Connect with us

Region

FISKALNA STRATEGIJA EVROPSKE UNIJE! Crna Gora uvodi akcize na struju

Fiskalnom strategijom (FS) Crne Gore od 2024. do 2027. godine predviđeno je uvođenje akcize na električnu energiju, koja bi se primjenjivala od datuma ulaska u Evropsku uniju (EU), s obzirom da predviđena akciza predstavlja obavezu za zemlje članice.
Zbog toga u nacrtu Fiskalne strategije nema procijenjenih fiskalnih efekata po osnovu uvođenja akcize na električnu energiju, jer pokrivaju period nakon važenja predložene Fiskalne strategije.

Kao godina mogućeg ulaska Crne Gore u EU pominje se 2028. Iz Ministarstva energetike (ME) pojasnili su da će uvođenje akcize na struju predstavljati usklađivanje postojećeg zakona sa direktivom 2003/96/EZ o restrukturiranju sistema Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije.

“Akcizna politika je u nadležnosti Ministarstva finansija i definisana je Zakonom o akcizama. Zasad je apsolutno preuranjeno govoriti o uvođenju ovih akciza jer se to odnosi na period nakon ulaska Crne Gore u EU. O poreskim mjerama u vezi sa oporezivanjem energenata i električne energije odlučuje svaka pojedinačna država članica. Dakle, države članice mogu da odluče i da ne povećavaju poresko opterećenje“, ukazali su iz resora kojim rukovodi ministar Saša Mujović.

„Dan“ je pitao i koji su to krajnji potrošači koji će morati da plaćaju akcizu, te da li u te potrošače spadaju domaćinstva.

“Na primjer, u Hrvatskoj je ova akciza (trošarina na hrvatskom) uvedena 1. jula 2013. godine (na dan kada je ta država ušla u EU) za kupce u kategoriji preduzetništvo, dok za sektor domaćinstva nijesu uvedene. Akcize na električnu energiju za kompanije u Hrvatskoj, ako je koriste za poslovnu upotrebu, iznose 3,75 kuna po megavat-času, što je 0,5 evra po megavat-času, ili 0,05 evro centi po kilovat-času. Akciza za neposlovnu upotrebu električne energije za firme iznosi jedan evra po megavat-času. Akcize na električnu energiju u Hrvatskoj ne obračunavaju se za domaćinstva, kao ni firmama koje struju koriste za hemijsku redukciju i u elektrolitskim i metalurškim procesima (proizvodnja metala), za rudarstvo, za zajedničku proizvodnju toplotne energije i za struju iz obnovljivih izvora i proizvedenu od biomase. U Srbiji je ta obaveza potrošačima, kako domaćinstvima, tako i privredi, uvedena 2015. godine, u vrijeme fiskalne konsolidacije, i njen iznos je 7,5 odsto, a na akcizu se obračunava i PDV od 20 odsto“, pojasnili su iz ME.

„Dan“ je interesovalo i da li će uvođenje akcize na električnu energiju dovesti do povećanja cijene struje.

“O tome je preuranjeno govoriti. Ova mjera je samo jedna od potencijalnih mjera koje Vlada u budućnosti može razmotritu u cilju ispunjavanja ciljeva fiskalne strategije i ona je u skladu sa obavezama koje će Crna Gora imati kao punopravna članica Evropske unije. Državama članicama ostavljeno je pravo da same definišu iznose i načine obračuna akcize po kategorijama, tako da postoji veliki broj različitih praksi u državama članicama, a postoji i mogućnost neuvođenja akciza. Crna Gora može izbjeći uvođenje ove akcize nakon ulaska u EU, tj. ukoliko se procijeni da nije neophodno da se uvođenjem akciza postignu ciljevi direktive 2003/96/EZ vezano za funkcionisanje unutrašnjeg tržišta elektrčine energije i postizanje ciljeva vezanih za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte“, pojasnili su iz Ministarstva energetike.

Po ulasku u EU, cijene će biti tržišne
Često se spominje da će se nakon ulaska u EU povećati cijena električne energije u Crnoj Gori. Kod nas je struja znatno ispod prosjeka EU i iznosi oko deset centi po kilovat-satu. „Dan“ je pitao ME hoćemo li morati povećati cijenu struje i koliko nakon ulaska u EU.

“O tome je nezahvalno govoriti u ovom trenutku. Ministarstvo energetike, Vlada i energetski subjekti do sada su uradili sve što je moguće da cijene električne energije ne porastu, u čemu su i uspjeli i uvjereni smo da ćemo to uspjeti i u budućnosti, iako su cijene kod nas višestruko niže nego u Evropskoj uniji. Po ulasku u Evropsku uniju, formiranje cijena električne energije će biti prepušteno tržištu, dok će Vlada imati obavezu da zaštiti ranjive kategorije“, kazali su iz tog vladinog resora.

Dan

Related Topics:

Region

SLOVENAČKA POLITIKA U ŠOKU: Stevanović najavio posjetu Moskvi

Zoran Stevanović, predsjednik novog saziva Skupštine Slovenije, izjavio je sinoć, 15. aprila, da nije odustao od namjere da posjeti Moskvu.

Stevanović ne odustaje od te namjere uprkos kritikama zbog te posjete i plana njegove stranke Resni.ca da održi referendum o izlasku Slovenije iz NATO-a, Svjetske zdravstvene organizacije i Evropske unije.

“Apsolutno ću otići u Moskvu. Kada će se posjeta održati, zavisiće u velikoj mjeri od Ministarstva spoljnih poslova i protokola”, rekao je Stevanović za portal 24ur.

On je istovremeno izrazio uvjerenje da će, nakon formiranja vlade, uskladiti rutu sa Ministarstvom spoljnih poslova, kao i da još nije dobio zvanični poziv iz Moskve.

“Narodna skupština nije turistička agencija, gdje birate gdje želite ići”, odgovorila je Alenka Bratušek iz Pokreta za slobodu gostujući zajedno sa Stevanovićem u emisiji pomenutog portala.

Naglasila je da spoljna politika zemlje mora biti koordinisana u okviru “trougla” – Vlada i Ministarstvo spoljnih poslova, predsjednik i predsjednik Narodne skupštine.

Bratušek je izrazila nadu da će se Stevanović držati ovog protokola, jer bi “samostalni potez” mogao Sloveniju dovesti “na pogrešnu stranu” međunarodnih odnosa. Bratušek se slaže da treba graditi mostove umjesto zidova, ali naglašava da je potrebno “izabrati s kim”.

Stevanović je na njene riječi odgovorio da su turističke agencije privatne kompanije koje rade za privatnu korist, dok je zadatak predsjednika Narodne skupštine da radi za dobrobit države. Tvrdi da birači podržavaju njegovu želju da se poveže sa cijelim svijetom.

Nastavi čitati

Region

SKANDAL U MARIBORU: Gradonačelnik Saša Arsenovič pod istragom zbog 17 krivičnih djela

Slovenačka policija sumnjiči gradonačelnika Maribora Sašu Arsenoviča za 17 krivičnih djela, uključujući primanje mita od 200.000 evra za izmjenu prostornog plana.

Protiv gradonačelnika Maribora Saše Arsenoviča pokrenuta je istraga zbog sumnje da je počinio više krivičnih djela, među kojima su podstrekavanje na primanja poklona, mita, te koristi za nezakonito posredovanje.

U gradskoj upravi Maribor istragu je već sproveo Nacionalni istražni ured zbog sumnje da je počinjeno 17 krivičnih djela iz oblasti privrednog kriminala i korupcije, koja uključuju i davanje i primanje mita.

Prema podacima policije, za ta djela osumnjičeno je pet lica, a među njima je, osim Arsenoviča, i vlasnik kompanije “SH Global” Tomaž Polak.

Arsenovič je od Polaka zahtijevao najmanje 200.000 evra za osobu koja još nije identifikovana, kako bi bila usvojena odluka ili pokrenut postupak za usvajanje prostornog plana za zemljište u Studencima.

Bez usvojenog plana, kompanija “Sh Global” ne bi mogla da počnu gradnju novog naselja, prenose slovenački mediji.

Arsenovič je, između ostalog, osumnjičen i za navodne nepravilnosti u projektu stambene izgradnje “SH Global” u Studencima, prodaju opštinskog zemljišta u Razvanju kompaniji “Fero-Term”, prodaju nekretnina u Gospejnoj ulici i sprovođenje zajedničke javne nabavke osiguranja za opštinu, javne ustanove i javna preduzeća.

Sve ove optužbe gradonačelnik Arsenovič je odbacio.

Nastavi čitati

Region

“NEMA NIKAKVE KORISTI”: Novoizabrani predsjednik Narodne skupštine Slovenije najavio referendum o ISTUPANJU IZ NATO

Novoizabrani predsjednik Narodne skupštine Slovenije Zoran Stevanović najavio je svoju namjeru da održi referendum o povlačenju zemlje iz NATO.

Stevanović tvrdi kako je ova inicijativa dio njegovih političkih obaveza prema biračima. Lider je proruske stranke Resni.ca koja je osigurala odlučujući glas tokom formiranja parlamentarne koalicije.

– U isto vrijeme moram reći da smo narodu obećali referendum o povlačenju iz NATO i da ćemo taj referendum i održati – izjavio je Stevanović.

Izabran je za predsjednika Parlamenta tajnim glasanjem, uz podršku 48 poslanika. Kako navodi Stevanović, Slovenija mora izbjeći uključivanje u vanjske vojne i diplomatske sukobe jer zemlja od njih nema nikakve koristi.

Apsolutno ćemo biti protiv uključivanja u vanjske vojne i diplomatske sporove jer Slovenija nikada nema koristi od toga – rekao je Stevanović

Nastavi čitati

Aktuelno