Više od desetak poslanika Republikanske stranke suprotstavilo se vlastitom rukovodstvu i predsjedniku Donaldu Trampu, glasajući zajedno s demokratama za usvajanje velikog zakona kojim se Ukrajini dodjeljuju milijarde dolara pomoći, uz istovremeno uvođenje izuzetno strogih sankcija Rusiji.

Predstavnički dom američkog Kongresa odobrio je paket sa 226 glasova „za“ i 195 „protiv“. Riječ je o prvom većem aktu podrške Ukrajini tokom drugog mandata Donalda Trampa, koji je ujedno usmjeren na jačanje pritiska na ruski naftni i plinski sektor.

Predsjedavajući Predstavničkog doma, republikanac Majk Džonson, ranije je pozvao stranačke kolege da se usprotive ovom prijedlogu. Prema navodima izvora, na zatvorenom sastanku poručio je da bi Trampu trebalo ostaviti prostor za pregovore s Rusijom.

Ipak, 18 republikanaca i jedan nezavisni zastupnik pridružili su se demokratama i podržali zakon. Takav ishod predstavlja ozbiljan udar na Trampovu politiku prema ratu u Ukrajini, ali i pokazuje duboke podjele unutar Republikanske stranke. Dio republikanaca smatra da Sjedinjene Američke Države ne bi trebale slati dodatnu pomoć Ukrajini.

Da bi prijedlog uopšte došao na glasanje, korišten je specijalni proceduralni mehanizam kojim je zaobiđeno stranačko rukovodstvo. Ključnu ulogu u prikupljanju potrebnih 218 potpisa imali su republikanac Brajan Ficpatrik, kopredsjedavajući Kongresnog kokusa za Ukrajinu, te demokrata Greg Miks iz Njujorka.

Ova mjera uključuje stroge sankcije ruskim liderima i ključnim institucijama, među kojima su vodeće banke te naftne i rudarske kompanije. Zakon predviđa i uvođenje carine od 500 posto na svu rusku robu koja se uvozi u Sjedinjene Američke Države, kao i potpunu zabranu uvoza ruske sirove nafte.

Kada je riječ o vojnoj pomoći Ukrajini, odobrava se osam milijardi dolara za prodaju oružja, uz produženje programa zajma i najma vojne opreme iz vremena administracije Džoa Bajdena.

Dok je Trampova vanjska politika posljednjih mjeseci uglavnom usmjerena na Iran, rat u Ukrajini se dodatno intenzivirao uz vrlo ograničeno američko učešće. Od preuzimanja dužnosti u januaru 2025. godine, Tramp nije ostvario značajan napredak u svom obećanju da će brzo okončati sukob.

Dodatne tenzije unutar stranke izazvala je i nedavna odluka o ublažavanju ograničenja na rusku naftu, u pokušaju da se stabilizuju globalne cijene energije pogođene sukobom s Iranom.

Mnogi republikanci u Predstavničkom domu smatraju da bi fokus trebalo biti na domaćim ekonomskim problemima i rastu troškova života, a ne na novim globalnim krizama.

Sudbina zakona sada zavisi od Senata, gdje njegov prolazak nije izvjestan.

Iako pojedini republikanski senatori podržavaju pomoć Ukrajini, nije sigurno da će biti dovoljno glasova za dostizanje praga od 60 glasova. Ukoliko zakon bude usvojen i u Senatu, to će predstavljati prvi veliki potez američkog Kongresa vezan za rat u Ukrajini još od kontroverznog paketa dodatnog finansiranja iz proljeća 2024. godine.

Predsjednik Vladimir Putin izjavio je da Rusija još nije koristila svoju hipersoničnu raketu “orešnik” protiv Ukrajine u stvarnim borbenim uslovima, već ju je samo isprobala da bi posmatrala rezultate.

Putin je novinarima rekao da je ovo bilo važno kako bi se donijele odluke o budućoj upotrebi “orešnika” u punom obimu, uključujući upotrebu i protiv urbanih ciljeva.

“Orešnik”, koji je Rusija prvi put ispalila na Ukrajinu 2024. godine, jeste raketa sposobna da nosi nuklearno oružje i ima domet veći od ​5.000 kilometara.

Putin je ranije rekao da je ovu raketu nemoguće presresti.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je ruskog predsjednika Vladimira Putina na direktne pregovore s ciljem okončanja rata u Ukrajini, poručivši da nastavak sukoba nanosi štetu i Rusiji, njenoj ekonomiji i međunarodnom položaju.

U otvorenom pismu objavljenom na službenoj internet stranici predsjednika Ukrajine, Zelenski je naveo da je njegova zemlja izdržala više od četiri godine rata punog intenziteta uprkos očekivanjima Moskve da će se Ukrajina brzo slomiti.

„Ukrajina predlaže okončanje ovog rata direktnim angažmanom između nas i vas. Predlažem sastanak“, poručio je Zelenski.

Ukrajina, kako tvrdi, nije ostala sama

Zelenski je istakao da je Ukrajina tokom rata uspjela da obezbijedi značajnu vojnu, finansijsku i političku podršku međunarodnih partnera, dok se Rusija, prema njegovim riječima, suočava sa sankcijama i rastućim ekonomskim pritiscima.

Ukrajinski predsjednik tvrdi da posljedice rata sve više osjećaju i građani Rusije.

„Doveli smo rat na vašu teritoriju i ne biste se mogli nositi s njim bez pomoći Sjeverne Koreje. Vi ste prvi vladar Rusije koji se obratio Pjongjangu za pomoć“, naveo je Zelenski.

Dodao je i da je Rusija danas, prema njegovoj ocjeni, u velikoj mjeri oslonjena na Kinu.

„A danas ste potpuno zavisni od Kine – takođe prvi put u istoriji Rusije“, rekao je ukrajinski predsjednik.

Predlaže sastanak u Švajcarskoj, Turskoj ili nekoj arapskoj zemlji

Govoreći o mogućem mirovnom procesu, Zelenski je predložio organizovanje direktnog sastanka sa Putinom na neutralnoj lokaciji.

Kao moguće domaćine naveo je Švajcarsku, Tursku ili neku od arapskih država.

Prema njegovim riječima, u širi proces trebalo bi da budu uključene i evropske zemlje, kao i Sjedinjene Američke Države, s ciljem definisanja novih bezbjednosnih garancija i buduće regionalne bezbjednosne arhitekture.

„Lideri rješavaju ključna pitanja. Predlažem da se odredi jasan datum za takav sastanak“, poručio je Zelenski.

Ukrajina spremna na potpuno primirje tokom pregovora

Ukrajinski predsjednik rekao je da je Kijev spreman da tokom pregovora sprovede potpuno primirje, kao i potpunu razmjenu ratnih zarobljenika.

Takođe je naveo da bi Ukrajina preduzela dodatne korake za povratak civila i djece raseljenih tokom rata.

Prema njegovim riječima, diplomatija bi trebalo da polazi od trenutnog stanja na terenu i realnosti na liniji fronta.

„Ukrajina je sačuvala svoju nezavisnost“

Zelenski je poručio da će Ukrajina, ukoliko Rusija ne bude spremna da traži političko rješenje, nastaviti da se brani uz podršku međunarodnih partnera.

„Ukrajina je sačuvala svoju nezavisnost. I sačuvaće je“, naglasio je.

On je odbacio tvrdnje da bi međunarodna podrška Kijevu mogla značajno oslabiti bez promjene ruskog stava, istakavši da će sankcioni pritisak na Moskvu biti nastavljen sve dok, kako je naveo, ne bude postignuta pravda za Ukrajinu.

Na kraju je ponovio poziv za okončanje rata i odavanje počasti svim žrtvama sukoba, prenosi Avaz.