Andrej Plenković, premijer Hrvatske, tokom posjete BiH ponovo je govorio o Izbornom zakonu BiH i legitimnom predstavljanju Hrvata, prije svega u Predsjedništvu BiH, međutim, iz kasnijih “napada” bošnjačkih političara na Plenkovića može se zaključiti da dogovor Bošnjaka i Hrvata u ovom trenutku uopšte nije moguć, a to je pokazalo i posljednjih 15 godina od kada traju razgovori na tu temu.

Plenković je “napadnut” jer je za presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju “Sejdić i Finci” (donesena u decembru 2009. godine) rekao da su “jedan pravni put ostvarivanja političkih ciljeva” i da su “fabricirane”. Odmah nakon toga na Plenkovića su se obrušili bošnjački političari, koji tvrde da su presude nešto što se mora implementirati, a to bi u praksi, između ostalog, značilo da i dalje Bošnjaci, recimo, mogu izabrati hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

“U ovim političkim okolnostima nisu sazreli uvjeti za postizanje dogovora. Čelnici političkih stranaka iz Sarajeva, bez obzira što se deklarativno izjašnjavaju da su spremni za postizanje dogovora i kompromisa, u praksi, kada dođe trenutak i kada treba naći balans između nacionalnog i građanskog principa, povuku se sa različitim obrazloženjima i opravdanjima, zato što su protiv”, rekao je za “Nezavisne” Danijel Vidović, politikolog iz Mostara.

On kaže da je jedini način da se dođe do rješenja pritisak međunarodnog faktora, u prvom redu američke administracije.

“BiH je, vidimo vrlo jasno, američka kolonija i Evropa tu ima sekundarnu ulogu”, rekao je Vidović, dodajući da je Hrvatska kao članica EU temu BiH podigla visoko u Briselu, ali da Brisel ne igra glavnu ulogu.

Inače, dogovori o novom Izbornom zakonu BiH, u kontekstu legitimnog predstavljanja, traju već godinama, a uporna insistiranja Hrvata da sami sebi biraju člana Predsjedništva BiH do sada nisu dala nikakve rezultate. I pred prošle opšte izbore bilo je nekoliko pokušaja dogovora među političkim predstavnicima Hrvata i Bošnjaka, međutim, na kraju su izbori održani po Izbornom zakonu koji je ponovo omogućio da Željko Komšić, kao hrvatski član, u Predsjedništvo BiH bude izabran bošnjačkim glasovima.

Koliko je u ovom trenutku BiH daleko od postizanja dogovora o Izbornom zakonu BiH, a što je jedan od uslova za početak pregovora BiH sa EU, govore i izjave bošnjačkih i hrvatskih političara.

Recimo, nakon presude “Kovačević”, koju je Evropski sud za ljudska prava donio prošle godine, Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, rekao je da “oni koji zazivaju građansku državu i kroz nekakvu presudu vide za to prostora, jasno im poručujemo da dok u Ustavu imamo hrvatskog člana Predsjedništva, dok god imamo hrvatski klub Doma naroda i na entitetskoj i državnoj razini, to jasno svjedoči o potrebi ustavne jednakopravnosti hrvatskog naroda”.

S druge strane, tu istu presudu tada je komentarisao i Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, koji je kazao da svaka nova presuda Evropskog suda za ljudska prava potvrđuje neupitnu istinu, a to je “da je budućnost evropske BiH, budućnost građanske BiH”.

Pored presuda Evropskog suda za ljudska prava koje govore o tome da su diskriminisani svi oni koji se ne izjašnjavaju kao Srbi, Hrvati i Bošnjaci jer ne mogu biti birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda, tu je i odluka Ustavnog suda BiH koja, s druge strane, u predmetu “Ljubić” kaže da postojeći Izborni zakon BiH krši prava konstitutivnih naroda da biraju svoje legitimne predstavnike, što je zagarantovano Ustavom BiH.

“Hrvati u BiH plaćaju ceh Vašingtonskom sporazumu. Tada su, zarad rješavanja pitanja Srba u Hrvatskoj, žrtvovani od vlastitog rukovodstva i spojeni u nespojivu uniju sa Bošnjacima. Bošnjaci nikad neće dozvoliti da Hrvate predstavljaju pravi Hrvati. Legitimno je da se to pitanje postavlja iz Hrvatske, ali se možda treba postaviti pitanje političkog predstavljanja Srba u Republici Hrvatskoj. Postavlja se pitanje ko treba da odlučuje ko je Srbin ili ko je Hrvat. Da li je Komšić veći Hrvat ili je Pupovac veći Srbin. Hrvati treba prvo da gledaju u svoje dvorište, pa tek onda u BiH”, rekao je za “Nezavisne” Nebojša Tojagić, politički analitičar.