Grad Banjaluka nastavlja aktivnosti na unapređenju higijene na području grada.

Tako su novi nadzemni kontejneri postavljeni ovih dana u Karađorđevoj ulici u naselju Lauš, Ulici Boška Tošića na Starčevici, kao i u naselju Sime Matavulja.

Istovremeno, nastavljene su aktivnosti na postavljanju podzemnih kontejnera, koji predstavljaju značajan korak ka unapređenju sistema prikupljanja i odlaganja komunalnog otpada.

Tako su podzemni kontejneri nedavno postavljeni i u Ulici Sime Miljuša, a u prethodnom periodu ovi kontejneri postavljani su i na drugim lokacijama širom grada.

Prednost podzemnih kontejnera ogleda se, prije svega, u njihovom velikom kapacitetu. Zapremine od pet kubnih metara, oni mogu zamijeniti pet manjih kontejnera, čime se omogućava efikasnije prikupljanje otpada i doprinosi uređenju prostora na kojem se nalaze.

-Postavljanje novih nadzemnih i podzemnih kontejnera dio je aktivnosti usmjerenih na unapređenje komunalne infrastrukture, poboljšanje higijene i stvaranje urednijeg životnog okruženja za sve građane – naveli su iz Odjeljenja za komunalne poslove.

Za čistiji i uređeniji grad, pored unapređenja infrastrukture, važno je i odgovorno ponašanje svih građana i pravilno odlaganje otpada na za to predviđena mjesta.

Tim povodom, građanima je i ovom prilikom upućen apel da odlažu otpad na propisan način i tako doprinesu očuvanju higijene i uređenju životnog prostora.

Uprkos finansijskim gubicima, gradska uprava uspješno je realizovala kapitalne projekte u vrijednosti od oko 150 miliona KM, navela je ona.

Gradski menadžer Banjaluke Mirna Savić Banjac izjavila je da je Banjaluci, po osnovu izmjena Zakona o budžetskom sistemu, bespravno oduzeta milionska sredstva maraka od prihoda od PDV-a.

-S druge strane vidimo da se nekim drugim lokalnim zajednicama doznačuju velika sredstva i to nam je drago, nama je cilj da se Republika Srpska razvija u svakoj opštini, ali voljeli bismo da tu Banjaluka samom veličinom, doprinosom koliko ima stanovnika i za sam republički nivo, dobije malo veću podršku za tako neke projekte – navela je Savić Banjac, gostujući u emisiji „Bez uvijanja“ BN televizije, .

Uprkos ovim finansijskim gubicima, kao i velikim političkim izazovima i „dvovlašću“, s obzirom na to da gradonačelnik i skupštinska većina dolaze iz različitih političkih opcija, ona kaže da je gradska uprava uspješno realizovala kapitalne projekte u vrijednosti od oko 150 miliona KM.

-Sve ono što radite bude nekoliko puta teže jer uvijek ste u borbi sa tim procedurama, mogućnostima kako to sve osmisliti, sprovesti međutim, evo nadam se da se ne vide ti neki izazovi, a na nama je u samoj Gradskoj upravi, da to sve izgleda i fukncioniše kako treba – pojašnjava Savić Banjac.

Između ostalog, Mirna Savić Banjac navela je da je uspješno riješen višedecenijski problem vodosnabdjevanja mještana potkozarskih sela, u šta je uloženo oko 10 miliona KM, kako bi građani imali direktne benefite i osigurali da administracija funkcioniše na najbolji mogući način.

BN

Da li ste se ikada zapitali kako izgleda stvarna briga o kulturnom naslijeđu kada se njom bave ljudi od akcije, u poređenju sa institucijama koje se bave samo praznim papirima i birokratijom? Slike koje gledate govore više od hiljadu riječi i savršeno ogoljavaju apsurdnu politiku Vlade Republike Srpske.

Uzmimo kao prvi i jedini svijetli primer Banjaluku. Pogledajte velelepnu zgradu na fotografiji Kuća-Milanovića. U pitanju je najstariji objekat u Ulici bana Milosavljevića, čuvena Kuća Milanovića, koju je davne 1893. godine u neorenesansnom stilu podigao trgovac Savo Milanović. Ovaj istorijski biser decenijama je vapio za rekonstrukcijom, bivajući prepušten propadanju.

Sve dok gradonačelnik Draško Stanivuković nije odlučio da preuzme stvar u svoje ruke! Stanivukovićeva administracija je izradila detaljne planove, pokrenula javne nabavke krajem 2022. godine, neumorno gurala realizaciju projekta, zatvorila finansijsku konstrukciju od 4,5 miliona KM i uspešno izvela jedan od najzahtevnijih restauratorskih pothvata u novijoj istoriji grada.

Rezultat tog truda je impresivan: u septembru 2024. godine, ova kuća je svečano otvorena kao najmoderniji kulturni centar. Stanivuković je vratio Banjaluci njen autentični duh, sačuvavši originalne arhitektonske detalje – od kovanog gvožđa do specifičnih stepeništa – i pretvorivši ruiniran prostor u reprezentativni objekat koji noću ponosno sija i na koji bi svaka evropska metropola bila ponosna.

A, sada prelazimo u Prijedor, gdje nas čeka šamar zdravom razumu u direktnoj režiji Vlade Republike Srpske. Na fotografiji vidite čuvenu Radetića kulu u Ulici kralja Petra Prvog Oslobodioca. Ovaj objekat je sagrađen između 1883. i 1885. godine za prvog kotarskog predstojnika Vilhelma fon Rajca, a kasnije ga je otkupila poznata trgovačka porodica Radetić. Pogledajte pažljivo tu sliku. To nije zgrada – to je sablasna ruševina. Zidovi se doslovno ljušte i raspadaju od vlage, kapija je zarasla u korov, fasada je ruinirana.

I šta radi Vlada Republike Srpske suočena sa ovim potpunim ruglom koje prijeti da se sruši? Da li hitno šalje skele, radnike i milione za spas i restauraciju? Ne! Sredinom oktobra 2026. godine, Vlada je u svojoj neizmernoj ironiji donijela zvaničnu odluku kojom ovu opasnu ruševinu svečano proglašava – vjerovali ili ne – “spomenikom kulture – nepokretnim kulturnim dobrom od velikog značaja”!

Ova direktna paralela je tragična slika današnjeg sistema. Dok Draško Stanivuković u Banjaluci ulaže maksimalne napore da se objekti fizički, građevinski i kulturološki podignu iz pepela i ponovo zasijaju punim sjajem, Vlada RS u Prijedoru pokušava da maskira sopstveni nerad pukim štampanjem papirnih odluka. Dodjela grandioznih titula napuštenim zidinama preko kojih puzi bršljan neće spriječiti njihovo urušavanje.

Brojke i djela su kristalno jasni:

• Pozitivan primjer – Banjaluka (Kuća Milanovića): Jasna vizija i inicijativa gradonačelnika Stanivukovića, 4,5 miliona maraka pretvorenih u stvaran, opipljiv i predivno osvjetljen objekat koji sija i okuplja građane.

• Negativan primjer – Prijedor (Radetića kula): Vlada RS gasi požar birokratijom, stavljajući epitet “velikog nacionalnog značaja” na kuću koja podsjeća na scenografiju za horor film.

Krajnje je vrijeme da Vlada RS nauči lekciju iz banjalučke Gospodske ulice – kulturno naslijeđe se ne štiti birokratijom, cinizmom i udaranjem pečata na propast, već konkretnom vizijom, bagerima, sredstvima i stvarnim radom kakav je demonstriran na primjeru Kuće Milanovića. Kada već nemaju svoje ideje i kopiraju tuđe, onda bi bar trebalo i da ih realizuju do kraja.

Banjaluka24