Connect with us

Zdravlje

RUSKO-SRPSKI NAUČNICI na korak do revolucionarne vakcine PROTIV RAKA!

Ruski naučni tim trebalo bi da patentira vakcinu protiv raka. Testovi su uspješno izvršeni na miševima, a od naredne godine kreću da se sprovode nad ljudima i ta vakcina ne bi sprječavala rak, već bi već oboljelu osobu liječila. Pored toga što bi liječila skoro sve oblike raka, ona bi i sprječavala da jednom izliječena osoba ponovo oboli.

Ruski nacionalni istraživački centar za epidemiologiju i mikrobiologiju „Gamaleja“ privodi kraju doklinička ispitivanja ove vakcine i rezultati su, kako navode, fantastični. Svi dosadašnji testovi su uspjeli, sve testirane životinje su preživjele, a klinička, odnosno ljudska ispitivanja počinju najkasnije u martu ili aprilu sljedeće godine.

Profesor Sergej Boljević, šef katedre za patološku fiziologiju pri Sečenovskom univerzitetu u Moskvi, živi i radi u Rusiji četrdeset godina. Dio je tima koji razvija ovu vakcinu i on za Sputnjik objašnjava sve njene karakteristike. Ne radi se, kaže on, o vakcini u klasičnom smislu, budući da se ne daje preventivno i ne sprječava rak, ali ga zato liječi tako što po otkrivanju raka aktivira ljudski imuni sistem. Ova tehnologija, objašnjava on, ista je poput one korišćene pri izradi MMR vakcina protiv kovida koje su pravili Fajzer i Moderna.

– Ova vakcina omogućava da se rak otkrije. Mi uzmemo materijal iz ćelija raka jednog pacijenta i materijal zdrave ćelije istog pacijenta, nakon čega se gleda gdje su mutacije. Poslije toga se prave antitijela, organizam počinje sam da se bori i da ubija rak, pošto zna njegove antigene. Taj kišobran koji koristi rak mi skidamo i on ostaje otkriven u organizmu. Kada se otkrije, onda sopstveni imuni sistem može da ga uništi, rekao je doktor Boljević za Sputnjik.

Jednom izliječen – zauvijek izliječen?

On objašnjava da bi se ovom metodologijom i tehnologijom mogle liječiti praktično sve vrste raka, ili bar većina, a pogotovo one vrste koje se teško liječe hirurški, poput melanoma ili raka pankreasa, ili one vrste koji se liječe hemoterapijom. Kada je riječ o liječenju od leukemije, te mogućnosti nisu istražene, ali doktor Boljević vjeruje da bi vakcina i ovdje mogla pokazati dobre rezultate.

– Mi mislimo da će ova vakcina predstavljati revoluciju u borbi protiv raka. Svakako da rak ne možemo pobijediti u potpunosti, bar ne trenutno, ali ovdje bi bila potrebna samo jedna injekcija i rak bi bio otklonjen, kao i metastaze.

Klinička ispitivanja će, objašnjava naš sagovornik, na prvom mjestu pokazati imaju li te vakcine toksičnost, odnosno da li su štetne po ljudski organizam. Poslije toga slijedi istraživanje njihove biodostupnosti i imunogenosti, da bi se na kraju ispitala njena efektivnost. U efektivnost, kaže, ne sumnjaju, ali zato obavezno moraju provjeriti da li je i ako jeste koliko toksična. Ovo bi, zaključuje doktor Boljević, drastično smanjilo broj oboljelih od raka, a on se nada i doprinijelo konačnom iskorijenjivanju jednog dana.

Saradnja sa srpskim naučnicima

Doktor Boljević i direktor instituta „Gamaleja“ Aleksandar Ginzburg razgovarali su ovih dana sa ministrima obrazovanja, nauke, zdravlja u Vladi Srbije, sa predsjednikom Vlade Srbije, razgovarali su na Torlaku sa direktorom te institucije, kao i sa zamjenikom predsjednika Skupštine. Nakon svih razgovora, jasno je podvučeno da će saradnja između Srbije i Rusije po pitanju razvoja i eventualne proizvodnje ovih vakcina krenuti u nekoliko pravaca.

– Srbija će da se uključi u izradu vakcine, jer su to sve genetske metodologije i one moraju imati etnospecifičnost. Mi ne možemo koristiti materijale iz Kine ili Amerike, pošto će dolaziti do velikih grešaka. Sa druge strane, Srbi i Rusi su toliko etnospecifično jednaki, da se na to gleda kao na jednu populaciju.

Neka od potrebnih biokliničkih ispitivanja vršiće se u Kragujevcu, pod nadzorom profesora Vladimira Jakovljevića, bivšeg dekana Medicinskog fakulteta u Kragujevcu.

– Mi bismo predložili da Srbija bude centar za tu vakcinu na cijelom prostoru Balkana, a u budućnosti još i šire. Srpska strana će ruskoj strani davati materijale kancera. I Rusi mogu pribavljati materijale, ali što bude više prikupljenih različitih materijala, vakcina će biti uspješnija. Nakon dobijanja potrebnih materijala, oni će biti uključeni u informativnu bazu.

Za Nobela

Profesor Vladimir Jakovljević, doskorašnji dekan i aktuelni savjetnik ministra prosvjete za visoko obrazovanje kaže za Sputnjik da je rusko-srpska saradnja na ovom polju bazirana na vrlo aktivnoj saradnji upravo sa profesorom Boljevićem, Srbinom koji je u Rusiji studirao medicinu, specijalizirao, magistrirao i doktorirao i koji je sada na čelu katedre u Moskvi.

– Mi smo dugogodišnji saradnici i to se u praksi ogleda u vrlo čestim uzajamnim posjetama. Od 2017. sam gostujući profesor na njegovoj katedri, a tamo su na različitim katedrama počela da gostuju još četiri naša mlada profesora sa kragujevačkog fakulteta. U toku te saradnje, mi smo radili na mnogim zajedničkim radovima i projektima.

Kragujevački univerzitet je dodelio počasni doktorat profesoru Ginzburgu, a profesor Jakovljević vjeruje da se radi o čovjeku koji bi, samo da nije geopolitičkih uticaja kakvi vladaju danas, zasigurno bio dobitnik Nobelove nagrade u svom naučnom polju.

Related Topics:

Zdravlje

DOKTORI OTKRIVAJU: Može li klima uređaj zaista da vas razboli?

U jeku ljeta i visokih temperatura, stručnjaci preporučuju da se najtopliji dio dana provodi u zatvorenom prostoru. Međutim, i u zatvorenim prostorima vrućina može biti nepodnošljiva, zbog čega mnogi ne mogu da zamisle ljeto bez klima-uređaja.

Ipak, postoji i druga strana – gotovo svako poznaje barem jednu osobu (ili se i sam prepoznaje u tome) koja ne može da podnese ni pola sata u klimatizovanom prostoru. Već nakon desetak minuta javlja se glavobolja, a već sljedećeg jutra mogu se pojaviti grlobolja, ukočen vrat ili slični simptomi.

Zbog toga se postavlja pitanje: da li se zaista možemo “razboljeti” od klime ili je riječ o još jednom mitu, poput onog da treba izbjegavati promaju?

Prema stručnjacima, u ovim tvrdnjama ima određene istine.

Više studija pokazuje da predugo zadržavanje u klimatizovanim prostorima može dovesti do učestalijih respiratornih simptoma – objasnio je za magazin Time dr Vilijam Čekli, pulmolog i specijalista intenzivne medicine te profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta Džons Hopkins.

Grebanje u grlu, suve oči, usne i koža među najčešćim su tegobama koje ljudi prijavljuju nakon boravka u klimatizovanim prostorima. Uzrok je često suv vazduh – dugotrajno korišćenje klime smanjuje vlažnost u prostoriji, što dovodi do isušivanja sluzokože nosa i grla, kao i kože, pa prirodna zaštitna barijera organizma postaje osjetljivija na iritacije.

Zbog toga se simptomi poput peckanja, nelagodnosti i osjećaja prehlade često pogrešno pripisuju samoj klimi, iako je zapravo riječ o reakciji organizma na promijenjene uslove u vazduhu.

Ipak, klima sama po sebi ne može izazvati virusne infekcije poput prehlade, gripa ili upale grla – za njih su odgovorni virusi. Dakle, ne možemo se zaraziti samo zato što sjedimo u hladnom vazduhu.

Prljavi filteri – najveći problem

Ipak, postoji još jedan važan faktor. Iako hladan vazduh ne izaziva bolesti, čest problem su prljavi i neodržavani filteri. Ako se ne čiste redovno, u njima se mogu nakupljati prašina, polen, buđ i drugi alergeni, koji se potom cirkulacijom šire prostorijom.

Kod osjetljivih osoba to može izazvati ili pogoršati simptome poput kijanja, zapušenog nosa, kašlja, iritacije očiju i otežanog disanja. Posebno su ugroženi ljudi sa alergijama ili astmom, kod kojih prljavi filteri dodatno opterećuju disajni sistem. Zbog toga je redovno čišćenje i servisiranje klime važno ne samo za rad uređaja, već i za zdravlje.

Klima i temperaturni šok

Osim samog hladnog vazduha, problem može biti i nagla promjena temperature. Kada sa spoljašnjih 35 do 37 stepeni Celzijusa uđemo u prostor koji je rashlađen na 18 ili 19 stepeni Celzijusa, organizam mora brzo da se prilagodi novim uslovima kako bi održao stabilnu tjelesnu temperaturu.

Takav temperaturni šok kod nekih ljudi može izazvati glavobolju, umor, vrtoglavicu, pa čak i napetost u mišićima. Još izraženiji efekat može imati obrnuta situacija – izlazak iz snažno klimatizovanog prostora na spoljašnjih 37 stepeni Celzijusa, što posebno može biti rizično za djecu i starije osobe.

Kako koristiti klimu bez rizika po zdravlje

Stručnjaci savjetuju da se klima nikada ne podešava na preniske temperature. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) navodi da je tokom toplotnih talasa cilj održavati unutrašnju temperaturu ispod oko 32 stepena Celzijusa tokom dana, a idealno u nižem rasponu koji ne stvara preveliki stres za organizam.

Preporučuje se da razlika između spoljašnje i unutrašnje temperature ne bude veća od šest do osam stepeni Celzijusa, kako bi se organizam lakše prilagodio i izbjegao temperaturni šok. Dakle, ako je napolju 35 stepeni Celzijusa, unutrašnja temperatura ne bi trebalo da bude niža od oko 27 stepeni Celzijusa.

Na kraju, jasno je da je klima jedan od najvažnijih saveznika tokom ljetnih vrućina. Iako sama po sebi ne može izazvati bolesti, kod osjetljivijih osoba treba je koristiti umjereno, uz redovno održavanje i izbjegavanje prevelikih temperaturnih razlika. Kombinacija pravilne upotrebe klime, provjetravanja noću i zaštite od sunca i dalje je najbolji način da se lakše prebrode ljetni talasi vrućine.

(NovostiMagazin)

Nastavi čitati

Zdravlje

ČUDO ZA SRCE: Jedna namirnica prirodno topi loš holesterol, kardiolozi je preporučuju svakodnevno

Ako nam je jedan od ciljeva očuvanje zdravlja srca, ljekari često preporučuju ograničavanje crvenog mesa i češći izbor zdravijih izvora proteina.

Kardiološkinje dr Heder Džonson i dr Nina Redford ističu da je losos među najboljim izborima jer sadrži malo zasićenih masti, a bogat je omega-3 masnim kiselinama koje mogu pomoći u snižavanju lošeg holesterola i zaštiti kardiovaskularnog sistema.

Prema riječima dr Džonson, losos ima niži sadržaj zasićenih masti od govedine i svinjetine, što može doprinijeti snižavanju LDL-a, takozvanog lošeg holesterola. Dr Redford dodaje da većinu masti u lososu čine nezasićene masti koje su zdrave za srce.

Losos je veoma siromašan zasićenim mastima. Veliku većinu njegovih masti čine nezasićene masti zdrave za srce, posebno omega-3 masne kiseline poput EPA i DHA – rekla je za Parade.

Kako losos utiče na srce i holesterol?

Dr Redford objašnjava da zamjena namirnica bogatih zasićenim mastima lososom može smanjiti upalu, rizik od stvaranja krvnih ugrušaka i poboljšati funkciju krvnih sudova. Zbog toga Američko udruženje za srce preporučuje konzumaciju najmanje dvije porcije ribe sedmično.

Uključivanje masne ribe u ishranu obezbjeđuje omega-3 masne kiseline i odlična je zamjena za manje zdrave izvore proteina – ističe dr Redford.

Losos može pomoći i osobama sa povišenim holesterolom. Dr Redford navodi da istraživanja pokazuju kako redovna konzumacija lososa može sniziti ukupni i LDL holesterol, kao i umjereno povećati HDL, odnosno “dobar holesterol”. S tim se slaže i dr Džonson, koja navodi da omega-3 masne kiseline mogu sniziti trigliceride i ne-HDL holesterol, što doprinosi manjem riziku od srčanih bolesti.

Ipak, obje kardiološkinje naglašavaju da losos nije čudesno rješenje i da najbolje rezultate daje kao dio uravnotežene ishrane.

Losos je zdrav izvor proteina, ali ga treba uravnotežiti s drugim zdravim proteinima tokom sedmice, kao što su nemasna piletina, ćuretina i biljni proteini, uz ograničavanje crvenog mesa – napominje dr Džonson.

Zaključuje da se promjene u holesterolu mogu primijetiti nakon šest do 12 sedmica ako je ostatak ishrane uravnotežen i ako osoba redovno vježba.

(NovostiMagazin)

Nastavi čitati

Zdravlje

SVI JEDU LUBENICU NA PLUS 40, A NIKO NE ZNA ZA OVO! Ova hrana mnogo bolje i duže spušta temperaturu tijela!

Tokom ljetnih mjeseci i visokih temperatura organizmu je potrebna dodatna hidratacija, a osim unosa vode, važnu ulogu mogu imati i određene namirnice.

Zašto je hidratacija važna tokom ljeta

Stručnjaci ističu da pravilna hidratacija tokom vrućina doprinosi boljem radu cijelog organizma, pomaže u regulaciji tjelesne temperature i smanjuje rizik od iscrpljenosti i dehidracije.

Među namirnicama koje se izdvajaju po visokom udjelu vode nalaze se krastavac i paradajz, koji sadrže više od 90 odsto vode. Osim njih, odličan izbor tokom toplih dana su i lubenica, jagode, grejpfrut, dinja, breskve, brusnice, ananas i maline.

Lubenica je jedna od omiljenih ljetnih namirnica upravo zbog velikog udjela vode i osvježavajućeg ukusa, dok jagode i grejpfrut, osim što doprinose hidrataciji, sadrže i brojne vitamine i antioksidanse.

Dinja, breskve i ananas za dodatno osvježenje

Dinja i breskve takođe su dobar izbor za osvježenje tokom vrućina, a ananas i maline organizmu obezbjeđuju dodatne hranljive sastojke i prirodnu slatkoću.

Voće i povrće nisu zamjena za vodu

Redovan unos ovih namirnica može pomoći organizmu da lakše podnese visoke temperature, održi optimalan nivo hidratacije i sačuva energiju tokom cijelog dana. Ipak, stručnjaci naglašavaju da voće i povrće ne mogu zamijeniti vodu, već predstavljaju zdrav dodatak svakodnevnoj ishrani i važnog saveznika u borbi protiv ljetnih vrućina, prenosi b92.

Nastavi čitati

Aktuelno