Connect with us

Region

FISKALNA STRATEGIJA EVROPSKE UNIJE! Crna Gora uvodi akcize na struju

Fiskalnom strategijom (FS) Crne Gore od 2024. do 2027. godine predviđeno je uvođenje akcize na električnu energiju, koja bi se primjenjivala od datuma ulaska u Evropsku uniju (EU), s obzirom da predviđena akciza predstavlja obavezu za zemlje članice.
Zbog toga u nacrtu Fiskalne strategije nema procijenjenih fiskalnih efekata po osnovu uvođenja akcize na električnu energiju, jer pokrivaju period nakon važenja predložene Fiskalne strategije.

Kao godina mogućeg ulaska Crne Gore u EU pominje se 2028. Iz Ministarstva energetike (ME) pojasnili su da će uvođenje akcize na struju predstavljati usklađivanje postojećeg zakona sa direktivom 2003/96/EZ o restrukturiranju sistema Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije.

“Akcizna politika je u nadležnosti Ministarstva finansija i definisana je Zakonom o akcizama. Zasad je apsolutno preuranjeno govoriti o uvođenju ovih akciza jer se to odnosi na period nakon ulaska Crne Gore u EU. O poreskim mjerama u vezi sa oporezivanjem energenata i električne energije odlučuje svaka pojedinačna država članica. Dakle, države članice mogu da odluče i da ne povećavaju poresko opterećenje“, ukazali su iz resora kojim rukovodi ministar Saša Mujović.

„Dan“ je pitao i koji su to krajnji potrošači koji će morati da plaćaju akcizu, te da li u te potrošače spadaju domaćinstva.

“Na primjer, u Hrvatskoj je ova akciza (trošarina na hrvatskom) uvedena 1. jula 2013. godine (na dan kada je ta država ušla u EU) za kupce u kategoriji preduzetništvo, dok za sektor domaćinstva nijesu uvedene. Akcize na električnu energiju za kompanije u Hrvatskoj, ako je koriste za poslovnu upotrebu, iznose 3,75 kuna po megavat-času, što je 0,5 evra po megavat-času, ili 0,05 evro centi po kilovat-času. Akciza za neposlovnu upotrebu električne energije za firme iznosi jedan evra po megavat-času. Akcize na električnu energiju u Hrvatskoj ne obračunavaju se za domaćinstva, kao ni firmama koje struju koriste za hemijsku redukciju i u elektrolitskim i metalurškim procesima (proizvodnja metala), za rudarstvo, za zajedničku proizvodnju toplotne energije i za struju iz obnovljivih izvora i proizvedenu od biomase. U Srbiji je ta obaveza potrošačima, kako domaćinstvima, tako i privredi, uvedena 2015. godine, u vrijeme fiskalne konsolidacije, i njen iznos je 7,5 odsto, a na akcizu se obračunava i PDV od 20 odsto“, pojasnili su iz ME.

„Dan“ je interesovalo i da li će uvođenje akcize na električnu energiju dovesti do povećanja cijene struje.

“O tome je preuranjeno govoriti. Ova mjera je samo jedna od potencijalnih mjera koje Vlada u budućnosti može razmotritu u cilju ispunjavanja ciljeva fiskalne strategije i ona je u skladu sa obavezama koje će Crna Gora imati kao punopravna članica Evropske unije. Državama članicama ostavljeno je pravo da same definišu iznose i načine obračuna akcize po kategorijama, tako da postoji veliki broj različitih praksi u državama članicama, a postoji i mogućnost neuvođenja akciza. Crna Gora može izbjeći uvođenje ove akcize nakon ulaska u EU, tj. ukoliko se procijeni da nije neophodno da se uvođenjem akciza postignu ciljevi direktive 2003/96/EZ vezano za funkcionisanje unutrašnjeg tržišta elektrčine energije i postizanje ciljeva vezanih za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte“, pojasnili su iz Ministarstva energetike.

Po ulasku u EU, cijene će biti tržišne
Često se spominje da će se nakon ulaska u EU povećati cijena električne energije u Crnoj Gori. Kod nas je struja znatno ispod prosjeka EU i iznosi oko deset centi po kilovat-satu. „Dan“ je pitao ME hoćemo li morati povećati cijenu struje i koliko nakon ulaska u EU.

“O tome je nezahvalno govoriti u ovom trenutku. Ministarstvo energetike, Vlada i energetski subjekti do sada su uradili sve što je moguće da cijene električne energije ne porastu, u čemu su i uspjeli i uvjereni smo da ćemo to uspjeti i u budućnosti, iako su cijene kod nas višestruko niže nego u Evropskoj uniji. Po ulasku u Evropsku uniju, formiranje cijena električne energije će biti prepušteno tržištu, dok će Vlada imati obavezu da zaštiti ranjive kategorije“, kazali su iz tog vladinog resora.

Dan

Related Topics:

Region

MOŽDA MI JE NAJBOLJE DA NE KOMENTARIŠEM: “Nisam najbolje pohvatao šta se dešavalo u Srpskoj”

“Uvijek želim sve najbolje Republici Srpskoj. Nisam sve pohvatao šta se dešavalo. Možda mi je najbolje da ništa i ne komentarišem”, izjavio je za RTS predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Ovo je odgovor predsjednika Srbije na pitanje novinara kako komentariše dešavanja u Republici Srpskoj.

Vučić je dalje naveo da se nada će sve proći mirno i da je srećan kad je Republika Srpska srećna.

“Sve što drugo možemo da pomognemo u izgradnji puteva, infrastrukture uvijek ćemo to da učinimo”, poručio je Vučić.

Nastavi čitati

Region

SKANDAL TRESE SLOVENIJU: Paracetamol u kiselim krastavcima

U kiselim krastavcima u Sloveniji uvezenim iz Indije otkriven je paracetamol i to prilikom rutinske kontrole te zimnice.

U pitanju je prvi ovakav slučaj u Evropi.

Prisustvo lijeka za spuštanje temperature potvrdila je i dodatna analiza u privatnoj laboratoriju.

Koncentraciji lijeka je, pokazala je analiza uzorka, gotovo 30 miligrama po kilogramu.

Nakon ovog bizarnog događaja 15.000 kilograma ukiseljenih krastavaca zadržano na skladištu, a alarmirana je i Evropska komisija, javlja Danas.hr.

Iz Državnog inspektorata Hrvatske saopštili su da sporni krastavci nisu distribuisani na području Hrvatske.

Dosad u Hrvatskoj, prema njihovim riječima, nisu zabilježeni slučajevi prisutnosti paracetamola u hrani.

Maja Rapajić sa Prehrambeno biotehnološkog fakulteta u Zagrebu pojasnila je proces proizvodnje kiselih krastavaca.

“Kod mariniranog povrća, pa i krastavca, osnovni sastojci su voda ocat, šećer so i začini. U tehnološkom postupku krastavci se nalijevaju naljevom i slijedi pasterizacija. U samom proizvodnom procesu nema paracetamola nema ali je moguća naknadna kontaminacija, moguće i tokom uzgoja – recimo vodom kojim su se zalijevali”, navela je Rapajić.

Nije htjela komentarisati da li moguće da se paracetamol tamo koristio u procesu kiseljenja, ali ne isključuje ljudski faktor.

Nastavi čitati

Region

DAČIĆ: Napad bio brutalan i ciljan, policija spriječila veću tragediju

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je da je brutalni napad ispred Skupštine Srbije u Beogradu izvršen ciljano i da napadač nije neuračunljiva osoba, ističući da je policija spriječila veću tragediju.

Dačić je ukazao na to da je napadač Vladan Anđelković došao ispred Skupštine gdje se nalazi kamp protivnika blokada sa namjerom da izvrši nasilje nad osobama koje drugačije misle.

“Doneo je pištolj i pucao. Desio se brutalni napad. Vladan Anđelković je došao, ušao u šator i zapalio ga, pucao na lica koja je susreo i ranio Milana Bogdanovića. Policija je sprečila veću tragediju”, rekao je Dačić za RTS.

On je naveo da Anđelković nije bio učesnik skupa ispred Skupštine Srbije i ono što se juče desilo nije sukob među učesnicima niti je bilo municije u samom šatoru, nego je napadač došao sa namjerom da zapali i puca.

“On nije neuračunljiv, pa da se može reći da je njegovo ponašanje posledica toga. Čuli ste njegove izjave, on je zbog političkog neslaganja ušao u raspravu i pucao, više metaka je ispalio, policija će utvrditi koliko”, naveo je Dačić.

On je rekao da je napadač bacio pištolj u šator i da se radi vještačenje, napadač je u pritvoru, a tužilac je okvalifikovao djelo kao pokušaj ubistva i izazivanje opšte opasnosti.

Dačić je naveo i da je napadač bivši radnik Državne bezbjednosti, da je živio u inostranstvu, te da ima oružje između ostalog i trofejno.

On smatra da napadač mora da bude žestoko sankcionisan da se ovo ne bi ponavljalo i da ovaj slučaj ne smije da se relativizuje, zato što se može ponoviti.

Dačić je rekao da je mnogo skupova koji nisu prijavljeni, a da je odjednom problem okupljanje na jednom mjestu, u Pionirskom parku kod Skupštine Srbije, koje je prijavljeno.

“Opasno je takvo razmišljanje i podsticanje nasilja prema političkim neistomišljenicima. Ovo je teška tragedija. Zamislite da je bilo obrnuto, da je neko došao kad su oni blokirali RTS, pucao i ranio nekog od učesnika tog skupa. O tome bi zasedao i Evropski parlament”, naveo je Dačić.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić okarakterisao je napad ispred Skupštine kao teroristički akt.

Nastavi čitati

Aktuelno