Razgovor sa američkim liderom Donaldom Trampom je bio iskren i sadržajan, približava nas neophodnim odlukama, istakao je predsednik Rusije Vladimir Putin na sastanku u Kremlju o rezultatima rusko-američkog samita.

Putin je istakao da je poseta Aljasci bila blagovremena i veoma korisna, a razgovarao je i o rešavanju ukrajinske krize na pravednoj osnovi, saopštio je Kremlj.

„Dugo nismo imali ovakve direktne pregovore na ovom nivou. Još jednom ponavljam, bilo je prilike da mirno i detaljno još jednom izložimo naš stav“, naglasio je Putin.

Predsednik je rekao da bi Rusija što pre želela da se okonča neprijateljstvo u Ukrajini, a otklanjanje osnovnih uzroka krize trebalo bi da bude osnova za rešenje sukoba.

Prema njegovim rečima, Rusija poštuje stav Trampove administracije o potrebi što bržeg okončanja neprijateljstava u Ukrajini.

„Mi, naravno, poštujemo stav američke administracije, koja vidi potrebu za brzim prekidom vojnih akcija, i mi bismo to takođe želeli i hteli bismo da pređemo na rešavanje svih pitanja mirnim putem“, poručio je ruski lider.

U toku razgovora sa Trampom, strane su razmotrile gotovo sve oblasti saradnje, ocenio je ruski predsednik.

Prethodno, Volstrit džornal, pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom, objavio je da je američki lider Donald Tramp rekao evropskim liderima da je spreman da pruži „bezbednosne garancije“ za Ukrajinu.

Istovremeno, Njujork tajms piše, pozivajući se na neimenovanog evropskog zvaničnika da je Tramp još rekao liderima EU da bi priznanje Donbasa kao ruskog od strane Kijeva moglo pomoći brzom postizanju mirovnog sporazuma.

Na Aljasci je 15. avgusta održan sastanak predsednika Rusije i SAD, Vladimira Putina i Donalda Trampa. Lideri su se sastali u vojnoj bazi Elmendorf-Ričardson u Enkoridžu. Razgovori u užem formatu „tri sa tri“ trajali su dva sata i 45 minuta. Sa ruske strane sastanku su prisustvovali ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i pomoćnik predsednika Jurij Ušakov. SAD su predstavljali državni sekretar Marko Rubio i specijalni predstavnik američkog predsednika Stiven Vitkof.

Videpo pogledajte OVDJE.

(Sputnik) Foto: AP

Posebna sjednica na kojoj bi trebalo da se razmatraju pitanja presude Miloradu Didiku i odluke CIK-a, sjednica na kojoj je najavljeno i razmatranje raspisivanja referenduma, još uvijek nije zakazana, a pitanje i da li će. Zašto nema posebne sjednice i šta ovim potezom poručuju vladajući? 7. avgusta na kolegijumu odlučeno je da će biti sazvana posebna sjednica Narodne skupštine, kako je to poželio Milorad Dodik, kome je CIK oduzeo mandat.

Odlučeno je i šta će poslanici razmatrati, samo nije odlučeno kada će to sve biti. Zašto još uvijek nema posebne sjednice, ni oni iz Vladajuće koalicije nisu znali odgovor.
„24. posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske biće zakazana kada se steknu poslovnički uslovi. Javnost će o svemu biti blagovremeno obaviještena“, istakla je potpredsjednik Narodne skupštine Anja Ljubojević.

Neki su se čudili zašto ih uopšte pitamo, pa su pitanje izbjegavali, poput šefa Kluba poslanika SNSD-a Srđana Mazalice, od kojeg smo zatražili izjavu, na šta nam je odgovorio rečenicom – recimo da nemam vremena. Ništa bolji odgovor nije dao ni njegov imenjak, generalni sekretar SNSD-a Srđan Amidžić.

„Ja nisam poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske“, rekao je Amidžić.

Narodni poslanici opozicije smatraju da je neodređivanje termina posebne sjednice neodgovorno ponašanje, ali, ističu da se mogo veći problemi i važnija pitanja potiskuju temom presude. Pitaju zašto nisu sazivane posebne sjednice kada se radilo o stanju u javnim preduzećima ili Vijaduktu. Nema odgovora ni o sumnjivim koncesijama.
„Ja mislim da je glavni razlog što nema posebne sjednice, taj što oni još uvijek ne znaju šta da rade. Potpuna je zbunjenost kod vladajućih, ali ono što je za narod najvažnije, odnosno još važnije pitanje zašto nema posebne sjednice o Vijaduktu, zašto je otkazana, na onako ružan način, sjednica o javnim preduzećima. Za Vijadukt su i vlast i opozicija rekli da je kriminal u pitanju, neko mora odgovarati. Ali oni to izbjegavaju.

Dakle, nama treba da se vratimo nekim pitanjima koja su zaista od važnosti, da se ne krije sve iza presude, iza vanrednih izbora i ovih tema, koje se sada nameću. Tako da što se tiče vanredne sjednice, ja mislim da je ovo po prvi put da prodje desed tana nakon kolegijuma, na kojem je kao donesena odluka o sjednici, a da još nema ni dnevnog reda, ni termina, ništa“, istakao je šef Kuba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Igor Crnadak.
„Jedna od dvije tačke dnevnog reda je trebala da bude prijedlog za raspisivanje referenduma, koji se tiče presude Suda BiH gospodinu Dodiku. Međutim, u međuvremenu je gospodin Dodik priznao tu istu presudu, tako što je kaznu zatvora od godinu dana pristao da plati, odnosno platio je tu godinu dana, što ima pravo.

Sada smo mi u nekoj situaciji gdje vladajuća struktura prosto ne zna šta da radi, ne zna uopšte kako da se postavi, dok, s druge strane, ovamo se dešava klasična zloupotreba i prirodnih resursa i raznih manipulacija, što se tiče npr. prodaje kumove zgrade, pa imate tu i moje pitanje premijeru Viškoviću, da li je istina da je 30 miliona evra prebačeno na račun jednog lica, a tiče se sve otkupa koncesije, koja je data, prije nekih 13 godina, Rašidu Serdarovu“, rekao je Kef kluba poslanika SDS-a Ognjen Bodiroga.

Analitičari ističu da neodređivanje datuma posebne sjednice govori o nesposobnosti vlasti. Sve oči uperene su u Milorada Dodika, koji ni sam ne zna šta da radi.
„To što još uvek nema posebne sednice na kojoj bi vlast, Milorad Dodik, zauzeli konačan stav oko drugostepene presude i kuda dalje, odnosno koje će sledeće korake povlačiti, govori nam da je i Milorad Dodik i vlast u Republici Srpskoj i nespremna i da ne zna koji je njihov sledeći korak i šta će preduzeti povodom ove situacije.

Vidimo da od vlade nacionalnog jednistva nema ništa, vrlo verovatno ni od referenduma najavljivanog takođe nema ništa i onda je veliko pitanje šta će ustvari oni i da odluče na toj posebnoj sednici Narodne skupštine i verujem da se još uvek čeka sam Milorad Dodik šta će da kaže i kakav stav će da preduzme povodom pitanja da li je on i dalje predsjednik Republike Srpske ili će poštovati ovu odluku Suda BiH“, kaže politički analitičar Velizar Antić.

Dok Dodik na sva zvona, priča kako ne prizaje Sud BiH, od istog tog Suda tražio je prvo ukidanje pritvora, a zatim, nakon pravosnažne preduse, i zamjenu zatvorske kazne novčanom.

(BN)

Ko je kriv za to što je BiH, odnosno Republika Srpska, izgubila 110 miliona KM zbog spora sa slovenačkom firmom Vijadukt u vezi izgradnje hidrocentrale na Vrbasu, kako je došlo do toga i hoće li nego odgovarati? Ovo su izgleda retorička pitanja, iako bi bilo logično da ovakva afera dobije konačni epilog.

Bosna i Hercegovina je po odluci Arbitražnog vijeća u Vašingtonu platila slovenačkoj firmi Vijadukt oko 110 miliona KM (51.388.046,69 evra i 6.024.881,66 dolara). Plaćanje je izvršeno nakon oduke Kristijana Šmita.
Prije plaćanja, pa i nakon nametanja odluke javnost je brujala o ovom slučaju, a kada su Slovenci naplatili svoje – svi ćute.

Politička situacija, presuda Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, izbori i referendumi, bacili su u drugi plan sva sporna pitanja koja su mjesecima zaokupljala pažnju javnosti, pa između ostalog i aferu Vijadukt.

Branislav Borenović, predsjednik Komisije za borbu protiv korupcije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine rekao je da je jasno da se ovdje radi o ogromnoj muljaži i otimačini 110 miliona KM.

– Vidimo da se preko vrlo čudnih računa ta transakcija, nažalost, desila. Na potezu su tužilaštva u BiH, a posebno tužilaštva u Republici Srpskoj, i trebaju pod hitno izdati naredbu o otvaranju istražnih radnji, saslušati sve koji su bili uključeni u ovu pljačku, kako sa strane Vijadukta tako i sa strane Vlade Republike Srpske koja je izgubila spor pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova (ICSID) u Vašingtonu – naglasio je Borenović.

On smatra da treba procesuirati „sve te likove, a posebno domaće pomagače koji su mutnim radnjama u zadnjih desetak godina omogućili Vijaduktu da dođe do ovog nevjerovatnog iznosa a da skoro ni feninga nisu uložili“.

– Mi smo ovu aferu otvorili kroz Komisiju za borbu protiv korupcije PD PS BiH, održali javna saslušanja, došli do brojnih saznanja i materijala, predložili zaključke koje je Predstavnički dom usvojio i zatražili hitno postupanje pravosudnih institucija za ovaj očigledan primjer korupcije. Sve materijale i naša saznanja smo dostavili Tužilaštvu BiH.

Republici Srpskoj je kroz ovu aferu Vijadukt oteto 40 vrtića i škola, jer se toliko škola i vrtića za taj iznos moglo napraviti, da više ne slušamo vijesti da je 2.500 mališana u Banjaluci ili u nekim drugim mjestima ostalo bez mjesta u vrtićima – rekao je Borenović.
Dodao je da su evidentni tišina i ćutanje u vladajućim strukturama, niko iz SNSD-a ni riječi da progovori nakon što je prebačeno 110 miliona KM Vijaduktu.

– Ćuti SNSD, Dodik, Amidžić…ko zaliveni, ni riječi…mi nastavljamo vršiti pritisak na pravosuđe, moraju se procesuirati i pohapsiti svi odgovorni za ovu sramnu otimačinu narodnog novca – istakao je on.

Srđan Traljić iz Transparensi Internešnala BiH smatra da pravosudne institucije sada treba da daju odgovor javnosti i građanima ko je kriv za toliku štetu. On smatra da se cijeli slučaj mogao riješiti daleko jeftinije, ali da je, umjesto toga, spor završio gubitkom arbitraže.

Prema njegovim riječima, potrebno je utvrditi sve – od toga ko je potpisao štetan ugovor, do onih koji su ga raskinuli, kao i ko je dodijelio koncesije za HE Bočac Elektroprivredi RS, čime je onemogućena realizacija prethodne koncesije.

– Treba provjeriti i ko je dozvolio da dug naraste do ovih razmjera i da izgubimo arbitražni spor – naglasio je Traljić.

On je ocijenio spornom i odluku OHR-a da se sredstva za isplatu namire iz namjenskih prihoda od putarina, koje su građani plaćali za izgradnju i održavanje autoputeva.

– To obesmišljava zakon o akcizama, koji jasno propisuje da su ta sredstva namjenska. Znamo da su političari ta pravila ranije kršili, ali da to sada radi i visoki predstavnik – zaista je neshvatljivo – rekao je Traljić, podsjećajući da se radi o novcu iz rezerve od 10% koji godinama nije mogao biti raspoređen jer je Federacija BiH tražila više novca.

Kako je dodao, ovom odlukom OHR-a izabrano je “bezbolnije rješenje” na koje se vlast u RS neće buniti, jer ta sredstva nisu bila ni planirana u budžetu.
Govoreći o očekivanjima od pravosuđa, Traljić je bio pesimističan.

– Naša iskustva su prilično negativna. Rezultati procesuiranja korupcije, posebno visoke, su porazni – jedna ili dvije presude po tužilaštvu godišnje. U zemlji koja je druga najgora u Evropi po stanju korupcije, to je nedopustivo – istakao je on.

Traljić smatra da, s obzirom na dosadašnji rad pravosuđa, nije realno očekivati da će ovaj slučaj dobiti sudski epilog, ali da je nužno insistirati na reformama i da pravosuđe počne rješavati velike afere.

– Problem je što jedna afera u BiH brzo potisne drugu – tako su i presuda i vanredni izbori u RS bacili u sjenu slučajeve Vijadukt i zgrade Uprave za indirektno oporezivanje – zaključio je Traljić.

Dodao je da vjeruje da će i neke druge afere, koje se u BiH nižu kao na traci, u drugi plan baciti sve to, kao i da se javnost jednostavno umorila i izgubila vjeru da se bilo šta može promijeniti.

(Srpskainfo)