Nakon više od 20 godina djeca srpske nacionalnosti iz Glamoča učiće u školama maternji jezik, što je srpskoj djeci u Drvaru i Grahovu omogućeno još 2003. godine, dok to u Glamoču nije bilo moguće, i to je više političko pitanje nego pitanje da li se nešto može sprovesti u djelo ili ne.

Riječi su to Miroslava Jaglice, ministra privrede u Kantonu 10, koji za “Nezavisne novine” ističe da sve što je moglo u Drvaru i Grahovu vjerovatno je moglo i trebalo da bude sprovedeno i u Glamoču.

“Međutim, to su osporavali Hrvati, pokušavajući riješiti preko tog političkog pitanja neka njihova pitanja jer je u Vladi Kantona 10 uvijek postojalo zagarantovano da postoje tri srpska ministra. Unazad godinama bili su to ministri iz SNSD-a i uglavnom HDZ BiH, i oni nisu mogli doći do dogovora i kompromisa po pitanju izučavanja srpskog jezika i nacionalne grupe predmeta u Glamoču. Sad nakon opštih izbora, prilikom formiranja nove vlade Kantona 10 i kreiranja sporazuma između političkih partija, Srpska napredna stranka opštine Glamoč je, između ostalog, postavila kao jedan od uslova zahtjev prema novoj koaliciji da se uvede nacionalna grupa predmeta za srpsku djecu u Glamoču”, priča Jaglica.

Ističe da su sve srpske političke partije ušle u vlast, kao i da se došlo do kompromisa koji su svi ostali podržali.

“Srpska napredna stranka iz Glamoča je insistirala na tome i mi smo to kao jedan od naših zahtjeva kandidovali, a ostale političke partije, SNSD i Srpski nacionalni pokret su podržali, pa smo zajednički s tim zahtjevom izašli pred mandatara, sadašnjeg premijera Ivana Vukadina. On je rekao da to neće biti problem i da će to pitanje biti riješeno, ali da se moraju i neki drugi procesi u kantonu otkočiti koji su godinama stajali i bili po strani, posebno što se tiče Ministarstva pravosuđa i srpskih ministara. Pred početak školske godine te stvari i procesi su odblokirani, kao i nacionalna grupa predmeta, a čak ni mi nismo vjerovali da će sve ići ovako brzo, ali uspjeli smo i ispoštovan je u potpunosti koalicioni dogovor. Uvedena je nacionalna grupa predmeta, a ovih dana radi se na prijemu nastavnog osoblja koje može da te predmete predaje na srpskom jeziku. Radi se o geografiji, istoriji, srpskom jeziku i vjeronauci. To je nešto što je jako pozitivno i što je trebalo već odavno da bude, ali, nažalost, nije bilo sve do sada”, kaže Jaglica.

Napomenuo je da će sada srpska djeca učiti svoju grupu predmeta po nastavnom planu i programu iz Republike Srpske.

“Roditelji srpske djece su presrećni što je nakon toliko godina napokon omogućeno da i njihova djeca uče na maternjem jeziku”, kazao je Jaglica.

Jelka Vranješ, majka četvoro djece iz Glamoča i pokretačica mnogih inicijativa, kaže za “Nezavisne novine” da nema riječi koje će izraziti sreću što će njena djeca konačno imati maternji jezik u školi.

“Već duže od 20 godina naša djeca su prilikom upisa u školu mogla da biraju hrvatski i bosanski, a od ove godine konačno smo dobili naš maternji jezik i nacionalnu grupu predmeta. Ovo nam mnogo znači, jer smo se osjećali diskriminisano, zapostavljeno i nekako odbačeno. U jednu školu idu srpska, bošnjačka i hrvatska djeca, a oni su uvijek imali priliku da izučavaju svoje maternje jezike. Ja sam kao roditelj osjećala da su naša djeca bila diskriminisana, osjećala su se zapostavljeno i nije bilo ni fino ni ugodno biti dio takve nastave. Mislim da bi bilo prirodno da su svi zajedno imali neki zajednički način učenja jezika, ali kad se već tako odvajalo  onda bi bilo u redu da i naša djeca dobiju priliku izučavati maternji jezik”, kazala je Vranješeva.