Connect with us

Svijet

NOVA PRAVILA ZA ULAZAK U EU: Kada i kako podnijeti zahtjev, koji podaci su potrebni i šta ako imate hitan slučaj?

Od 10. novembra za državljane oko 60 država, uključujući i zemlje Zapadnog Balkana stupaju na snagu nova pravila za ulazak u Evropsku uniju.

Šta se mijenja, koliko ranije prije planiranog putovanja trebamo podnijeti zahtjev za ulazak, šta ako hitno moramo putovati u EU, ko može biti odbijen i koja su sve pravila izvještava reporter Deutsche Wellea Mehmed Smajić.

– Prilikom ulaska u EU putnici će morati predati pasoše i biti obavezni dati otiske četiri prsta i fotografisati se. Od naredne godine planirana je implementacija ETIAS-a. Ovaj sistem će obavezivati građane zemalja koji imaju bezvizni režim s EU da putem interneta apliciraju za dozvolu za ulazak. Apliciranje će uključivati unos ličnih podataka, nivo obrazovanja, zaposlenje ili eventualne informacije o kažnjavanjima ili boravcima u ratnoj zoni. Platiće taksu od sedam evra platnom karticom, a oslobođene su osobe mlađe od 18 i starije od 70 godina, te supružnici i djeca državljana EU ili zemalja Šengena. Svaki član porodice moraće aplicirati posebno, grupno nije moguće – naveo je Smajić za N1.

I dalje su na snazi pravila da putna isprava ne smije isteći najmanje tri mjeseca od planiranog povratka i ne smije biti starija od 10 godina.

Obrada dozvole za ulazak u EU

– ETIAS će omogućiti da putnici pauziraju popunjavanje aplikacije i sačuvaju promjene te nastave unos podataka u roku od 48 sati i biće dostupna na jezicima zemalja članica EU, uključujući jezike BiH, a ispunjava se isključivo latinicom. Obrada aplikacije za dozvolu traje nekoliko minuta tako da se putnici ne trebaju brinuti da će zaglaviti u birokratskoj proceduri, ali u slučaju da potraje duže putnik bi trebao dobiti obavještenje u roku od četiri dana. U nekim slučajevima može se zahtijevati dodatna dokumentacija poput potvrde o rezervaciji hotela ili zaposlenju i zahtjev bi trebao biti obrađen u roku do dvije sedmice – naveo je Smajić u Novom danu.

Ko ne treba popunjavati ETIAS?

Formular ne moraju popunjavati osobe s važećim vizama i diplomatskim pasošima. ETIAS nudi više opcija za zahtjev. Omogućava se više ulazaka i izlazaka, ali boravak ne može trajati duže od 90 dana u roku od šest mjeseci niti dozvoljava rad u EU.

Slučaj hitnog ulaska u EU i odbijanje ulaska

– Hitni medicinski tretman, slučaj životne ugroženosti osoba i njihovih članova porodice ili prisustvo sahrani – putnik popunjava ETIAS zahtjev za ograničenu dozvolu u kojoj navodi razlog putovanja i ona se daje isključivo za putovanje u određene zemlje EU i vrijedi 90 dana – naveo je Smajić.

Osobi koja nema ETIAS biće odbijen ulazak. Svi putnici će biti podvrgnuti graničnoj kontroli, ali i granični policajac može odbiti ulazak osobi kako ne ispunjava uslove u vezi pasoša, ako predstavlja prijetnju javnom zdravlju, ako je na potjernici ili u nekim slučajevima ako nemaju dovoljno finansijskih sredstava za boravak u EU. Ostaje skeniranje dokumenata, ali ne unosi se pečat.

– Osobe kojima je odbijen ETIAS mogu ponovo podnijeti zahtjev – naveo je Smajić.

Osobe koje putuju avionom biće provjeravane nakon slijetanja.

– Preporučuje se da aplikacija podnese čak mjesec dana prije putovanja u EU kako ne bi došlo do neželjenih posljedica – zaključio je Smajić u Novom danu, piše N1.

Related Topics:

Svijet

„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je  da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama

Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.

U obraćanju naciji Milej je izjavio da “vjetrovi promjena” idu u prilog argentinskim zahtjevima za ostrvima. Dodao je da je ohrabren nagovještajima da bi Sjedinjene Američke Države mogle da preispitaju svoju neutralnost po tom pitanju, piše BBC News.

Plan za sankcije energetskim kompanijama

Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.

Naftno polje krije 1,7 milijardi barela

Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.

U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.

“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.

Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.

Uloga SAD-a i britanski stav

Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.

Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.

Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.

“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”

Istorijski spor

Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.

U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Svijet

ALARMANTNE BROJKE IZ NJEMAČKE: Više od 16.000 ljudi umrlo zbog vrućine

Više od 16.000 ljudi umrlo je usljed vrućine u vrijeme toplotnih talasa u Njemačkoj 2026. godine, što je najveći broj od 2016. godine, saopštio je Institut “Robert Koh” /RKI/.

Zaključno sa 3. septembrom, procenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom u Njemačkoj dostigao je 16.300. Većina smrtnih slučajeva, približno 8.200, bila je među osobama starijim od 85 godina.

Evropa se suočava sa jednim od najtoplijih perioda posljednjih godina, a Španija, Portugalija, Francuska, Italija i Grčka su najteže pogođene.

Francuske vlasti su saopštile da bi ekonomska šteta od toplotnog talasa mogla dostići i do 15 milijardi evra.

Nastavi čitati

Aktuelno