Preliminarni rezultati vanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji pokazuju da su SNS i Aleksandar Vučić pobijedili samo u tri od ukupno 29 gradova u Srbiji.

iječ je o Vranju, Leskovcu i Prokuplju.

Tako su u Vranju naprednjaci osvojili 53,19 odsto glasova, dok je Studentska lista imala 41,21 odsto.

U Leskovcu je rezultat bio tijesan: SNS je osvojio 49,25 odsto, a Studentska lista 44,72 odsto glasova. U Prokuplju je odnos glasova bio 52,74 prema 42,84 odsto u korist SNS, prenosi BL portal.

U svim ostalim gradovima pobijedila je Studentska lista.

Preliminarni rezultati izgledaju ovako:

– Beograd: Studentska lista 63,61% / SNS 31,95%

– Jagodina: Studentska lista 50,13% / SNS 36,44%

– Bor: Studentska lista 54,38% / SNS 41,02%

– Valjevo: Studentska lista 62,12% / SNS 33,38%

– Vršac: Studentska lista 56,30% / SNS 39,47%

– Zaječar: Studentska lista 51,82% / SNS 43,05%

– Zrenjanin: Studentska lista 56,21% / SNS 38,71%

– Kikinda: Studentska lista 47,15% / SNS 46,70%

– Kragujevac: Studentska lista 58,53% / SNS 35,87%

– Kraljevo: Studentska lista 54,50% / SNS 40,26%

– Kruševac: Studentska lista 50,20% / SNS 45,29%

– Loznica: Studentska lista 48,47% / SNS 47,69%

– Niš: Studentska lista 60,44% / SNS 35,51%

– Novi Pazar: Studentska lista 40,10% / SNS 19,61%

– Novi Sad: Studentska lista 63,80% / SNS 31,88%

– Pančevo: Studentska lista 59,53% / SNS 36,58%

– Pirot: Studentska lista 48,92% / SNS 45,94%

– Požarevac: Studentska lista 50,34% / SNS 44,93%

– Prokuplje: Studentska lista 42,84% / SNS 52,74%

– Smederevo: Studentska lista 52,74% / SNS 42,57%

– Sombor: Studentska lista 52,06% / SNS 41,62%

– Sremska Mitrovica: Studentska lista 50,21% / SNS 45,31%

– Subotica: Studentska lista 52,09% / SNS 35,36%

– Užice: Studentska lista 61,36% / SNS 34,70%

– Čačak: Studentska lista 62,20% / SNS 33,97%

– Šabac: Studentska lista 54,50% / SNS 41,34%

Srpskainfo

Stranke i koalicije koje su na jučerašnjim parlamentarnim izborima u Srbiji osvojile manje od zakonom propisanog broja glasova moraće da vrate novac koji su iz budžeta dobile za finansiranje izborne kampanje.

Prema Zakonu o finansiranju političkih aktivnosti, izborne liste koje nisu predstavnici nacionalnih manjina, a osvoje manje od jedan odsto važećih glasova, dužne su da vrate sredstva dobijena iz javnih izvora.

Za liste nacionalnih manjina važi drugačiji prag – one budžetski novac zadržavaju ukoliko osvoje najmanje 0,2 odsto važećih glasova.

Dodatno, svi učesnici izbora dužni su da vrate i novac iz budžeta koji nisu potrošili, bez obzira na izborni rezultat.

Ko će morati da vrati novac?

Prema dostupnim podacima o rezultatima izbora, osim Studentske liste, Srpske napredne stranke (SNS) i Socijalističke partije Srbije (SPS), novac će morati da vrate gotovo sve ostale liste koje nisu nastupale kao predstavnici nacionalnih manjina.

Među njima su Autentična desnica, Evropska Srbija, Pokret snaga Srbije, Liberalno zelena stranka „Za slobodnu i čistiju Srbiju“, Grupa građana „Ćale, ovo je za tebe“, Vladimir Gajić – Alternativa za Srbiju, kao i Majka Srbija – Gruda.

Novac će, prema navedenim pravilima, morati da vrati i Stranka rusko-srpskog jedinstva – Rusi i Srbi braća zauvek.

Profesor Fakulteta političkih nauka u penziji Zoran Stojiljković objašnjava da je obaveza vraćanja novca direktno povezana sa izbornim rezultatom.

„Ukoliko uzmete novac iz javnih izvora za finansiranje izborne kampanje, a to su učinili svi učesnici izbora, u obavezi ste da ga vratite ako ne osvojite najmanje jedan odsto glasova“, naveo je Stojiljković.

Kako je dodao, kod manjinskih lista primjenjuje se niži izborni prag od 0,2 odsto.

Koliko novca je bilo na raspolaganju?

Za finansiranje izbornih kampanja na ovim parlamentarnim izborima iz budžeta je izdvojeno oko 12,5 miliona evra.

Od ukupnog iznosa, 40 odsto se ravnopravno dijeli svim proglašenim izbornim listama koje su zatražile finansiranje iz javnih izvora i ispunile zakonom propisane uslove.

Taj novac se isplaćuje prije izbora.

Preostalih 60 odsto raspodjeljuje se nakon izbora, srazmjerno broju osvojenih poslaničkih mandata. Ovaj dio sredstava pripada listama koje osvoje mandate i ispune obaveze u vezi sa izvještavanjem o troškovima kampanje.

To znači da je za pojedine stranke izborni neuspjeh dvostruki udarac – osim što nisu ostvarile očekivani politički rezultat, dio novca koji su dobile za kampanju sada moraju da vrate.

Rok za vraćanje novca je 30 dana

Zakonom je propisano da rok za vraćanje sredstava zbog nedovoljnog broja osvojenih glasova iznosi 30 dana od dana donošenja ukupnog izvještaja o rezultatima izbora.

Ukoliko je stranka ili koalicija položila izborno jemstvo, država može da naplati dug iz tog jemstva.

Stranke tako moraju pažljivo da računaju konačne troškove kampanje, jer se izborni neuspjeh nakon objavljivanja konačnih rezultata može pretvoriti i u ozbiljan finansijski problem.

„Za neke će udarac biti veći, za neke manji“

Izvršni direktor Faktor plusa Predrag Lacmanović ocijenio je da će, imajući u vidu rezultate izbora, gotovo sve liste koje nisu ostvarile zakonski prag biti suočene sa obavezom vraćanja novca.

„Svi koji nisu uspjeli da ostvare zakonom propisani izborni rezultat moraće da vrate novac dobijen iz budžeta za finansiranje kampanje“, rekao je Lacmanović.

Prema njegovoj ocjeni, vraćanje sredstava predstavlja dodatni udarac za stranke koje su već ostvarile loš izborni rezultat.

„Za neke će taj udarac biti veći, a za neke manji, u zavisnosti od finansijske situacije u kojoj se nalaze“, naveo je Lacmanović.

Finansiranje kampanje može postati ozbiljan problem

Stojiljković upozorava da finansijske posljedice neuspjeha mogu biti posebno ozbiljne za stranke koje već imaju probleme sa finansiranjem.

Prema njegovim riječima, oko 35 do 40 odsto ukupnih sredstava dobija se unaprijed, dok se ostatak raspoređuje nakon izbora, na osnovu ostvarenih rezultata.

Zbog toga stranke koje ne pređu zakonski prag mogu ostati bez značajnog dijela očekivanog finansiranja, a istovremeno imati obavezu da vrate novac koji su već dobile iz javnih izvora.

Izborni rezultat tako za pojedine političke aktere ne znači samo gubitak mandata i političkog uticaja – već može donijeti i konkretan finansijski račun.

SPS je, prema preliminarnim rezultatima parlamentarnih izbora, osvojio oko 2,3 odsto glasova, a Ivica Dačić najavio je analizu rada stranke i održavanje partijskog kongresa u februaru.

“Neke partije u Srbiji će otići u određenu vrstu mirovanja”, rekao je profesor Milan Petričković gostujući na Blic TV. Pitanje koje se sada nameće jeste da li je među njima i Socijalistička partija Srbije (SPS), koja je, prema preliminarnim rezultatima, na vanrednim parlamentarnim izborima osvojila 2,3 odsto glasova. Kako SPS nije ni prešao cenzus, lider te partije Ivica Dačić najavio je analizu prethodnog perioda, dok analitičari smatraju da “maltene imamo dvopartijski sistem u zemlji”.

Prema posljednjim sinoćnjim podacima CeSIDA, lista oko Socijalističke narodne partije (SPS), koju je predvodio Dačić, osvojila je 2,3 odsto glasova.

Ovo znači da SPS prvi put od uvođenja višestranačja u Srbiji 1990. godine ostaje bez mjesta u parlamentu.

SPS prvi put bez cenzusa
Kako SPS nije prešao cenzus, Dačić je u prvom obraćanju nakon izbora rekao da je “referendumska atmosfera nepobjediva”.

“Referendumska atmosfera je nepobjediva. Socijalistička partija Srbije, sa svojim koalicionim partnerima, pokušala je da u toj referendumskoj atmosferi, sa svojom identitetskom listom, posebnom, zauzme određeni politički prostor i, nažalost, nismo uspjeli da ostvarimo željeni rezultat. Ali želim takođe da se zahvalim svim našim partijskim aktivistima, koalicionim partnerima, svim članovima partije, simpatizerima i biračima, koji su i u takvoj jednoj referendumskoj atmosferi, znajući da se glavna bitka vodi između dvije ključne liste, dva ključna politička subjekta, gdje su se ljudi opredjeljivali ili-ili, da su se i u tim uslovima opredijelili za našu izbornu listu. Mi već mjesecima i godinama slušamo o tome kako mi gubimo svoj identitet i kako ne postojimo, ali pazite, želim da se zahvalim: više od 100.000 ljudi je glasalo za našu listu u ovim uslovima”, rekao je Dačić.

“Gdje su druge političke stranke koje nisu smjele da se pojave na ovim izborima? Gdje su druge političke stranke koje su bile vodeće godinama unazad, koliko su glasova osvojile? Naravno da nismo zadovoljni ovim rezultatima, ovo je jedna izgubljena bitka, čestitamo onima koji su pobijedili na izborima i onima koji su osvojili više od nas, i Studentskoj listi i listi Aleksandra Vučića. Mi ćemo nastaviti da se borimo za Srbiju i dalje. Mi imamo svoje čvrste političke stavove, naša politička borba se nastavlja. Ovo nije prva bitka koju smo izgubili, ali mi nikad nismo gubili borbu u cjelini. Mi nastavljamo našu borbu. Naravno, kao što sam rekao, partijski kongres će biti održan u februaru mjesecu, najvjerovatnije”, rekao je Dačić.

“Analiziraćemo sve ono što se dešavalo”
Lider SPS je najavio i analizu prethodnog perioda.

“Analiziraćemo sve ono što se dešavalo. Gdje smo mogli bolje, gdje smo pogriješili, da li je trebalo povlačiti neke druge političke poteze ili ne. Naravno, ja sam uložio maksimum napora koliko je to moglo zbog mog zdravstvenog stanja, što je takođe uticalo na stanje u Socijalističkoj partiji Srbije, imajući u vidu da sam 4-5 mjeseci praktično bio van stroja. Naši politički stavovi su poznati: mi ćemo biti politički protivnici svakoj politici koja je suprotna nacionalnim i državnim interesima Srbije. Bez obzira da li se nalazili u vlasti ili u opoziciji, to je svejedno. Želim da se zahvalim svima koji su uložili maksimalni napor. Mi našu borbu nastavljamo dalje”, zaključio je on.

“Biće velikih promjena”
Komentarišući rezultate izbora na Blic TV, profesor Milan Petričković rekao je da će nakon pobjede Studentske liste na parlamentarnim izborima u Srbiji neke partije otići u neku vrstu mirovanja.

“Mene mnogo podsjeća, samo je u drugom kontekstu, kada je bila 2000. godina, 5. oktobar. Sada su sve opcije otvorene, sve su karte na stolu. Biće velikih promjena, neke partije će otići u neku vrstu mirovanja, neke se nikada možda neće vratiti u parlament, mogu da postoje, onako fiktivno. Tako da ne bih prognozirao za SPS konkretno, ali govorim generalno, za ove partije koje su bile u parlamentu, pa ih više nema. Sve ima svoj vijek, rok trajanja i ima taj takozvani duh vremena: stvari se mijenjaju. Tako da, ulazimo u nekakvu fazu novina i na političkoj sceni oko izbora i svega toga što se bude događalo na teritoriji Srbije, a i šire”, rekao je Petričković.

“Imamo maltene dvopartijski sistem”
Predrag Lacmanović, izvršni direktor agencije Faktor plus, rekao je za Blic TV da će SNS biti snažna opozicija, ali da maltene “imamo dvopartijski sistem u zemlji”.

“Ono što će biti zanimljivo je kako će se Srpska napredna stranka sada organizovati i kako će djelovati u parlamentu. Imaju priličan broj mandata, to će biti snažna opozicija. S druge strane, imamo maltene dvopartijski sistem u zemlji, nešto kao u SAD, tako da će to biti zanimljivo pratiti”, ocijenio je Lacmanović.

Na pitanje šta će biti sa ostalim partijama koje nisu prešle cenzus, Lacmanović je naveo da je teško reći šta će biti, ali pretpostavlja da će se formirati i neke nove partije.

“Pretpostavljam da će se formirati i neke nove partije, a neke stare će ostati. Sada slijedi možda jedan suvi period za takve partije, ali to ne znači da će oni da nestanu. Tu su ljudi koji žele, imaju volju da se bave politikom, da budu progresivni. Tako da, zavisi od njihovog umijeća, snage, ali i od kapaciteta da se udruže. Jer, tim partijama, posebno opozicionim, uvijek je falilo jedinstvo. Sada će se možda opametiti ako budu imali snage i hrabrosti, ali i političke neke inteligencije i zrelosti. Mogu stvoriti jednu solidnu političku partiju i krenuti mudro, vrijedno da rade i da jednostavno traže priliku, kao što sam rekao, u manama i manjkavosti buduće vlade”, rekao je Lacmanović.