Connect with us

Svijet

OBRT NAKON ATENTATA Šta čeka Ameriku ako Tramp TRIJUMFUJE na izborima?

Bivši američki predsjednik Donald Tramp nakon neuspješnog atentata na njega bez problema je osigurao republikansku nominaciju za novi mandat u Bijeloj kući, pa čak i podršku donedavno žestokih unutarstranačkih rivala koji su ga javno upoređivali s Hitlerom. S druge strane, momentum definitivno nije povoljan za aktualnog predsjednika Džoa Bajdena i njegove demokrate.

U tome taboru i dalje se – katkad stidljivo, katkad poprilično glasno – čuju pozivi Bajdenu da u posljednji trenutak odustane od kandidature i prepusti mjesto nekom mlađem, ili barem vitalnijem. Ako se odluči na taj korak, Demokratska stranka ima još vrlo malo vremena za njega.

O političkoj situaciji u SAD-u, ishodu skorih predsjedničkih izbora i njihovim reperkusijama na međunarodnu scenu “Tportal” je razgovarao s doktor specijalista Goranom Grgić, profesoricom u američke unutrašnje i vanjske politike pri Centru za američke studije na Univerzitetu u Sidneju, trenutno pri Univerzitetu ETH Cirih – Centar za sigurnosne studije. Ona je, inače, politička analitičarka američkih mejnstrim medija.

“Nakon napada na Trampa stvari se drastično mijenjaju: ako je i postojala sumnja da republikanci nisu potpuno ujedinjeni oko njega, ona je sada potpuno otklonjena i ta stranka sada kontroliše narativ, konsolidovana je. U Demokratskoj stranci, s druge strane, cijele prošle sedmice bilo je izuzetno puno previranja i poziva Bajdenu da odstupi, od kongresnika i senatora pa do Džordža Klunija, i premda oni nastoje ostaviti utisak snage i jedinstva, evidentno je da postoji razjedinjenost. O tome doslovno svakog dana i svakog sata pristižu nove informacije”, kaže profesor Grgić za “Tportal”.

Dodatna nes(p)retna okolnost za Bajdena jest da je – taman dok se trudio promijeniti narativ da je slab i iscrpljen – zaražen kovidom. Bolest dakako nije sramota, ali odmaže mu u stvaranju preduslova i slike da je spreman za borbu. Naprosto mu ne ide u prilog činjenica da izgleda umorno i potrošeno premda zapravo nije puno stariji od Trampa, smatra Grgić.

“Konvencija Demokratske stranke održava se koncem avgusta u Čikagu i dosad se spekulisalo da će se prije nje provesti virtuelno ‘roll call’ brojenje glasova kako bi spasili Bajdena time što bi ga ranije službeno nominovali, pa da glasanje na konvenciji bude samo formalnost, obična PR vježba i ništa više.

Ali sve glasnije se s više uticajnih adresa čuje da bi Bajden ipak trebao odstupiti – iskusni demokrat iz Kalifornije Adam Šif rekao je da je vrijeme za to, uticajna Nensi Pelosi istupila je u istom tonu, a na njih se nadovezao lider demokratske većine u Senatu Čarls E. Šumer. Jedno je sigurno: ako zbilja žele zamijeniti Bajdena drugim kandidatom, imaju još jako malo vremena za to i ne bi uopšte trebali čekati jer ovo im postaje “smrt s hijadu malih rezova”, objašnjava Grgić.

Kao eventualne Bajdenove nasljednike kuloari najprije spominju njegovu trenutnu potpredsjednicu Kamalu Haris, ali sagovornica “Tportala” ostavlja mogućnost da se otvori i nešto širi manevarski prostor te da u ime demokrata iskoče osobe poput guvernera Kalifornije Gavina Njusoma ili guvernerke Mičigena Gretčen Vitmer.

“Na drugoj pak strani trenutno se odvija proces mitologizacije lika i djela Donalda Trampa, kojega su podržali svi donedavni unutarstranački oponenti; njemu je nakon pokušaja ubistva dodijeljena uloga žrtve političkog progona i političkog nasilja te je sada neka vrsta mučenika koji je uprkos svemu toliko požrtvovan da je odustao od lagodnog života u penziji kako bi spasio Ameriku. Bez sumnje, ako osvoji vlast, njegov će mandat biti sličan onom prvom, samo još opasniji’, uvjerena je Grgić te svoju tezu između ostalog argumentuje kadrovskom ukrštenicom u Bijeloj kući.

“U prvom Trampovu mandatu ondje je bio okružen ljudima iz bivšeg establišmenta Republikanske stranke, ‘starom gardom’ – pa i potpredsjednikom Majkom Pensom – koji su do neke mjere ipak imali mogućnost modernizovanja raznih politika. Sada se Tramp ipak okružio ljudima koji znaju kako će, jednom kada dođu na vlast, koristiti poluge moći”, objašnjava sagovornica.

Ona upozorava da američka javnost od Trampa očekuje sprovođenje Projekta 2025., iza kojeg stoji “The Heritage Foundation”, a koji zapravo predstavlja ideološku skicu vladavine potencijalnog idućeg američkog predsjednika – obračun s navodnom “dubokom državom” i njenom birokratijom, politička imenovanja na stručne funkcije, rezove u raznim agencijama i unutar izvršne vlasti, a posebno tako da se utiče na klimatsku politiku ili na reproduktivna prava žena.

“Za Trampovu vanjsku politiku indikativan je izbor kandidata za potpredsjednika: radi se o senatoru iz Ohaja J. D. Vansu, vrlo zanimljivom liku koji je prošao put od apsolutnog protivnika Trampa – kojega je otvoreno upoređivao s Hitlerom – do glavnog promotera njegove politike sažete pod parolom ‘Ičinimo Ameriku sjajnom opet’. Vans je bio u službi u Iraku, potom je diplomirao pravo na Jelu, ali kroz cijelu svoju karijeru bio je izrazit protivnik američkog intervencionizma. Kada se prije dvije godine takmičio za Senat, bio je jedan od rijetkih glasova protiv miješanja SAD-a u rusko-ukrajinski sukob. Protivio se slanju pomoći Ukrajini, prijateljevao s Viktorom Orbanom i upravo na Mađarsku gledao kao na primjer toga kako se država treba voditi. Ako on ostane pri takvim stavovima, može se očekivati da se tradicionalne veze Evrope i Amerike neće održavati kroz institucije poput NATO-a i EU-a, nego preko istomišljenika poput Orbana”, kaže Grgić.

U eventualnom drugom Trampovu mandatu u Bijeloj kući, pojašnjava, sasvim sigurno može se očekivati zaokret u odnosu SAD-a prema transatlantskim odnosima – i upravo zato su se čelnici NATO-a na nedavnom samitu potrudili što više institucionalizovati pomoć Ukrajini te preuzeti konkretne obaveze barem da inicijalni udar u slučaju smjene vlasti u SAD-u ne bude previše razoran.

“Generalno, može se očekivati ispitivanje američke predanosti NATO-u, radikalan zaokret u borbi protiv klimatskih promjena i odustajanje od multilateralnih inicijativa – dok se aktuelni predsjednik zalaže za udruživanje sa saveznicima i partnerima, Tramp bi sve rješavao samostalno ili eventualno na bilateralnim bazama. I da, izvjesno je da će se na Kinu i dalje gledati kao na strateškog rivala, tu se ništa neće promijeniti”, dodaje Grgić.

Sve ovo, dakako, scenariji su za eventualni trijumfalni povratak Trampa u Bijelu kuću. Što u ovom trenutku ne samo da nije nemoguće, nego se, nakon atentata i istovremeno zbog sve nemoćnijeg protivkandidata, čini poprilično realnim, prenosi “Tportal”.

Related Topics:

Svijet

ODBIO TRAMPA! Španski premijer PROTIV POVEĆANJA vojnog budžeta na nivou EU

Španski premijer Pedro Sančes izjasnio se protiv povećanja odbrambenih izdataka zemalja Evropske unije na pet odsto BDP-a, kako to zahtijeva američki predsjednik Donald Tramp.

„Potrebno je djelovati diplomatski kako bismo 2035. godine imali Evropu koja nije naoružana do zuba, već ujedinjenu Evropu koja garantuje međunarodno pravo. Kakav svijet želimo da ostavimo svojoj djeci? Svijet u kojem odbrambeni budžeti iznose pet BDP-a?“ zapitao se španski premijer.

Istovremeno, Sančes je priznao da je u sadašnjim okolnostima i Španija primorana da poveća sopstvene izdatke za odbranu i bezbjednost.

Kako je rekao, to je korak ka jačanju evropske autonomije u oblasti odbrane.

Takođe je naglasio da Španija ostaje pouzdan partner NATO saveznika.

„Raspoređivanje španskih vojnika na istočnom krilu Evrope radi zaštite Bugarske, Rumunije, Litvanije i Estonije, koje su bile izložene Putinovom neoimperijalizmu, najbolji je dokaz da je Španija pouzdan partner, kako u okviru Alijanse, tako i u pogledu sopstvenih kapaciteta“, naveo je Sančes.

Nastavi čitati

Svijet

IZRAEL KATEGORIČAN “Turska vojska ne može ući u Gazu”

Portparolka izraelske vlade Šoš Bedrosijan ponovila je protivljenje Izraela raspoređivanju turskih vojnika u sastavu multinacionalnih snaga u Gazi, koje bi trebalo da preuzmu kontrolu od izraelskih oružanih snaga IDF.

Plan američkog predsjednika Donalda Trampa o okončanju rata predviđa da Međunarodne stabilizacione snage postepeno preuzmu kontrolu bezbjednosti u Gazi.

Ove snage tek treba da budu formirane, a mnoge zemlje pozivaju na to da one dobiju mandat od Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

Upitan ranije ovog mjeseca da komentariše izraelske primjedbe na turske snage u Gazi, američki ambasador u Turskoj Tom Barak izjavio je da će ta zemlja učestvovati u međunarodnim snagama.

Američki potpredsjednik Džej Di Vens je prošlog mjeseca kazao da bi Ankara igrala „konstruktivnu ulogu“, ali da Vašington neće Izraelu nametati bilo šta kada se radi o stranim trupama na njihovom tlu, podsjetio je „Tajms of Izrael“.

Nastavi čitati

Svijet

Snimak TRAMPA SA ZATVORENIM OČIMA se mrežama, REAGOVALA BIJELA KUĆA

Snimak, na kojem djeluje da je američki predsjednik Donald Tramp sklopio oči tokom jednog događaja u Ovalnoj kancelariji Bijele kuće, munjevito se ovog vikenda proširio na društvenim mrežama, a njegovi protivnici brzo su iskoristili tu priliku da postave pitanje o njegovoj efikasnosti u obavljanju dužnosti, prenosi CNN.

Tramp je učestvovao na sastanku na kojem se govorilo o smanjenju cijena popularnih lijekova za mršavljenje, kojem su prisustvovali i drugi zvaničnici.

Na momente se činilo da su njegove oči zatvorene, a u nekim trenucima je djelovalo da ima poteškoće da ih drži otvorenim.

On je u više navrata protrljao oči, navodi TV mreža, prenosi Tanjug.

Ovi snimci sa događaja održanog u četvrtak izazvali su kritike njegovih protivnika.

Pres služba jednog od glavnih Trampovih oponenata, guvernera Kalifornije Gevina Njusoma, objavila je snimke sa događaja uz natpis: “Pospani Don se vratio”.

Portparolka Bijele kuće Tejlor Rodžers navela je za CNN da Tramp nije spavao, već da je, naprotiv, govorio tokom čitavog sastanka i odgovarao na mnoga pitanja novinara povodom istorijskog smanjenja cijena dva lijeka koja pomažu Amerikancima u borbi sa dijabetesom, srčanim oboljenjima i gojaznošću.

“Ova objava predsjednika će uštedjeti značajne sume novca građanima i spasti nebrojene živote”, rekla je ona, dodajući da, uprkos tome, liberalni, neuspješni mediji žele da u prvi plan istaknu najprizemniji narativ.

Tramp se redovno pojavljuje u javnosti i učestvuje na sastancima na kojima novinari postavljaju opširna pitanja, a dan prije ovog događaja on je u Majamiju držao govor o ekonomiji koji je trajao preko sat vremena, i takođe je krajem prošlog mjeseca završio turneju po zemljama Azije.

Pitanja o njegovom zdravstvenom stanju se, ipak, često postavljaju, pošto je on preuzeo funkciju kao najstariji predsjednik koji je ikada inaugurisan, podsjeća CNN.

Tramp (79) je prošlog mjeseca izjavio da je bio na magnetnoj rezonanci tokom ljekarskog pregleda u Nacionalnom vojnom medicinskom centru Volter Rid, ali nije naveo razlog.

Tokom ljeta, Bijela kuća je objavila da je bio na pregledu zbog otečenih nogu, a dijagnostifikovana mu je hronična insuficijencija vena.

Tramp je oštro kritikovao bivšeg predsjednika Džozefa Bajdena, kojeg je nazvao “Pospani Džo” zbog nedostatka energije, podsjetio je CNN.

Podsjećamo, tokom sastanka predstavnika administracije američkog predsjednika  sa predstavnicima farmaceutskih kompanija u Bijeloj kući, na kojoj je Tramp snimljen sa zatvorenim očima, jednom od prisutnih je iznenada pozlilo, a mnogi su komentarisali reakciju predsjednika SAD, koji se, kako navode, ponašao nonšalantno.

Nastavi čitati

Aktuelno