Connect with us

Banjaluka

ZNATE LI KOLIKO JOŠ MJESTA ima za brucoše na fakultetima u Srpskoj?

Svršeni srednjoškolci u Republici Srpskoj koji u junu nisu uspjeli da se upišu na željeni studijski program imaju novu šansu da se domognu indeksa, a u drugom upisnom roku mjesta na fakultetima dva javna univerziteta u Srpskoj ima za još 1.760 brucoša, od kojih je 941 na budžetu.

Univerziteti u Banjaluci i Istočnom Sarajevu juče su raspisali konkurse za upis studenata u prvu godinu prvog ciklusa studija za akademsku 2024/2025. godinu u drugom upisnom roku.

Na banjalučkom Univerzitetu nakon prvog upisnog roka ostalo je 876 slobodnih mjesta, a mladi koji planiraju nastavak školovanja neće ostati uskraćeni u izboru budućeg zanimanja s obzirom na to da praznih klupa ima u amfiteatrima svih visokoškolskih ustanova izuzev Fakulteta bezbjednosnih nauka.

Najviše indeksa, 208, čeka vlasnike na Medicinskom fakultetu i to mahom strance koji će studirati na engleskom jeziku. Na tri studijska programa koja se izvode na engleskom, medicina, dentalna medicina i farmacija, ukupno ima 140 slobodnih mjesta.

Na Prirodno-matematičkom fakultetu mjesta ima za još 112 budućih brucoša, na Filološkom fakultetu 93, na Mašinskom 76, a oko pedesetak upražnjenih stolica je i na Elektrotehničkom fakultetu, Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom, Filozofskom i Fakultetu političkih nauka.

Najveći nivo znanja u nadmetanju moraće iskazati mladi koji žele da se upišu na Šumarski i Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta budući da u drugom upisnom roku ima tek 16 slobodnih mjesta.

Dekan Mašinskog fakulteta u Banjaluci Aleksandar Milašinović ne očekuje da popune kvote ni nakon drugog upisnog roka, navodeći da je realno da upišu još dvadesetak kandidata.

– Moramo imati na umu odlazak ljudi sa ovih prostora, migracije su aktuelne duže od decenije i to je ostavilo posljedice. U prvom upisnom roku upisali smo oko 70 brucoša, najveće interesovanje je vladalo za studijske programe mehatronike i proizvodnog mašinstva. Iako uvijek može bolje, zadovoljni smo – rekao je Milašinović.

On je istakao da mladi prilikom izbora budućeg zanimanja treba da imaju na umu da mašinsko inženjerstvo ima ozbiljnu perspektivu.

– Naš fakultet prati razvoj tehnike i tehnologije, a u planu imamo dodatno osavremenjavanje planova i programa kako bismo još snažnije zakoračili na put digitalizacije. Razvojni planovi fakulteta uključuju i usvajanje novih baznih znanja, širenje ka elektrotehnici i računarskoj tehnici. Što se tiče kvaliteta nastave, mi smo jedan od starijih fakulteta u okviru banjalučkog Univerziteta, imamo visoku reputaciju, prilično smo kompleksan fakultet čiju diplomu nije lako steći jer je materija sama od sebe teška i mora se pokazati znanje – zaključio je Milašinović.

Za mlade koji imaju interesovanja prema jezicima, književnosti i kulturi, kako nacionalnoj tako i stranoj, širom su otvorena vrata banjalučkog Filološkog fakulteta, poručila je dekan te visokoobrazovne ustanove Biljana Babić.

– Zadovoljni smo prvim upisnim rokom s obzirom na to da smo imali nešto veći broj upisanih u odnosu na lani. Prethodna dva mjeseca imali smo više pitanja mladih i sudeći prema njima, očekujemo i u ovom roku znatan broj kandidata. Mladi ljudi treba da znaju da diploma Filološkog fakulteta ni u kom smislu nije ograničavajuća, već im daje punu slobodu da obavljaju različite poslove. Nisu nužno vezani za profesorski posao u školi. Pred našim svršenim studentima je široka paleta budućih zanimanja, mogu raditi kao prevodioci, lektori, kulturni saradnici, u medijima, produkciji, biblioteci – kazala je Babićeva za “Glas”.

Ona je dodala da su ove godine imali pad broja upisanih studenata na srbistiku, navodeći da bi nacionalna filologija morala biti još više ispromovisana kako bi mladi shvatili značaj izučavanja srpskog jezika. Dekan banjalučkog Prirodno-matematičkog fakulteta Radoslav Dekić pozvao je svršene srednjoškolce da izaberu jedan od osam studijskih programa na kojima ima mjesta.

– Očekujemo da u drugom upisnom roku upišemo određeni broj kandidata, bilo je interesovanja tokom posljednjih sedmica – kazao je kratko Dekić.

Na fakultetima koji su pod krovom Univerziteta u Istočnom Sarajevu u drugom upisnom roku mjesta ima za još 884 buduća brucoša, od čega će školovanje 460 studenata biti o trošku Republike.

Konkursom je za Filozofski fakultet Pale raspisano 266 mjesta, Tehnološki fakultet Zvornik priželjkuje upis još 67 mladih, Elektrotehnički 66, Ekonomski 60, Poljoprivredni 59, te Pedagoški 53.

Dekan Elektrotehničkog fakulteta u Istočnom Sarajevu Božidar Popović kaže za “Glas” da su prethodnih godina dosta radili na promociji, srednjoškolce redovno upoznavali sa aktivnostima koje sprovode, zbog čega su zadovoljni brojem upisanih brucoša.

– Očekivanja su uvijek velika, pa tako i od drugog upisnog roka, ali ako realno gledamo, u junu smo upisali 70 brucoša pa se nadamo da ćemo u ovom roku imati bar pola od toga. To bi bilo zadovoljavajuće. Izbor je na srednjoškolcima, a sa našom diplomom zagarantovano će veoma brzo naći siguran i dobro plaćen posao. Apelujem i na roditelje, jer su oni mahom ti koji donose odluke, da je naš fakultet pravo mjesto za djecu koja imaju afiniteta prema tehničkim naukama – kazao je Popović.

On je dodao da Elektrotehnički fakultet mnogo pažnje poklanja saradnji sa privrednim subjektima, što studentima ove visokoškolske ustanove omogućava stipendije, ali i brzo i lako zaposlenje.

– Već u trećoj i četvrtoj godini naši studenti postaju stipendisti realnog sektora, što je veoma bitno u današnje vrijeme. Imaju mogućnost da steknu praksu, upoznaju se sa poslodavcima. Elektrotehnika je perspektivna grana industrije, naročito sada kada je vezana za informacione tehnologije – naglasio je Popović.

Prijemni ispit

Prijavljivanje kandidata za drugi upisni rok na oba javna univerziteta trajaće od 26. do 30. avgusta. Polaganje prijemnog ispita planirano je za 2. septembar, dok bi rezultati trebalo da budu poznati dva dana kasnije.

Upis primljenih kandidata počeće 9. septembra i trajaće pet dana.

Glas Srpske

Banjaluka

NEBOJŠA DRINIĆ “Nedopustivo je da Gradski olimpijski bazen bude zatvoren”

Nedopustivo je da Gradski olimpijski bazen u Banjaluci bude zatvoren, poručio je Nebojša Drinić,šef Kluba odbornika PDP Banjaluka, ističući da se radi o problemu koji prevazilazi političke podjele i tiče se interesa cjelokupne zajednice.

–To nije samo pitanje sporta, već i brige o našoj djeci, mladima i sportistima koji svakodnevno treniraju i postižu izuzetne rezultate. Ovaj bazen je simbol zdravog duha i energije našeg grada – naglasio je Drinić.

On je pozvao sve odbornike u Skupštini grada, bez obzira na političku pripadnost, da se hitno uključe u rješavanje ovog problema.

–Vrijeme je da pokažemo odgovornost i jedinstvo. Naši sportisti i djeca zaslužuju podršku i uslove da nastave da rastu i grade budućnost Banjaluke. Gradski olimpijski bazen mora biti otvoren – poručio je Drinić.

Nastavi čitati

Banjaluka

Stanivuković ne staje! Dvije kule Kastela USKORO ĆE BLISTATI NOVIM SJAJEM!

Gradonačelnik Draško Stanivuković sa saradnicima obišao je radove na adaptaciji dvije kule tvrđave Kastel, jedne od najznačajnijih kulturnih i istorijskih lokaliteta u Banjaluci.

Nakon uspješno realizovanog projekta osvjetljenja zidina prošle godine, koji je izazvao izuzetno pozitivne reakcije naših sugrađana, kako je kazao – ovo je nastavak velikog posla koji smo započeli a koji se tiču obnove tvrđave.

– Narednih 90 dana bez obzira na vremenske uslove radićemo ovdje, jer je većina radova unutra. Dobićemo nove sadržaje u obnovljenim kulama, čime ćemo dodatno povećati procenat onog što smo obnovili na tvrđavi – kazao je gradonačelnik istučuči da su sredstva oko 600.000 KM obezbijeđena u saradnji sa Evropskom unijom. Kako je kazao, planirano je da su u jednoj od kula uredi turistički info-pult, dok će u drugoj kuli biti suvenirnica.

– Posebno ćemo se baviti dijelom prostora koji je kao jedan amfiteatar, a koji će biti prilagođen za organizaciju određenih događaja i manifestacija. I dalje nam ostaje kao preokupacija zgrada poznata kao artiljerijska kasarna. Kada bismo i to uspjeli da sačuvamo, Kastel bi dobio svoj puni sjaj. Potrebna su značajna sredstva i tražimo kapacitet ioni koji bi bili zainteresovani za dio sadražaja ovdje – naveo je gradonačelnik.

Dodao je da radove na Kastelu izvodi preduzeće „Koto“, koje se već pokazalo kao ozbiljan izvođač ove vrste radova.

Naime, projekat adaptacije Kula 1 i Kula 2 na Kastelu realizuje se u okviru projekta GIFTSnet, program Interrg IPA HR-BA-ME 2021-27.

Nastavi čitati

Banjaluka

MORA SE TRAŽITI KOMPROMIS! Stanivuković: “Neću dozvoliti da pola Srpske ostane bez deponije, I VLADA RS SE MORA UKLJUČITI!”

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković poručio je da ne podržava najavljeno zatvaranje regionalne deponije u Ramićima, ističući da ona mora ostati u funkciji, jer je riječ o pitanju koje prevazilazi granice Banjaluke i tiče se više od pola miliona stanovnika, te da se u rješavanje ovog problema mora uključiti i Vlada Republike Srpske.

– Sa predstavnicima ‘Depota’ sam održao sastanak koji je bio težak i radan, jer su teme složene. Bio sam siguran da smo se razumjeli, ali po izjavama vidim da nismo. Rekao sam: “Grad Banjaluka stoji uz vas, borićemo se svim pravnim načinima”. Iskazao sam spremnost da vidim šta se može uraditi, ali je samo jedan uslov bio – da deponija ostane u funkciji – rekao je Stanivuković.

Dodao je da ne može pozdraviti ni podržati prijetnje o zatvaranju deponije.

– Znamo kada je ta deložacija i ja ću doći gore. Ako treba, pravićemo i novu deponiju, ali ova mora da radi na ovaj ili onaj način. Čak je i sud to rekao, doduše pomalo nejasno – odluka glasi ‘iselite se, ali radite’, što je paradoks, ali moguće. Mora se tražiti kompromis. Sudske odluke se moraju poštovati, ali se istovremeno moramo boriti – naglasio je gradonačelnik.

Prema njegovim riječima, ovo više nije samo pitanje grada Banjaluke, već i svih sedam lokalnih zajednica koje koriste deponiju.

– Pozivam sve da sjednemo i razgovaramo. Pozdravljam svaki korak ka borbi, radu, iseljavanju i izmještanju deponije, ali ono što imamo sada mora funkcionisati. Svaki kamion, bez obzira odakle dolazio, mora moći da tu odlaže otpad. Ako bude drugačije, ako dođe do zatvaranja, mi ćemo se morati suprostaviti jer štitimo bezbjednost građana. U ovom trenutku, neophodno je da se u proces aktivno uključi i Vlada Republike Srpske, jer se radi o pitanju od zajedničkog interesa – poručio je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno