Studentska lista osvojila je apsolutnu većinu na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji, ali do preuzimanja vlasti predstoji još nekoliko važnih koraka. Izborni prigovori, proglašenje konačnih rezultata, konstituisanje Skupštine i izbor nove Vlade imaju zakonom propisane rokove, a cijeli postupak mogao bi potrajati mjesecima.

U Narodnu skupštinu ulaze i predstavnici nacionalnih manjina, dok je Socijalistička partija Srbije, prema trenutnim rezultatima, ostala ispod izbornog cenzusa.

Iako Studentska lista ima više od 126 mandata potrebnih za parlamentarnu većinu, izborni postupak još nije završen.

Zašto izbori još nisu završeni?

Zoran Alimpić, član Gradske izborne komisije Beograda, objašnjava za Novu.rs da pobjeda na izborima ne znači da nova vlast može odmah preuzeti dužnost.

Republička izborna komisija još prikuplja i provjerava zapisnike s biračkih mjesta, a konačni rezultati mogu biti proglašeni tek nakon što budu okončani svi izborni postupci.

“Po našem zakonu, konačni završni rezultati izbora objavljuju se onda kada bude završeno glasanje i izbori na svim biračkim mestima. Nekoliko biračkih mesta gotovo uvek na svakim izborima bude sa nekim neispravljivim greškama”, rekao je Alimpić.

Kao primjere naveo je nedostatak kontrolnog listića u glasačkoj kutiji, višak glasačkih listića ili zapisnik koji nije potpisao dovoljan broj članova biračkog odbora.

Takve nepravilnosti u određenim slučajevima mogu dovesti do ponavljanja glasanja.

Prigovori mogu odgoditi konačne rezultate

Alimpić ističe da zainteresovane strane imaju pravo da podnesu prigovore na nepravilnosti tokom izbornog procesa.

“Takođe, zainteresovane strane imaju rok od 72 sata da podnesu prigovore. Prigovore mogu da podnesu građani kojima je neko glasačko pravo oštećeno”, naveo je on.

Kao primjer pomenuo je slučaj u kojem je birač došao na glasanje i ustanovio da je njegovo ime već zaokruženo u biračkom spisku.

Prigovore mogu podnijeti i podnosioci izbornih lista.

Prema njegovom objašnjenju, RIK ima 72 sata da odluči o prigovoru, nakon čega postoji mogućnost pokretanja postupka pred Upravnim sudom.

“Tek kada sva biračka mesta budu imala rezultat koji je pravosnažan, znači bez toga da su svi eventualni prigovori odbijeni i svi rokovi za žalbe istekli, tek onda će Republička izborna komisija da proglasi konačne rezultate”, objasnio je Alimpić.

On smatra da bi, s obzirom na razliku između dvije vodeće liste, trebalo izbjeći nepotrebno odugovlačenje postupka.

“Bilo bi dobro da sada kada je sve već jasno i pobeda Studentske liste nepobitna, poražena strana ne pokušava da odloži i odugovlači primopredaju vlasti bespotrebnim prigovorima ili formalnim začkoljicama”, poručio je Alimpić.

Koliko vremena ima RIK, a koliko Skupština?

Prema Zakonu o izboru narodnih poslanika, RIK objavljuje ukupan izvještaj o rezultatima izbora u roku od 96 časova od prijema svih zbirnih izvještaja lokalnih izbornih komisija.

Nakon objavljivanja tog izvještaja, Komisija ima rok od deset dana da dodijeli mandate kandidatima prema njihovom redoslijedu na izbornim listama.

Sljedeći korak je konstitutivna sjednica Narodne skupštine.

Ustav Srbije predviđa da se prva sjednica novog saziva održi najkasnije 30 dana od proglašenja konačnih rezultata parlamentarnih izbora.

Sjednicu saziva predsjednik Skupštine iz prethodnog saziva.

Novi saziv parlamenta konstituiše se potvrđivanjem mandata najmanje dvije trećine narodnih poslanika, odnosno najmanje 167 od ukupno 250.

Time prestaje mandat prethodnog saziva Narodne skupštine.

Poslanici zatim biraju predsjednika i potpredsjednike parlamenta, imenuju generalnog sekretara i formiraju skupštinska radna tijela.

Kako se biraju predsjednik Vlade i ministri?

Nakon konstituisanja Skupštine počinje postupak formiranja nove Vlade Srbije.

Predsjednik Republike obavlja konsultacije s predstavnicima izbornih lista koje su osvojile mandate kako bi utvrdio ko može obezbijediti parlamentarnu većinu.

Zatim predlaže kandidata za predsjednika Vlade, odnosno mandatara.

Mandatar priprema program rada buduće vlade i predlaže ministre koji će činiti njegov kabinet.

Pred poslanicima izlaže program i sastav vlade, nakon čega slijedi skupštinska rasprava.

Narodna skupština istovremeno glasa o programu, predsjedniku i članovima Vlade.

Za izbor nove Vlade potrebna je većina od ukupnog broja narodnih poslanika, odnosno najmanje 126 glasova.

Studentska lista, prema preliminarnoj raspodjeli, raspolaže sa 140 mandata, što znači da ima dovoljno poslanika da samostalno izabere Vladu, pod uslovom da njeni poslanici podrže predloženog mandatara i kabinet.

Šta ako nova Vlada ne bude izabrana u roku?

Ustav Srbije predviđa da nova Vlada mora biti izabrana najkasnije 90 dana od dana konstituisanja Narodne skupštine.

Ukoliko se to ne dogodi, predsjednik Republike dužan je da raspusti parlament i raspiše nove parlamentarne izbore.

Do izbora nove Vlade, dosadašnja Vlada nastavlja da obavlja poslove u skladu sa zakonskim ograničenjima koja važe za njen mandat.

Nova Vlada stupa na dužnost polaganjem zakletve pred Narodnom skupštinom.

To znači da, uprkos poznatoj preliminarnoj raspodjeli mandata, Srbija još nema tačan datum kada će nova izvršna vlast zvanično preuzeti dužnost.

Preliminarni rezultati vanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji pokazuju da su SNS i Aleksandar Vučić pobijedili samo u tri od ukupno 29 gradova u Srbiji.

iječ je o Vranju, Leskovcu i Prokuplju.

Tako su u Vranju naprednjaci osvojili 53,19 odsto glasova, dok je Studentska lista imala 41,21 odsto.

U Leskovcu je rezultat bio tijesan: SNS je osvojio 49,25 odsto, a Studentska lista 44,72 odsto glasova. U Prokuplju je odnos glasova bio 52,74 prema 42,84 odsto u korist SNS, prenosi BL portal.

U svim ostalim gradovima pobijedila je Studentska lista.

Preliminarni rezultati izgledaju ovako:

– Beograd: Studentska lista 63,61% / SNS 31,95%

– Jagodina: Studentska lista 50,13% / SNS 36,44%

– Bor: Studentska lista 54,38% / SNS 41,02%

– Valjevo: Studentska lista 62,12% / SNS 33,38%

– Vršac: Studentska lista 56,30% / SNS 39,47%

– Zaječar: Studentska lista 51,82% / SNS 43,05%

– Zrenjanin: Studentska lista 56,21% / SNS 38,71%

– Kikinda: Studentska lista 47,15% / SNS 46,70%

– Kragujevac: Studentska lista 58,53% / SNS 35,87%

– Kraljevo: Studentska lista 54,50% / SNS 40,26%

– Kruševac: Studentska lista 50,20% / SNS 45,29%

– Loznica: Studentska lista 48,47% / SNS 47,69%

– Niš: Studentska lista 60,44% / SNS 35,51%

– Novi Pazar: Studentska lista 40,10% / SNS 19,61%

– Novi Sad: Studentska lista 63,80% / SNS 31,88%

– Pančevo: Studentska lista 59,53% / SNS 36,58%

– Pirot: Studentska lista 48,92% / SNS 45,94%

– Požarevac: Studentska lista 50,34% / SNS 44,93%

– Prokuplje: Studentska lista 42,84% / SNS 52,74%

– Smederevo: Studentska lista 52,74% / SNS 42,57%

– Sombor: Studentska lista 52,06% / SNS 41,62%

– Sremska Mitrovica: Studentska lista 50,21% / SNS 45,31%

– Subotica: Studentska lista 52,09% / SNS 35,36%

– Užice: Studentska lista 61,36% / SNS 34,70%

– Čačak: Studentska lista 62,20% / SNS 33,97%

– Šabac: Studentska lista 54,50% / SNS 41,34%

Srpskainfo

Stranke i koalicije koje su na jučerašnjim parlamentarnim izborima u Srbiji osvojile manje od zakonom propisanog broja glasova moraće da vrate novac koji su iz budžeta dobile za finansiranje izborne kampanje.

Prema Zakonu o finansiranju političkih aktivnosti, izborne liste koje nisu predstavnici nacionalnih manjina, a osvoje manje od jedan odsto važećih glasova, dužne su da vrate sredstva dobijena iz javnih izvora.

Za liste nacionalnih manjina važi drugačiji prag – one budžetski novac zadržavaju ukoliko osvoje najmanje 0,2 odsto važećih glasova.

Dodatno, svi učesnici izbora dužni su da vrate i novac iz budžeta koji nisu potrošili, bez obzira na izborni rezultat.

Ko će morati da vrati novac?

Prema dostupnim podacima o rezultatima izbora, osim Studentske liste, Srpske napredne stranke (SNS) i Socijalističke partije Srbije (SPS), novac će morati da vrate gotovo sve ostale liste koje nisu nastupale kao predstavnici nacionalnih manjina.

Među njima su Autentična desnica, Evropska Srbija, Pokret snaga Srbije, Liberalno zelena stranka „Za slobodnu i čistiju Srbiju“, Grupa građana „Ćale, ovo je za tebe“, Vladimir Gajić – Alternativa za Srbiju, kao i Majka Srbija – Gruda.

Novac će, prema navedenim pravilima, morati da vrati i Stranka rusko-srpskog jedinstva – Rusi i Srbi braća zauvek.

Profesor Fakulteta političkih nauka u penziji Zoran Stojiljković objašnjava da je obaveza vraćanja novca direktno povezana sa izbornim rezultatom.

„Ukoliko uzmete novac iz javnih izvora za finansiranje izborne kampanje, a to su učinili svi učesnici izbora, u obavezi ste da ga vratite ako ne osvojite najmanje jedan odsto glasova“, naveo je Stojiljković.

Kako je dodao, kod manjinskih lista primjenjuje se niži izborni prag od 0,2 odsto.

Koliko novca je bilo na raspolaganju?

Za finansiranje izbornih kampanja na ovim parlamentarnim izborima iz budžeta je izdvojeno oko 12,5 miliona evra.

Od ukupnog iznosa, 40 odsto se ravnopravno dijeli svim proglašenim izbornim listama koje su zatražile finansiranje iz javnih izvora i ispunile zakonom propisane uslove.

Taj novac se isplaćuje prije izbora.

Preostalih 60 odsto raspodjeljuje se nakon izbora, srazmjerno broju osvojenih poslaničkih mandata. Ovaj dio sredstava pripada listama koje osvoje mandate i ispune obaveze u vezi sa izvještavanjem o troškovima kampanje.

To znači da je za pojedine stranke izborni neuspjeh dvostruki udarac – osim što nisu ostvarile očekivani politički rezultat, dio novca koji su dobile za kampanju sada moraju da vrate.

Rok za vraćanje novca je 30 dana

Zakonom je propisano da rok za vraćanje sredstava zbog nedovoljnog broja osvojenih glasova iznosi 30 dana od dana donošenja ukupnog izvještaja o rezultatima izbora.

Ukoliko je stranka ili koalicija položila izborno jemstvo, država može da naplati dug iz tog jemstva.

Stranke tako moraju pažljivo da računaju konačne troškove kampanje, jer se izborni neuspjeh nakon objavljivanja konačnih rezultata može pretvoriti i u ozbiljan finansijski problem.

„Za neke će udarac biti veći, za neke manji“

Izvršni direktor Faktor plusa Predrag Lacmanović ocijenio je da će, imajući u vidu rezultate izbora, gotovo sve liste koje nisu ostvarile zakonski prag biti suočene sa obavezom vraćanja novca.

„Svi koji nisu uspjeli da ostvare zakonom propisani izborni rezultat moraće da vrate novac dobijen iz budžeta za finansiranje kampanje“, rekao je Lacmanović.

Prema njegovoj ocjeni, vraćanje sredstava predstavlja dodatni udarac za stranke koje su već ostvarile loš izborni rezultat.

„Za neke će taj udarac biti veći, a za neke manji, u zavisnosti od finansijske situacije u kojoj se nalaze“, naveo je Lacmanović.

Finansiranje kampanje može postati ozbiljan problem

Stojiljković upozorava da finansijske posljedice neuspjeha mogu biti posebno ozbiljne za stranke koje već imaju probleme sa finansiranjem.

Prema njegovim riječima, oko 35 do 40 odsto ukupnih sredstava dobija se unaprijed, dok se ostatak raspoređuje nakon izbora, na osnovu ostvarenih rezultata.

Zbog toga stranke koje ne pređu zakonski prag mogu ostati bez značajnog dijela očekivanog finansiranja, a istovremeno imati obavezu da vrate novac koji su već dobile iz javnih izvora.

Izborni rezultat tako za pojedine političke aktere ne znači samo gubitak mandata i političkog uticaja – već može donijeti i konkretan finansijski račun.