Svijet

OBRT NAKON ATENTATA Šta čeka Ameriku ako Tramp TRIJUMFUJE na izborima?

Bivši američki predsjednik Donald Tramp nakon neuspješnog atentata na njega bez problema je osigurao republikansku nominaciju za novi mandat u Bijeloj kući, pa čak i podršku donedavno žestokih unutarstranačkih rivala koji su ga javno upoređivali s Hitlerom. S druge strane, momentum definitivno nije povoljan za aktualnog predsjednika Džoa Bajdena i njegove demokrate.

U tome taboru i dalje se – katkad stidljivo, katkad poprilično glasno – čuju pozivi Bajdenu da u posljednji trenutak odustane od kandidature i prepusti mjesto nekom mlađem, ili barem vitalnijem. Ako se odluči na taj korak, Demokratska stranka ima još vrlo malo vremena za njega.

O političkoj situaciji u SAD-u, ishodu skorih predsjedničkih izbora i njihovim reperkusijama na međunarodnu scenu “Tportal” je razgovarao s doktor specijalista Goranom Grgić, profesoricom u američke unutrašnje i vanjske politike pri Centru za američke studije na Univerzitetu u Sidneju, trenutno pri Univerzitetu ETH Cirih – Centar za sigurnosne studije. Ona je, inače, politička analitičarka američkih mejnstrim medija.

“Nakon napada na Trampa stvari se drastično mijenjaju: ako je i postojala sumnja da republikanci nisu potpuno ujedinjeni oko njega, ona je sada potpuno otklonjena i ta stranka sada kontroliše narativ, konsolidovana je. U Demokratskoj stranci, s druge strane, cijele prošle sedmice bilo je izuzetno puno previranja i poziva Bajdenu da odstupi, od kongresnika i senatora pa do Džordža Klunija, i premda oni nastoje ostaviti utisak snage i jedinstva, evidentno je da postoji razjedinjenost. O tome doslovno svakog dana i svakog sata pristižu nove informacije”, kaže profesor Grgić za “Tportal”.

Dodatna nes(p)retna okolnost za Bajdena jest da je – taman dok se trudio promijeniti narativ da je slab i iscrpljen – zaražen kovidom. Bolest dakako nije sramota, ali odmaže mu u stvaranju preduslova i slike da je spreman za borbu. Naprosto mu ne ide u prilog činjenica da izgleda umorno i potrošeno premda zapravo nije puno stariji od Trampa, smatra Grgić.

“Konvencija Demokratske stranke održava se koncem avgusta u Čikagu i dosad se spekulisalo da će se prije nje provesti virtuelno ‘roll call’ brojenje glasova kako bi spasili Bajdena time što bi ga ranije službeno nominovali, pa da glasanje na konvenciji bude samo formalnost, obična PR vježba i ništa više.

Ali sve glasnije se s više uticajnih adresa čuje da bi Bajden ipak trebao odstupiti – iskusni demokrat iz Kalifornije Adam Šif rekao je da je vrijeme za to, uticajna Nensi Pelosi istupila je u istom tonu, a na njih se nadovezao lider demokratske većine u Senatu Čarls E. Šumer. Jedno je sigurno: ako zbilja žele zamijeniti Bajdena drugim kandidatom, imaju još jako malo vremena za to i ne bi uopšte trebali čekati jer ovo im postaje “smrt s hijadu malih rezova”, objašnjava Grgić.

Kao eventualne Bajdenove nasljednike kuloari najprije spominju njegovu trenutnu potpredsjednicu Kamalu Haris, ali sagovornica “Tportala” ostavlja mogućnost da se otvori i nešto širi manevarski prostor te da u ime demokrata iskoče osobe poput guvernera Kalifornije Gavina Njusoma ili guvernerke Mičigena Gretčen Vitmer.

“Na drugoj pak strani trenutno se odvija proces mitologizacije lika i djela Donalda Trampa, kojega su podržali svi donedavni unutarstranački oponenti; njemu je nakon pokušaja ubistva dodijeljena uloga žrtve političkog progona i političkog nasilja te je sada neka vrsta mučenika koji je uprkos svemu toliko požrtvovan da je odustao od lagodnog života u penziji kako bi spasio Ameriku. Bez sumnje, ako osvoji vlast, njegov će mandat biti sličan onom prvom, samo još opasniji’, uvjerena je Grgić te svoju tezu između ostalog argumentuje kadrovskom ukrštenicom u Bijeloj kući.

“U prvom Trampovu mandatu ondje je bio okružen ljudima iz bivšeg establišmenta Republikanske stranke, ‘starom gardom’ – pa i potpredsjednikom Majkom Pensom – koji su do neke mjere ipak imali mogućnost modernizovanja raznih politika. Sada se Tramp ipak okružio ljudima koji znaju kako će, jednom kada dođu na vlast, koristiti poluge moći”, objašnjava sagovornica.

Ona upozorava da američka javnost od Trampa očekuje sprovođenje Projekta 2025., iza kojeg stoji “The Heritage Foundation”, a koji zapravo predstavlja ideološku skicu vladavine potencijalnog idućeg američkog predsjednika – obračun s navodnom “dubokom državom” i njenom birokratijom, politička imenovanja na stručne funkcije, rezove u raznim agencijama i unutar izvršne vlasti, a posebno tako da se utiče na klimatsku politiku ili na reproduktivna prava žena.

“Za Trampovu vanjsku politiku indikativan je izbor kandidata za potpredsjednika: radi se o senatoru iz Ohaja J. D. Vansu, vrlo zanimljivom liku koji je prošao put od apsolutnog protivnika Trampa – kojega je otvoreno upoređivao s Hitlerom – do glavnog promotera njegove politike sažete pod parolom ‘Ičinimo Ameriku sjajnom opet’. Vans je bio u službi u Iraku, potom je diplomirao pravo na Jelu, ali kroz cijelu svoju karijeru bio je izrazit protivnik američkog intervencionizma. Kada se prije dvije godine takmičio za Senat, bio je jedan od rijetkih glasova protiv miješanja SAD-a u rusko-ukrajinski sukob. Protivio se slanju pomoći Ukrajini, prijateljevao s Viktorom Orbanom i upravo na Mađarsku gledao kao na primjer toga kako se država treba voditi. Ako on ostane pri takvim stavovima, može se očekivati da se tradicionalne veze Evrope i Amerike neće održavati kroz institucije poput NATO-a i EU-a, nego preko istomišljenika poput Orbana”, kaže Grgić.

U eventualnom drugom Trampovu mandatu u Bijeloj kući, pojašnjava, sasvim sigurno može se očekivati zaokret u odnosu SAD-a prema transatlantskim odnosima – i upravo zato su se čelnici NATO-a na nedavnom samitu potrudili što više institucionalizovati pomoć Ukrajini te preuzeti konkretne obaveze barem da inicijalni udar u slučaju smjene vlasti u SAD-u ne bude previše razoran.

“Generalno, može se očekivati ispitivanje američke predanosti NATO-u, radikalan zaokret u borbi protiv klimatskih promjena i odustajanje od multilateralnih inicijativa – dok se aktuelni predsjednik zalaže za udruživanje sa saveznicima i partnerima, Tramp bi sve rješavao samostalno ili eventualno na bilateralnim bazama. I da, izvjesno je da će se na Kinu i dalje gledati kao na strateškog rivala, tu se ništa neće promijeniti”, dodaje Grgić.

Sve ovo, dakako, scenariji su za eventualni trijumfalni povratak Trampa u Bijelu kuću. Što u ovom trenutku ne samo da nije nemoguće, nego se, nakon atentata i istovremeno zbog sve nemoćnijeg protivkandidata, čini poprilično realnim, prenosi “Tportal”.

Svijet

Oglasio se POLJSKI PREMIJER “Pogodila nas NAŠA raketa, a ne ruski dron”

Poljski premijer Donald Tusk odbacio je u srijedu pisanje medija da je greškom ispaljena poljska raketa navodno pogodila kuću tokom ruskog upada drona, napominjući da Rusija snosi odgovornost za pričinjenu štetu.

“Sva odgovornost za štetu na kući u selu Viriki pada na one koji su odgovorni za provokaciju, Ruse. Nadležni organi će obavijestiti javnost, vladu i predsjednika o okolnostima incidenta kada se postupak završi”, napisao je on na platformi Iks.

On je pozvao javnost da “ne napada poljske vojnike”.

U utorak je poljski list “Žeščpospolita”, pozivajući se na anonimne bezbjednosne izvore, napisao da je kuću možda pogodila zalutala raketa koju je ispalio poljski lovac F-16 poslat da presretne dronove.

List je naveo da su sistemi za navođenje rakete bili u kvaru, zbog čega je udarila u kuću u istočnom selu Viriki umjesto u predviđenu metu, a ugrađeni bezbjednosni sistemi su spriječili detonaciju oružja pri udaru, prenosi Tanjug.

Incident se dogodio tokom upada ruskih dronova u vazdušni prostor Poljske tokom noći između 9. i 10. septembra, zbog čega su podignuti borbeni avioni NATO-a.

Poljski Biro za nacionalnu bezbjednost (BBN), koji odgovara predsjedniku zemlje, objavio je u utorak saopštenje u kojem se navodi da poljski predsjednik Karol Navrocki nije dobio izvještaj od vlade o okolnostima u vezi sa oštećenom kućom prije nego što je “Žeščpospolita” objavio članak.

“Predsjednik Republike Poljske još uvijek čeka precizan izvještaj o ovom pitanju, a društvo s pravom zahtijeva istinu i pouzdane informacije”, navodi se u saopštenju koje je uslijedilo nakon što je poljsko Ministarstvo odbrane saopštilo da kontinuirano ažurira informacije BBN o incidentu tokom tekućih istraga.

Poljski ministar odbrane Vladislav Kosinjak-Kamiš je rekao da su optužbe o pokušajima prikrivanja informacija o prošlonedjeljnim događajima “lažne”.

“Vojska i službe obavljaju svoj posao uzorno, a agresor snosi punu odgovornost za gubitke nastale usljed ove neviđene ruske provokacije”, naveo je on.

Zvaničnik Ministarstva odbrane rekao je da će država pokriti troškove za popravku oštećene imovine.

Prema riječima zamjenika ministra odbrane Cezarija Tomčika, raketa dugačka oko tri metra i teška više od 150 kilograma pala je na kuću.

Incident se dogodio u selu Viriki-Volja blizu granice sa Belorusijom, a krov zgrade je oštećen.

“Odvijao se ruski vazdušni napad, a poljska strana se branila”, dodao je on.

Vlasnik kuće je preživio, a vlasnica kuće je rekla medijima da je uspjela da napusti svoju spavaću sobu nekoliko trenutaka prije nego što su ostaci upali unutra.

Nakon sprovođenja inspekcije, tužilaštvo u Lublinu, uz podršku stručnjaka, lako je identifikovalo ostatke 17 dronova, međutim, odbilo je da komentariše šta je palo u selu Viriki.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN KRATKO I JASNO “Mađarska 0, Švedska 317 eksplozija”

Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je danas da saosjeća sa švedskim narodom, koji je zarobljen u haosu dok njihovi lideri provode vrijeme optužujući jedni druge i pozvao na “upoređivanje činjenica” u vezi s nasiljem u Mađarskoj naspram Švedske.

Orban je naveo da u 2024. godini u Mađarskoj nije bilo eksplozija ni ilegalnih migranata, da su uhapšena 132 krijumčara migranata kao i 16 hiljada ilegalnih migranata.

“Sigurno, uređeno, pod kontrolom”, ocijenio je Orban situaciju u Mađarskoj u objavi na društvenoj mreži Iks.

Istovremeno, Orban je naveo da je tokom prethodne godine u Švedskoj bilo 317 eksplozija povezanih s bandama, 62.000 ljudi povezanih sa kriminalnim mrežama, 8.935 ilegalnih migranata, a da je stopa ubistava iz vatrenog oružja 4 na milion u poređenju sa prosjekom EU od 1,6, prenosi Tanjug.

Mađarski premijer je naveo i da premijer Švedske Ulf Kristerson priznaje da “očigledno nema kontrolu nad ovim talasom nasilja”.

“Ovaj haos ne sme biti budućnost Evrope, naš narod zaslužuje bolje!”, zaključio je Orban.

Nastavi čitati

Svijet

NJUJORK NA UDARU ZARAZE! Širi se zaboravljena BOLEST

Predsjednik okruga Menhetn, Mark Levin, izjavio je da su identifikovana dva slučaja malih boginja u oblastima Lower East Side i SoHo na Menhetnu, prenio je Daily Mail.

Nisu objavljeni detalji o pacijentima, niti je jasno da li su oni stanovnici Njujorka ili su doputovali iz inostranstva.

Levin je rekao da Odjeljenje za zdravlje grada Njujorka “kontaktira ljude koji su možda bili izloženi zarazi kako bi ih podstakli na testiranje”.

Ovim se broj slučajeva malih boginja u Njujorku u 2025. godini povećao na 13, što je tek nešto manje od ukupno 14 slučajeva prijavljenih tokom cijele 2024.

Levin je naveo da je opšti rizik za Njujorčane nizak, budući da grad ima jednu od najviših stopa vakcinacije protiv malih boginja u SAD.

Prema federalnim podacima, 98 odsto djece u vrtićima u Njujorku primilo je obje doze MMR vakcine (protiv malih boginja, zauški i rubele), koja je 97 odsto efikasna protiv bolesti. Oko 93 odsto djece do dvije godine primilo je prvu dozu.

Međutim, Levin je upozorio da i dalje postoje “džepovi otpora” u gradu, uglavnom među vjerskim zajednicama poput ortodoksnih Jevreja. Slučajevi dolaze usred epidemije malih boginja širom SAD, koja je do sada u 2025. godini zabilježila 1.454 slučaja u 42 savezne države.

Najveći broj (803) slučajeva prijavljen je u Teksasu, dok je Kalifornija zabilježila 20. Troje ljudi, uključujući jedno lice u Koloradu i dvoje djece u Teksasu, umrlo je ove godine od virusa.

Prema podacima CDC, ovo je najveća epidemija od 1992. godine, kada je prijavljeno 2.126 slučajeva.

Levin je na mreži X upozorio da se slučajevi malih boginja u Njujorku javljaju u trenutku kada sekretar za zdravlje Robert F. Kenedi Mlađi poziva na ograničenja dječjih vakcina poput MMR i traži istraživanja teorije, odavno oborene, da MMR izaziva autizam.

Sekretar za zdravlje je takođe prenio pomiješane poruke o MMR vakcini, odmah rekavši da je to najefikasniji način za sprečavanje malih boginja, dok je istovremeno rekao Kongresu da vjeruje da je povećani rizik od autizma kod djece djelimično posljedica širokog spektra imunizacije djece koja se sada preporučuje u poređenju sa vremenom kada je on bio dijete.

“Ova vijest dolazi usred zajedničkih napora da Robert F. Kenedi Mlađi potkopa povjerenje u MMR vakcinu. Srećom za sada stopa vakcinacije protiv malih boginja u Njujorku ostaje visoka, što nam daje kolektivni imunitet (93 odsto dvogodišnjaka je vakcinisano). Ali džepovi otpora ostaju čak i ovdje”, naveo je on i istakao:

“Nedavni slučajevi trebalo bi da posluže kao podsjetnik svim roditeljima da se pobrinu da njihova djeca budu vakcinisana”.

Male boginje su zarazna, sprečiva bolest koju izaziva virus koji dovodi do simptoma sličnih gripu, osipa koji počinje na licu i širi se nadole po tijelu, a u teškim slučajevima, upale pluća, upale mozga, trajnog oštećenja mozga i smrti.

Virus se širi direktnim kontaktom sa zaraznim kapljicama ili vazduhom. Pacijenti sa infekcijom malih boginja su zarazni od četiri dana prije osipa i do četiri dana nakon pojave osipa.

Ljudi koji nisu vakcinisani imaju 90 odsto šanse da se razbole ako su izloženi, čak i djeljenjem istog vazduha, kratko ili satima kasnije, sa nekim ko ima male boginje. Tri od 1.000 ljudi koji obole od malih boginja umreće.

Smrti se obično javljaju od akutnog encefalitisa, ili otoka mozga, kada virus putuje do centralnog nervnog sistema, ili upale pluća ako migrira u pluća.

Prije odobrenja trenutne dvodozne vakcine za djecu 1968. godine, u SAD je svake godine bilo do 500 smrtnih slučajeva od malih boginja, 48.000 hospitalizacija i 1.000 slučajeva otoka mozga. Otprilike tri do četiri miliona ljudi je bilo zaraženo svake godine.

Prva doza MMR vakcine se daje djeci od 12 do 15 meseci, a druga je dostupna djeci uzrasta između četiri i šest godina. Stopa vakcinacije od 95 procenata je potrebna da bi se postigao kolektivni imunitet, koji Njujork ima. Stopa vakcinacije MMR vakcinom za državu Njujork je 97 procenata.

Ali širom zemlje, samo 92,5 procenata djece u predškolskom dobu je primilo obje doze vakcine, što predstavlja pretnju kolektivnom imunitetu, prenosi Telegraf.U Njujorku, najvećem gradu SAD i jednom od najvećih na svijetu, sa nepunih 10 miliona stanovnika, prijavljen su dva slučja malih boginja, najzaraznije bolesti na planeti, što je izazvalo uzbunu među zdravstvenim radnicima.

Nastavi čitati