Napadi poput onog koji se dogodio u Bulderu u američkoj saveznoj državi Kolorado ne tolerišu se u SAD i predstavljaju još jedan primjer zašto granice treba obezbijediti, rekao je američki predsjednik Donald Tramp.

Lokalna policija saopštila je juče da je više ljudi povrijeđeno u napadu u Bulderu, a osumnjičeni je pritvoren.

“Užasni napad u Bulderu neće biti tolerisan u SAD”, napisao je Tramp na mreži “Trut sošl”.

On je istakao da je osumnjičeni došao u SAD zbog “smiješne politike otvorenih granica” bivšeg predsjednika DŽozefa Bajdena i da mora odmah da napusti zemlju.

“Akti terorizma biće krivično gonjeni u punoj mjeri zakona. Ovo je još jedan primjer zašto moramo da održavamo naše granice bezbjednim i da deportujemo ilegalne, antiameričke radikale iz naše domovine”, naglasio je Tramp.

Državni sekretar SAD Marko Rubio izjavio je da će svi teroristi biti deportovani iz zemlje.

“U svjetlu užasnog napada, svi teroristi, članovi njihovih porodica i simpatizeri terorista ovdje sa vizom treba da znaju da ćemo ih pod Trampovom administracijom pronaći, poništiti vam vizu i deportovati vas”, rekao je Rubio na mreži “Iks”.

Osam osoba je povrijeđeno kada je muškarac napao učesnike marša podrške izraelskim taocima koje Hamas i dalje drži u Gazi, prenosi Srna.

Napadač, identifikovan kao egipatski državljanin 45-godišnji Muhamed Sabri Soliman, bacao je Molotovljeve koktele i koristio improvizovani bacač plamena, uzvikujući “Sloboda Palestini” i “Kraj cionistima”. Među povrijeđenima su osobe starosti od 67 do 88 godina, a nekoliko njih zadobilo je teške opekotine.

Ruski memorandum o rješavanju sukoba poziva na zabranu stranih vojnih operacija u Ukrajini, kao i neutralnost te zemlje, navodi se u dokumentu u koji je uvid imala agencija RIA Novosti.

Osim toga, predlaže se zabrana bilo kakve vojne aktivnosti trećih zemalja na teritoriji Ukrajine i raspoređivanja stranih oružanih formacija, vojnih baza i vojne infrastrukture.

Rusija, takođe, predlaže status Ukrajine kao države bez nuklearnog oružja, što uključuje direktnu zabranu prihvatanja, tranzita i raspoređivanja tog oružja na njenoj teritoriji.
Ruski memorandum predviđa postepeno obnavljanje diplomatskih i ekonomskih odnosa između dvije zemlje.

– Ključni parametri konačnog rješenja su, između ostalog, fazno obnavljanje diplomatskih i ekonomskih odnosa (uključujući tranzit gasa), transportnih i drugih veza, uključujući i sa trećim zemljama – navodi se u dokumentu.

Rusija predlaže ograničenje broja ukrajinskih vojnika i oružja kao i okončanje mobilizacije i početak demobilizacije u Ukrajini.
Prijedlozi Rusije za okončanje krize uključuju i održavanje izbora u Ukrajini, a onda potpisivanje mirovnog sporazuma.

Kijev mora da objavi datum predsjedničkih i izbora za Radu, koji moraju da se održe najkasnije 100 dana nakon ukidanja ratnog stanja.

Memorandum, takođe, predlaže međunarodno-pravno priznanje Krima, Donbasa i Novorusije kao dijela Rusije kao i potpuno povlačenje ukrajinskih oružanih snaga iz Donjecke Narodne Republike, Luganske Narodne Republike, te Hersonske i Zaporoške oblasti.

Osim toga, predviđeno je da se potpuno povlačenje ukrajinskih oružanih snaga sa teritorije Ruske Federacije, uključujući Donbas i Novorusiju, mora izvršiti u roku od 30 dana od prekida vatre.
Mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine mora biti odobren, pravno obavezujućom rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN.

Za prekid vatre, Zelenski, odnosno Ukrajina mora amnestirati “političke zatvorenike” i osloboditi zarobljene vojnike i civile, a za konačno rješenje u Ukrajini, neophodno je osigurati puna prava, slobode i interese stanovništva koje govori na ruskom jeziku.

Takođe, u memorandumu se traži da Ukrajina odustajane od zahtjeva za odštetu.

Prekid vatre podrazumijeva zabranu premještanja ukrajinskih oružanih snaga, sa izuzetkom pokreta radi povlačenja trupa na dogovorenu udaljenost”, navodi se u memorandumu.

Šef ruske delegacije na pregovorima u Istanbulu Vladimir Medinski rekao je da ruski memorandum ukrajinskoj strani “nije nikakav ultimatum”.

Druga runda pregovora između ruske i ukrajinske delegacije završena je danas u Istanbulu. Sastanak je trajao više od sat vremena.

Zemljotres jačine 5,8 stepeni po Rihterovoj skali pogodio je noćas mediteransku obalu Turske, odnosno grad Marmaris, saopštila je turska agencija za upravljanje katastrofama i vanrednim situacijama (AFAD).

Kako se navodi, jedan 14-godišnje dijete je preminulo usljed panike, a 69 je povrijeđeno.

Turski ministar unutrašnjih poslova Ali Jerlikaja objavio je da je četrnaestogodišnje dijete koji je prebačeno u bolnicu zbog napada panike, preminulo.

❗️🇹🇷 – A 6.2 magnitude earthquake struck the Dodecanese Islands and Turkey’s western coast, centered in the Aegean Sea at a depth of 10 km (6.2 miles), per USGS.

Felt across Greece and Turkey, the quake hit a seismically active region along the African-Eurasian tectonic plate… pic.twitter.com/27gCaB2kt8

— 🔥🗞The Informant (@theinformant_x) June 3, 2025

U saopštenju se navodi da je epicentar zemljotresa bio u Sredozemnom moru na dubini od 67,91 kilometar i da se dogodio u 02.17, kao i da se osjetio u susjednim regionima, uključujući grčko ostrvo Rodos.

Guverner Marmarisa, Idris Akbijik rekao je da su ljudi uglavnom zadobili povrede dok su u panici skakali sa prozora ili balkona, ali da nema neposrednih izvještaja o nekoj većoj šteti.