripadnici vojske.

Kako se požar proširio izvan vojne baze?
Požar je zahvatio veliko područje oko baze i proširio se preko njene ograde. Gašenje je otežavao snažan vjetar, čiji su udari u pojedinim dijelovima Alberte dostizali 100 kilometara na čas.

Vatrogasci iz više okolnih područja uključili su se u gašenje, a pomoć je ponudila i susjedna provincija Saskačevan.

Lokalne vlasti zasad nisu izdale naredbu za evakuaciju stanovništva Vejnrajta, grada sa oko 6.600 stanovnika koji se nalazi neposredno uz vojnu bazu. Građanima su poručile da izbjegavaju zahvaćeno područje i oslobode saobraćajnice za hitne službe.

Koliki je značaj vojne baze Vejnrajt?
Baza Vejnrajt nalazi se oko 200 kilometara od Edmontona i jedna je od najaktivnijih baza kanadske kopnene vojske. Koristi se za obuku vojnika, pripreme za borbene operacije i velike vojne vježbe.

U njoj djeluju Kanadski centar za manevarsku obuku, koji sprovodi realistične borbene vježbe, te Centar za obuku Treće kanadske divizije. Prema popisu iz 2021. godine, u bazi je bilo raspoređeno 1.310 vojnih i civilnih radnika.

Kanadski premijer Mark Karni (Mark Carney) izrazio je saučešće porodicama stradalih i poručio da savezna vlada sarađuje s vlastima Alberte i lokalnim službama, prenosi Index.

Premijerka Alberte Danijel Smit (Danielle Smith) opisala je događaj kao veliku tragediju koja je pogodila brojne pripadnike kanadskih oružanih snaga.

Vlasti su najavile objavljivanje dodatnih informacija nakon što se utvrde okolnosti incidenta.

Nastavi čitati

Svijet

EPILOG HAOSA U FRANCUSKOJ: Istorijska zgrada u plamenu, 1.200 uhapšenih

Masovni protesti u Francuskoj prerasli su u nasilne sukobe, požare i pljačke, a u Limožu je zapaljena istorijska gradska kuća stara 143 godine, dok je širom zemlje uhapšeno 1.200 ljudi.

Masovni protesti širom Francuske, održani u subotu, 17. oktobra, prerasli su u nasilne sukobe sa policijom, požare i pljačke, a jedan od najdramatičnijih prizora zabilježen je u Limožu, gdje je zapaljena istorijska gradska kuća stara 143 godine. Prema najnovijim podacima, tokom nereda uhapšeno je 1.200 ljudi, dok je povrijeđeno 150 policajaca i žandarma, prenosi Le Figaro.

Izgorjela istorijska zgrada stara 143 godine

Veliki požar zahvatio je istorijsku gradsku kuću u Limožu, u centralnoj Francuskoj, nakon što je grupa izgrednika zapalila zgradu tokom nereda koji su izbili poslije protesta zbog visokih troškova života.

Lokalni prefekt Moris Barat saopštio je da se krov urušio na niže spratove, dok je zapadno krilo zgrade ostalo pošteđeno urušavanja. Prema njegovim riječima, oko dvije trećine spoljašnjeg dijela zgrade već je bilo uništeno, a procjena ukupne štete još je u toku, prenosi Euronews.

Gradska kuća izgrađena je 1883. godine, a njena arhitektura inspirisana je gradskom kućom u Parizu. Požar je izbio nakon što je grupa ljudi napala zgradu, dok su stotine građana posmatrale kako plamen guta istorijsko zdanje, prenosi Le Figaro.

U Parizu gore automobili, prodavnice opljačkane
Nasilje je zahvatilo i francusku prijestonicu, gdje su tokom večeri izbili žestoki sukobi demonstranata i interventne policije. Na Trgu Republika zapaljeni su automobili, dok su maskirane grupe bacale kamenice i pirotehnička sredstva na policajce.

Policija je odgovorila suzavcem i vodenim topovima, a u pojedinim dijelovima grada opljačkane su prodavnice, razbijeni izlozi i zapaljen jedan ugostiteljski objekat.

Novinari BBC-ja zabilježili su i fizičke sukobe između pojedinih grupa, kao i intervencije policajaca koji su palicama potiskivali okupljene, prenosi BBC.

U Lionu je zapaljena turistička kancelarija, dok su u Marseju oštećene prodavnice i stanica komunalne policije. Nasilje je zabilježeno i u Renu, Tuluzu, Monpeljeu, Grenoblu i drugim francuskim gradovima, prenosi Associated Press.

Mladi demonstrant ostao bez šake
Tokom protesta u Sent Etjenu teško je povrijeđen mladi demonstrant koji je ostao bez šake.

Gradonačelnik tog grada saopštio je da je povreda nastala usled eksplozije granate, dok je ministar unutrašnjih poslova Loran Nunez potvrdio da je pokrenuta istraga, ali nije potvrdio navode da je u pitanju bila policijska granata, prenosi Associated Press.

Više od pola miliona ljudi na ulicama
Prema podacima francuskog Ministarstva unutrašnjih poslova, na 110 protestnih skupova okupilo se oko 550.000 ljudi, dok organizatori tvrde da je broj demonstranata dostigao 800.000.

Građani su protestovali zbog rasta cijena hrane, energenata i goriva, kao i loših uslova u školama i javnim službama.

Demonstracijama su se pridružili srednjoškolci, studenti, sindikati i pripadnici pokreta “Žuti prsluci”, prenosi Associated Press.

Makron najavio oštre kazne
Francuski predsjednik Emanuel Makron osudio je nasilje i poručio da će svi koji su uništavali javnu imovinu, napadali državne institucije i pljačkali prodavnice biti procesuirani i kažnjeni.

Premijer Sebastijen Lekorni izjavio je da su se policajci suočili sa nasiljem izuzetnog intenziteta i saopštio najnoviji bilans od 1.200 uhapšenih i 150 povrijeđenih pripadnika snaga reda, prenosi Le Figaro.

Nastavi čitati

Aktuelno