Connect with us

Svijet

OBRT NAKON ATENTATA Šta čeka Ameriku ako Tramp TRIJUMFUJE na izborima?

Bivši američki predsjednik Donald Tramp nakon neuspješnog atentata na njega bez problema je osigurao republikansku nominaciju za novi mandat u Bijeloj kući, pa čak i podršku donedavno žestokih unutarstranačkih rivala koji su ga javno upoređivali s Hitlerom. S druge strane, momentum definitivno nije povoljan za aktualnog predsjednika Džoa Bajdena i njegove demokrate.

U tome taboru i dalje se – katkad stidljivo, katkad poprilično glasno – čuju pozivi Bajdenu da u posljednji trenutak odustane od kandidature i prepusti mjesto nekom mlađem, ili barem vitalnijem. Ako se odluči na taj korak, Demokratska stranka ima još vrlo malo vremena za njega.

O političkoj situaciji u SAD-u, ishodu skorih predsjedničkih izbora i njihovim reperkusijama na međunarodnu scenu “Tportal” je razgovarao s doktor specijalista Goranom Grgić, profesoricom u američke unutrašnje i vanjske politike pri Centru za američke studije na Univerzitetu u Sidneju, trenutno pri Univerzitetu ETH Cirih – Centar za sigurnosne studije. Ona je, inače, politička analitičarka američkih mejnstrim medija.

“Nakon napada na Trampa stvari se drastično mijenjaju: ako je i postojala sumnja da republikanci nisu potpuno ujedinjeni oko njega, ona je sada potpuno otklonjena i ta stranka sada kontroliše narativ, konsolidovana je. U Demokratskoj stranci, s druge strane, cijele prošle sedmice bilo je izuzetno puno previranja i poziva Bajdenu da odstupi, od kongresnika i senatora pa do Džordža Klunija, i premda oni nastoje ostaviti utisak snage i jedinstva, evidentno je da postoji razjedinjenost. O tome doslovno svakog dana i svakog sata pristižu nove informacije”, kaže profesor Grgić za “Tportal”.

Dodatna nes(p)retna okolnost za Bajdena jest da je – taman dok se trudio promijeniti narativ da je slab i iscrpljen – zaražen kovidom. Bolest dakako nije sramota, ali odmaže mu u stvaranju preduslova i slike da je spreman za borbu. Naprosto mu ne ide u prilog činjenica da izgleda umorno i potrošeno premda zapravo nije puno stariji od Trampa, smatra Grgić.

“Konvencija Demokratske stranke održava se koncem avgusta u Čikagu i dosad se spekulisalo da će se prije nje provesti virtuelno ‘roll call’ brojenje glasova kako bi spasili Bajdena time što bi ga ranije službeno nominovali, pa da glasanje na konvenciji bude samo formalnost, obična PR vježba i ništa više.

Ali sve glasnije se s više uticajnih adresa čuje da bi Bajden ipak trebao odstupiti – iskusni demokrat iz Kalifornije Adam Šif rekao je da je vrijeme za to, uticajna Nensi Pelosi istupila je u istom tonu, a na njih se nadovezao lider demokratske većine u Senatu Čarls E. Šumer. Jedno je sigurno: ako zbilja žele zamijeniti Bajdena drugim kandidatom, imaju još jako malo vremena za to i ne bi uopšte trebali čekati jer ovo im postaje “smrt s hijadu malih rezova”, objašnjava Grgić.

Kao eventualne Bajdenove nasljednike kuloari najprije spominju njegovu trenutnu potpredsjednicu Kamalu Haris, ali sagovornica “Tportala” ostavlja mogućnost da se otvori i nešto širi manevarski prostor te da u ime demokrata iskoče osobe poput guvernera Kalifornije Gavina Njusoma ili guvernerke Mičigena Gretčen Vitmer.

“Na drugoj pak strani trenutno se odvija proces mitologizacije lika i djela Donalda Trampa, kojega su podržali svi donedavni unutarstranački oponenti; njemu je nakon pokušaja ubistva dodijeljena uloga žrtve političkog progona i političkog nasilja te je sada neka vrsta mučenika koji je uprkos svemu toliko požrtvovan da je odustao od lagodnog života u penziji kako bi spasio Ameriku. Bez sumnje, ako osvoji vlast, njegov će mandat biti sličan onom prvom, samo još opasniji’, uvjerena je Grgić te svoju tezu između ostalog argumentuje kadrovskom ukrštenicom u Bijeloj kući.

“U prvom Trampovu mandatu ondje je bio okružen ljudima iz bivšeg establišmenta Republikanske stranke, ‘starom gardom’ – pa i potpredsjednikom Majkom Pensom – koji su do neke mjere ipak imali mogućnost modernizovanja raznih politika. Sada se Tramp ipak okružio ljudima koji znaju kako će, jednom kada dođu na vlast, koristiti poluge moći”, objašnjava sagovornica.

Ona upozorava da američka javnost od Trampa očekuje sprovođenje Projekta 2025., iza kojeg stoji “The Heritage Foundation”, a koji zapravo predstavlja ideološku skicu vladavine potencijalnog idućeg američkog predsjednika – obračun s navodnom “dubokom državom” i njenom birokratijom, politička imenovanja na stručne funkcije, rezove u raznim agencijama i unutar izvršne vlasti, a posebno tako da se utiče na klimatsku politiku ili na reproduktivna prava žena.

“Za Trampovu vanjsku politiku indikativan je izbor kandidata za potpredsjednika: radi se o senatoru iz Ohaja J. D. Vansu, vrlo zanimljivom liku koji je prošao put od apsolutnog protivnika Trampa – kojega je otvoreno upoređivao s Hitlerom – do glavnog promotera njegove politike sažete pod parolom ‘Ičinimo Ameriku sjajnom opet’. Vans je bio u službi u Iraku, potom je diplomirao pravo na Jelu, ali kroz cijelu svoju karijeru bio je izrazit protivnik američkog intervencionizma. Kada se prije dvije godine takmičio za Senat, bio je jedan od rijetkih glasova protiv miješanja SAD-a u rusko-ukrajinski sukob. Protivio se slanju pomoći Ukrajini, prijateljevao s Viktorom Orbanom i upravo na Mađarsku gledao kao na primjer toga kako se država treba voditi. Ako on ostane pri takvim stavovima, može se očekivati da se tradicionalne veze Evrope i Amerike neće održavati kroz institucije poput NATO-a i EU-a, nego preko istomišljenika poput Orbana”, kaže Grgić.

U eventualnom drugom Trampovu mandatu u Bijeloj kući, pojašnjava, sasvim sigurno može se očekivati zaokret u odnosu SAD-a prema transatlantskim odnosima – i upravo zato su se čelnici NATO-a na nedavnom samitu potrudili što više institucionalizovati pomoć Ukrajini te preuzeti konkretne obaveze barem da inicijalni udar u slučaju smjene vlasti u SAD-u ne bude previše razoran.

“Generalno, može se očekivati ispitivanje američke predanosti NATO-u, radikalan zaokret u borbi protiv klimatskih promjena i odustajanje od multilateralnih inicijativa – dok se aktuelni predsjednik zalaže za udruživanje sa saveznicima i partnerima, Tramp bi sve rješavao samostalno ili eventualno na bilateralnim bazama. I da, izvjesno je da će se na Kinu i dalje gledati kao na strateškog rivala, tu se ništa neće promijeniti”, dodaje Grgić.

Sve ovo, dakako, scenariji su za eventualni trijumfalni povratak Trampa u Bijelu kuću. Što u ovom trenutku ne samo da nije nemoguće, nego se, nakon atentata i istovremeno zbog sve nemoćnijeg protivkandidata, čini poprilično realnim, prenosi “Tportal”.

Related Topics:

Svijet

NOVI UDAR NA KUĆNI BUDŽET: Cijene hrane ponovo divljaju

Svjetske cijene hrane u avgustu su porasle drugi mjesec zaredom i dostigle najviši nivo u gotovo četiri godine. Najveći mjesečni skok zabilježen je kod šećera, dok su značajno poskupjeli i žitarice, mliječni proizvodi, meso i biljna ulja.

Cijene hrane najviše od novembra 2022.

Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), indeks svjetskih cijena hrane u avgustu je dostigao 133,3 poena, što je 1,9 odsto više nego u julu.

Time su globalne cijene osnovnih prehrambenih proizvoda dostigle najviši nivo još od novembra 2022. godine.

U odnosu na avgust prošle godine, vrijednost indeksa veća je za 2,5 odsto, dok je i dalje znatno ispod istorijskog maksimuma zabilježenog u martu 2022. godine. Tada su cijene bile čak 16,8 odsto više nego danas.

Posebno zabrinjava činjenica da je poskupljenje u avgustu zabilježeno u svih pet glavnih kategorija proizvoda koje FAO prati.

Šećer napravio najveći skok

Najizraženiji rast zabilježen je kod šećera.

FAO indeks cijena šećera povećan je za čak 11,9 odsto, na 106,4 poena, čime je dostignut najviši nivo od juna 2025. godine.

Prema FAO, tržište sve više brine o globalnoj ponudi šećera u proizvodnoj sezoni 2026/27.

Dugotrajno toplo i suvo vrijeme nepovoljno je uticalo na očekivane prinose šećerne repe u Evropskoj uniji. Istovremeno, vremenski obrasci povezani sa fenomenom El Ninja dodatno utiču na proizvodne prognoze u pojedinim važnim azijskim proizvođačima.

Upravo kombinacija vremenskih nepogoda i neizvjesnosti oko proizvodnje vrši pritisak na cijene ovog proizvoda.

Poskupjele i žitarice

Značajan rast zabilježen je i kod žitarica.

FAO indeks cijena žitarica porastao je 2,2 odsto, na 116,3 poena, što predstavlja najviši nivo od maja 2024. godine.

U avgustu su porasle međunarodne cijene svih glavnih žitarica. Na tržište su uticali snažna potražnja, zabrinutost zbog vremenskih uslova u ključnim poljoprivrednim područjima, ali i neizvjesnost u vezi sa izvozom preko Crnog mora.

U odnosu na isti period prethodne godine:

pšenica je skuplja 2,6 odsto,
kukuruz 2,5 odsto,
sirk 3,9 odsto,
ječam 2,6 odsto.

Ovakva kretanja posebno su značajna za tržišta koja zavise od uvoza žitarica, jer cijene sirovina mogu uticati na troškove proizvodnje brašna, stočne hrane i brojnih drugih prehrambenih proizvoda.

Skuplji mliječni proizvodi i meso

FAO indeks cijena mliječnih proizvoda porastao je za 2,3 odsto, na 119,2 poena.

Rast su prvenstveno predvodile više cijene mlijeka u prahu i sira.

Istovremeno, indeks cijena mesa povećan je za 1 odsto, na 127,9 poena. Poskupjeli su živinsko, svinjsko i ovčije meso.

Rast nije zaobišao ni biljna ulja.

Njihov indeks povećan je za 0,6 odsto, na 196,9 poena, što je najviši nivo od juna 2022. godine.

Biodizel dodatno podigao cijene ulja

Na tržištu biljnih ulja posebno su porasle cijene palminog i sojinog ulja.

FAO navodi da je na njihov rast uticala snažna potražnja povezana sa proizvodnjom biodizela u Indoneziji i Sjedinjenim Američkim Državama.

Istovremeno, pad cijena ulja repice i suncokretovog ulja ublažio je ukupni rast ove kategorije.

Najnoviji podaci FAO pokazuju da se globalno tržište hrane ponovo suočava sa rastućim pritiscima, prije svega zbog vremenskih prilika, proizvodnih prognoza, potražnje za energentima i neizvjesnosti u međunarodnoj trgovini.

Iako su cijene još uvijek ispod rekordnih nivoa iz 2022. godine, činjenica da su u dva uzastopna mjeseca u porastu ponovo skreće pažnju na pitanje stabilnosti globalnog snabdijevanja hranom.

Nastavi čitati

Svijet

UN IZGLASALE NOVU MAPU SVIJETA: Podržana nova projekcija koja preciznije prikazuje Afriku

Tradicionalna karta vijekovima je stvarala pogrešnu sliku o veličini kontinenata, pa Afrika na njoj izgleda gotovo kao Grenland iako je od njega 14 puta veća.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija izglasala je rezoluciju kojom se podržava zamjena tradicionalne karte svijeta novom projekcijom koja znatno preciznije prikazuje veličinu Afrike.

Rezoluciju “Ispravimo mapu” predložio je Togo, uz podršku članica Afričke unije. Za njeno usvajanje glasale su 164 države, uključujući Francusku i Veliku Britaniju.

Sjedinjene Američke Države bile su jedina država koja je glasala protiv, dok je šest zemalja bilo uzdržano.

Promjena se odnosi na široko rasprostranjenu Merkatorovu projekciju, koja se koristi još od 16. vijeka. Ona znatno uvećava države i kontinente bliže polovima, dok područja u blizini ekvatora prikazuje manjim nego što zaista jesu.

Zbog toga Afrika na tradicionalnim kartama izgleda približno iste veličine kao Grenland, iako je u stvarnosti čak 14 puta veća, piše BBC.

Zašto dosadašnja mapa nije precizna?
Merkatorovu kartu napravio je 1569. godine flamanski kartograf Gerard Merkator kako bi evropskim moreplovcima olakšao plovidbu i određivanje pravca.

Problem je nastao zato što površinu Zemljine kugle nije moguće potpuno precizno prenijeti na ravnu, dvodimenzionalnu kartu. Svaka projekcija zato mora da napravi određeni kompromis i izobliči oblik, veličinu ili udaljenost između pojedinih teritorija.

Merkatorova projekcija sačuvala je pravce važne za navigaciju, ali je istovremeno drastično uvećala teritorije udaljene od ekvatora. Tako Evropa, Severna Amerika i Grenland na karti izgledaju mnogo veći u odnosu na Afriku i Južnu Ameriku nego što zaista jesu.

Kritičari smatraju da ovakvo prikazivanje nije samo geografski problem. Prema njihovom mišljenju, umanjivanje Afrike na kartama može da utiče na način na koji ljudi doživljavaju značaj, potencijal i razvojne potrebe tog kontinenta.

Afrika 14 puta veća od Grenlanda
Jedan od najočiglednijih primjera pogrešne predstave jeste odnos Afrike i Grenlanda. Na Merkatorovoj karti njihove površine djeluju slično, iako Afrika zauzima približno 30,3 miliona kvadratnih kilometara, a Grenland oko 2,16 miliona.

Kako bi otklonili takva izobličenja, kartografi su 2018. godine napravili projekciju “Jednaka Zemlja”, odnosno “Equal Earth”. Ona čuva relativne površine kontinenata i država, zbog čega znatno vernije prikazuje njihove stvarne međusobne veličine.

Svih 54 članice Afričke unije prihvatile su ovu kartu u februaru, navodeći da ona “preciznije predstavlja veličine svih kontinenata, a posebno Afrike”.

“Pravedan svijet počinje pravednom mapom”
Ministar spoljnih poslova Togoa Robert Dise poručio je uoči glasanja da način na koji se svet prikazuje na kartama utiče i na način na koji ljudi doživljavaju čitave kontinente.

“Pravedan svijet počinje pravednom mapom”, rekao je Dise za Rojters.

On je prethodno na sastanku u Ujedinjenim nacijama objasnio da geografske karte nikada nisu potpuno neutralne.

“Mapa nikada nije neutralna. Ona oblikuje percepciju i utiče na način na koji razumemo mesto naroda i kontinenata u svijetu”, rekao je ministar Togoa.

Rezolucija Generalne skupštine UN nije pravno obavezujuća, pa države neće morati odmah da menjaju sve karte u školama, atlasima i zvaničnim dokumentima.

Ipak, očekuje se da odluka podstakne međunarodne institucije, obrazovne ustanove i druge organizacije da postepeno počnu da koriste novu projekciju svijeta, na kojoj će Afrika i ostali kontinenti biti prikazani u znatno realnijim razmjerama.

Nastavi čitati

Svijet

ŠAMAR EVROPSKOJ UNIJI! Fico zagrmio: „Slovačka neće biti vaša marioneta, ne primamo naređenja!“

Slovačka neće prihvatiti pokušaje da se ograniči pravo veta na odluke u određenim oblastima EU niti će biti zemlja koja će primati naređenja od drugih, izjavio je slovački premijer Robert Fico.

“Pokušaji nekih zemalja EU da ograniče pravo veta u nekim oblastima, kao što su porezi, budžet, odbrana, spoljna politika i migracije, za nas predstavljaju crvenu liniju. Ne mogu da zamislim da idemo u Brisel kao zemlja koja će primati naređenja od drugih”, rekao je Fico na konferenciji za novinare nakon razgovora sa bugarskim premijerom Rumenom Radevim.

Prema njegovim riječima, nedopustivo je da veće članice EU sve dogovore, a da na manjim državama bude samo da prihvate. On je dodao da pravo veta garantuje održivost EU i njenu sposobnost da postigne važne kompromise.

Nastavi čitati

Aktuelno