Čak 80 odsto građana BiH povremeno ili redovno koristi vještačku inteligenciju, ali istraživanje pokazuje da mnogi nisu sigurni mogu li prepoznati sadržaje koje ona stvara.

Posebno zabrinjava podatak da više od polovine ispitanika koristi AI za traženje zdravstvenih savjeta.

Istraživanje Regulatorne agencije za komunikacije BiH i Savjeta Evrope pokazalo je i velike razlike među generacijama, kao i zabrinutost građana zbog netačnih informacija i uticaja vještačke inteligencije na medije.

Mladi uvjereni da znaju, stariji daleko oprezniji

Šefica Odsjeka za sadržaj i medijsku pismenost Regulatorne agencije za komunikacije Lea Čengić rekla je da je istraživanje sprovedeno na uzorku od 1.000 građana BiH, starosti od 16 do 70 godina.

Prema rezultatima, čak 87 odsto mlađih ispitanika smatra da vješto koristi alate vještačke inteligencije. Među građanima od 56 do 70 godina takvo mišljenje ima svega oko 20 odsto.

Međutim, samoprocjena nije uvijek odgovarala stvarnom znanju.

– Kada smo ispitanicima ponudili sadržaje kreirane pomoću vještačke inteligencije da prepoznaju o čemu je riječ, vidjeli smo da njihova samoprocjena ne odgovara stvarnom stanju – rekla je Čengićeva.

Samo polovina ispitanika uspjela je da prepozna video-dnevnik koji je vodila voditeljka generisana vještačkom inteligencijom. Među građanima starosti od 56 do 70 godina to je pošlo za rukom tek trećini.

AI koriste i za zdravstvene savjete

Istraživanje je pokazalo da 74 odsto građana smatra da sadržaji stvoreni pomoću vještačke inteligencije moraju biti jasno označeni. Istovremeno, 54 odsto ispitanika ocjenjuje da formalno obrazovanje ne pruža dovoljno mogućnosti za sticanje znanja o ovim alatima.

Posebnu pažnju privlači podatak da više od polovine ispitanika koristi vještačku inteligenciju za traženje zdravstvenih savjeta.

Čengićeva je upozorila da je potrebno sistemski ulagati u digitalne vještine građana, naročito starijih, koji imaju manje mogućnosti za edukaciju o korištenju novih tehnologija.

Građani ne vjeruju potpuno sadržajima koje stvara AI

Istraživanje Fondacije „Medijacentar“ Sarajevo, sprovedeno u julu na uzorku od 810 građana, bavilo se uticajem medijskih sadržaja nastalih uz pomoć vještačke inteligencije na povjerenje publike.

Predstavnica Fondacije Lamija Kovačević rekla je da ispitanici uglavnom nisu sigurni da mogu pouzdano prepoznati sadržaje nastale korištenjem ove tehnologije.

Građanima je, kako je navela, važna transparentnost izvora, ali jasno označavanje upotrebe vještačke inteligencije u medijima još nije dovoljno zastupljeno.

– Više od polovine građana zabrinuto je zbog uticaja vještačke inteligencije na kvalitet informacija, ali i zbog širenja netačnih informacija i sposobnosti publike da prepozna takve sadržaje – istakla je Kovačevićeva.

Građani uglavnom prihvataju AI kao pomoć pri uređivanju tekstova i istraživačkom radu, ali su mnogo rezervisaniji prema njenoj upotrebi za potpuno kreiranje medijskih sadržaja, poput televizijskih voditelja generisanih ovom tehnologijom.

Ko je odgovoran za sadržaj koji napravi vještačka inteligencija?

Kovačevićeva smatra da mediji moraju jasno navesti kako je vještačka inteligencija korištena, da li je sadržaj provjeren i ko snosi odgovornost za objavljene informacije.

– Građanima je važno naglasiti proces u kojem je vještačka inteligencija upotrijebljena, ali i da je sadržaj prošao provjeru te da odgovornost za njega imaju novinari i urednici koji su ga pregledali – rekla je ona.

Predstavnik Sektora za odnose s javnošću RAK-a Boris Kujundžić naveo je da su dva istraživanja predstavljena u okviru kampanje „Dani medijske i informacijske pismenosti“, posvećene odnosu građana prema vještačkoj inteligenciji i njenom uticaju na medije i informisanje.

Rezultati su predstavljeni u „Evropskoj kući“ u Sarajevu, u okviru šeste kampanje „Dani medijske i informacijske pismenosti“, koja traje od 24. do 31. oktobra pod motom „Digitalno snažni“.

U Republici Srpskoj i FBiH će preovladavati pretežno sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost, koja će biti nešto izraženija na istoku.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od nula do pet, na jugu do devet, u višim predjelima od minus tri, a dnevna od 11 do 18, u višim krajevima od sedam stepeni Celzijusovih.

Duvaće slab vjetar istočnog i sjeveroistočnog smjera.

Hasan Razić (85) iz Opličića kod Čapljine ni u poznim godinama ne odustaje od poljoprivrede. Svakog jutra ustaje oko pet sati, obrađuje zemlju i brine o plastenicima, a sa suprugom je u braku već 61 godinu i, kako tvrdi, nikada se nisu posvađali.

Unovoj reportaži novinara Marija Brkića za “Glas Hercegovine” zabilježena je njegova zanimljiva životna priča, koji uprkos godinama i brojnim životnim teškoćama i dalje ne odustaje od rada.

Hasan jutro započinje već oko pet sati, a pre prve kafe obilazi plastenike i voćnjake. Obrađuje više od 600 kvadratnih metara plastenika, poseduje tri freze i traktor, a uzgaja različite vrste voća i povrća.

Posebno se ponosi domaćim šipkom, odnosno narom, od kojeg svake godine priprema sok. Na njegovom imanju rastu i smokve, breskve, kajsije i trešnje, a proizvode prodaje na pijaci u Čapljini.

U braku 61 godinu, a nikada se nisu posvađali

Jedan od najzanimljivijih trenutaka reportaže dogodio se kada je Hasanova supruga otkrila da su zajedno već 61 godinu.

Hasan je pritom ustvrdio da se tokom svih tih godina sa suprugom nikada nije posvađao, što, kako kaže, mogu da potvrde i njihove komšije. Na pitanje novinara kako je moguće toliko godina provesti zajedno bez svađe, Hasan je kroz osmijeh objasnio da je najvažnije znati popustiti.

– Mora neko ćutati. Neko je morao malo popustiti, ja sam popustio. Što ono kažu, moja je uvijek zadnja: Da, draga! – našalio se Hasan.

Supružnici su odgajili petoro djece, a danas imaju 12 unučadi i dvoje praunučadi. Hasan je tokom razgovora otkrio i da je njegova najstarija kćerka preminula.

Preživio ratove, bolesti i dva požara kuće

Iza Hasanove vedrine krije se težak životni put. Kao dijete je tokom Drugog svetskog rata sa porodicom odselio u Slavoniju, a po povratku 1944. godine ostao je bez oca.

Prisjetio se vremena kada se teško živelo i kada je, kako kaže, najvažnije bilo obezbjediti dovoljno hleba za porodicu. Tokom života bavio se različitim poljoprivrednim poslovima, od uzgoja duvana do stočarstva i voćarstva.

Njegova kuća gorjela je dva puta, a prije nekoliko godina suočio se i sa ozbiljnim zdravstvenim problemima. Nakon pada sa visine od oko tri metra, a potom i problema sa nogama, jedno vrijeme se teško kretao.

Ispričao je da je uz pomoć ljekara ponovo stao na noge i vratio se svakodnevnim poslovima.

Uprkos svemu, Hasan ne razmišlja o prestanku rada. Kaže da je celog života navikao na kretanje i da teško može da zamisli život u gradu.

Nekada su se ljudi više družili i pomagali

Još jedan poseban dio reportaže posvećen je dobrim komšijskim odnosima i običajima koji, prema riječima sagovornika, polako nestaju.

Hasan i njegovi prijatelji prisećaju se vremena kada su se komšije češće okupljale, razgovarale i međusobno pomagale. Danas su, smatraju, takvi susreti sve ređi.

– Ljudi su se prije više skupljali jedni s drugima. Više su se i svađali, ali su se i pomagali. A sada se niti ko svađa niti ko pomaže, niti koga ima – zaključio je jedan od sagovornika.

Hasan kaže da mu posebno smeta kada se ljudi okupe, a zatim vrijeme provode gledajući u mobilne telefone umesto da razgovaraju, prenosi Jabuka.tv.

Za njega je druženje uz kafu i danas važan dio svakodnevice. Ističe da gotovo svakog popodneva pije kafu sa komšijama i da rijetko prođe dan a da je ne popije u društvu.

Želja mu je da neko nastavi da obrađuje zemlju

Hasan je pokazao i svoje imanje, na kojem decenijama uzgaja voće, povrće i duvan. Uz sopstveni izvor vode, ima i četiri bunara i bušotinu, što mu znatno olakšava poljoprivrednu proizvodnju.

Iako je svestan da godine prolaze, volio bi da njegovi potomci nastave da obrađuju zemlju koju namijerava da im ostavi.

Naglašava da tokom života nije prodavao porodičnu zemlju i nada se da voćnjaci i plastenici neće ostati zapušteni.

Srpskainfo