Connect with us

Svijet

RIČARD GRANEL “Nisam siguran da Kamala Haris UOPŠTE ZNA GDJE JE BALKAN”

Bivši izaslanik ijBele kuće za dijalog Beograda i Prištine Ričard Grenel izjavio je da je situacija po pitanju AP Kosovo i Metohija bila bolja za vrijeme administracije bivšeg predsjednika Donalda Trampa i da nije siguran da potpredsjednica SAD i demokratska predsjednička kandidatkinja Kamala Haris “uopšte zna” gdje je Balkan.

-Razočaran sam što se pokvarilo sve ono što je Tramp dobro uradio u regionu. Ne moram da govorim ni vama, ni mojim prijateljima Albancima, uopšte ljudima u regionu, da je situacija lošija pod administracijom (američkog predsjednika Džo) Bajden-Haris. Nisam siguran da Kamala Haris uopšte zna gdje je Balkan -, rekao je Grenel, koji je prisustvovao prijemu Misije Srbije pri UN pod nazivom “Srbija iza budućnosti”.

On je u izjavi novinarima dodao da Haris nije fokusirana na to pitanje i da “nema sumnje” da su stvari bile bolje dok je Tramp bio predsjednik.

Takođe je rekao da Srbija i Amerika imaju dugu istoriju odnosa i da ih “veže iskreno prijateljstvo” bez obzira na to ko bude pobijedio na predsjedničkim izborima u novembru.

Grenel je dodao da je u kontaktu sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i da je njegov savjet uvijek bio da se Srbija približi Zapadu i SAD i da se udalji od Rusije i Kine.

-Budućnost Srbije je da uvijek bude uz Ameriku, a ne uz Rusiju i Kinu. Odnosi između Srbije i SAD će uvijek biti dobri, jer je to nešto što je izvan politike – ocijenio je Grenel.

Na prijemu je takođe rekao da mu je drago što Srbija napreduje u tehnologijama i što govori o vještačkoj inteligenciji.

-Srbija u UN govori o vještačkoj inteligenciji i dobro je da govori o tome, jer znate šta to znači za ljude: znači posao. I to svi želimo da vidimo – otvaranje novih radnih mjesta – istakao je Grenel.

Loading...

Related Topics:

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno