Connect with us

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ “Banjaluka u ovom periodu dobila drugi potpuno afirmativni pozitivni zaokret” (FOTO, VIDEO)

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković rekao je za portal srpskacafe.com i emisiju Banjalučka hronika Elta televizije da je uprava Cepter hotela pokušavala 15 godina da razriješi pitanja koja se tiču hotela Palas.

– Tri godine je bilo razriješavanje imovinsko pravnih pitanja, razriješavanje svih Gordijevih čvorova da bi došli samo u onu situaciju od prošle godine, a to je da porušimo onu ruševinu, ono ruglo i onaj stari hotel Palas i da došemo u situaciju da možemo početi raditi. Onda godinu dana projekta, projekat je koštao million i dvjesto hiljada maraka, plus dvjesto hiljada evra rješenje, 22 miliona je koštao projekat. Da objasnim koliko je to veliki projekat, kada smo nosili u MUP ta protivpožarnu saglasnost, pa morate nositi u elektro za tu saglasnost, pa u toplane za saglasnost za grijanje, dakle sve te saglasnosti trebaju da bi dobili građevinsku dozvolu, projekat je vožen u dva kombija, ta cijena projekta, rušenje je koštalo dva miliona, projekat dva, znači četiri miliona da porušite i da imate papire i onda kređe gradnja na današnji dan 1. oktobra, sto jedan metar visine, 40 hiljada kvadratnih metara, hiljadu mjesta kongresna dvorana, pet zvjezdica, velnes centar, spa centar, restorani i sve to rade naše domaće kompanije. Najveći objekat u istoriji Republike Srpske, najluksuzniji, po svim svjetskim standardima, rekao je Stanivuković.

Istakao je da je Banjaluka u ovom periodu dobila drugi potpuno afirmativni pozitivni zaokret i period upotpunjen najvećim parkovima, spomenicima, najvećim kružnim tokovima, razdobljem zlatnog bana Tise Milosavljevića, vidikovcem, centralnim spomen –  obilježjem.

– Imali ste kritiku da je Ćirilični park betonizacija. Ćirilični park je devet hiljada kvadrata, i mi smo na devet hiljada kvadrata uradili pješačku stazu površine 200 kvadrata. Da li je staza od 200 kvadrata betonizacija na zelenilu od devet hiljada? Apsolutno to ne stoji, moramo da znamo prije nego što pričamo. Kad mi kažemo park Tvrtko I Kotromanić, park u tom kontekstu nije samo trava, nego to su skverovi, trgovi, to su gradski parkovi gdje je igra zelenila uz popločanje, fontanu i spomenik. Tako je svugdje u svijetu. Pa su me kritikovali kakav je to park na kružnom toku, takvih 30 primjera imate u Barseloni, 50 primjera u Parizu, 17 primjera u svim gradovima Evrope. Ono nije kružni tok, ono je ogromna raskrsnica u obliku kruga, ali svojom veličinom prevazilazi koncept tog kružnog toka. Svi kažu mi pravimo trg, ono nije trg, ono je koncept između trga i parka, to je park Tvrtko I Kotromanić, park knjige, Park oslobođenja, Ćirilični park, pravi park je Park Mladen Stojanović. Čak i on je na samoj granici da je pravi park, pravi park po definiciji je Gradski park. Mi smo u ovom gradu radili te plemenite zone, tematske zone koje jesu parkovi kako se na kraju kolokvijalno može reći, ali prostorom bi pravu definiciju mogli staviti skverovi, istakao je gradonačelnik Banjaluke.

Foto: SrpskaCafe

Stanivuković je rekao da je činjenica da je grad morao da uplati sredstva da bi se nastavila izgradnja centralnog spomen obilježja politička i bezobrazna priča Vlade RS  i Palate predsjednika.

– Na kraju grad je uradio što nije trebao da uradi, što nije naša nadležnost. Trideset godina to nije bilo pokrenuto, 30 godina nije bilo idejnog rješenja, nije bilo ništa. Uradimo idejno rješenje, međunarodno, damo 100 hiljada evra, napravimo projekat koji je prezahtjevan, nađemo imovinu vrijednu 12 miliona u centru grada, raspišemo nabavku, izaberemo izvođače i sve u taj process mi smo dali preko deset miliona. Kaže Vlada naš posao je da finansiramo i kako se krenulo praviti – nema novca, i mi damo pola miliona jer moramo dati avans. Pa opet malo, opet Vlada ni million, i onda Vlada krene nešto uplaćivati, Palata predsjednika da bi smo kroz možda osam, devet mjeseci gradnje došli doslovno do toga da se dva miliona jednom uplatilo i posljednjih, jedno četiri, pet mjeseci ni feninga. Danas je dug ustanova Republike Srpske preko dva miliona – kazao je Stanivuković.

Naglasio je da su za vrijeme njegovog mandata otvoreni vrtići u Kuljanima, Debeljacima, na Paprikovcu, u Novoseliji i Boriku, što je preko petsto mjesta.

– Mi smo sada uvećali subvencije na 150 maraka, jesu i privatnici povećali, sad ćemo mi na 200, i doći do 250 – 275, znači napravićemo jednu ekonomsku vrijednost. Znači, ovako ćemo ići, ekonomska cijena koštanja vrtića je 435, 375, 410 maraka, nađe se, znači po ekonomskoj cijeni Centra za predškolsko i privatnih, nađe se neka srednja vrijednost, znači nekih 400 maraka. Javni vrtić košta 165 maraka, 400 minus 165, e taj iznos, recimo 250 maraka mi dajemo i šta roditelja briga ako mu je 250 KM javni i 250 privatni, znači on dobije tu jednakost, što znači da mu mi nadoknađujemo onu razliku od 165 do 400, do te ekonomske. To je koncept koji zastupamo, koji ćemo sprovesti i u koji vjerujemo. Razumjeli ste me, 20 vrtića privatnih prosječna ekonomska vrijednost je 400 maraka, evo 150 maraka da je javni, zaokružujem, 150 maraka da je razlika ta, to mi plaćamo. Mi planiramo da potpuno izjednačavanje bude u narednih šest mjeseci, dodao je Stanivuković.

 

SrpskaCafe

Related Topics:

Banjaluka

OBJAVLJENA RANG-LISTA STIPENDIJA U BANJALUCI: Pravo ostvarilo 1.482 srednjoškolaca

Obezbijeđena sredstva za sve učenike koji su ispunili uslove konkursa.

Grad Banjaluka će u školskoj 2026/2027. godini stipendirati ukupno 1.482 učenika srednjih škola, koji su ispunili uslove konkursa za dodjelu gradskih stipendija.

Odjeljenje za društvene djelatnosti objavilo je rang-listu učenika koji su ostvarili pravo na stipendiju Grada Banjaluke po osnovu uspjeha u školi.

Na konkurs za dodjelu stipendija prijavilo se ukupno 1.568 učenika srednjih škola, od kojih je 1.482 ispunilo propisane uslove, dok 86 zahtjeva nije ispunjavalo uslove konkursa.

Od ukupnog broja učenika koji su ispunili uslove, njih 930 ostvarilo je pravo na stipendiju po osnovu uspjeha u školi, 534 učenika prema socijalnom statusu, dok je 18 učenika ispunilo uslove za stipendiju za deficitarna zanimanja.

Stipendije za uspjeh u školi i prema socijalnom statusu iznose 150 KM mjesečno, dok stipendije za deficitarna zanimanja iznose 200 KM.

Za stipendiranje učenika i studenata u školskoj, odnosno akademskoj 2026/2027. godini, Grad Banjaluka planirao je do 2,7 miliona KM, čime su obezbijeđena sredstva za sve učenike koji su ispunili uslove konkursa.

Rang listu možete pogledati OVDJE, te na oglasnoj ploči u prizemlju zgrade Gradske uprave.

Nastavi čitati

Banjaluka

BANJALUKA RUŠI REKORDE: Stranci napunili grad, a jedan mjesec donio više od 23.000 noćenja

Banjaluka nastavlja da jača poziciju jedne od najtraženijih turističkih destinacija u regionu, a najnoviji podaci pokazuju da je interesovanje stranih gostiju posebno izraženo. Za prvih osam mjeseci 2026. godine u gradu je ostvareno 136.426 noćenja, pri čemu čak 74 odsto otpada na strane turiste.

Prema podacima Turističke organizacije grada Banjaluka, strani gosti ostvarili su više od 100.000 noćenja, što predstavlja najveći dio ukupnog turističkog prometa u posmatranom periodu.

Posebno se izdvaja maj, koji je bio najuspješniji mjesec, sa ukupno 23.396 ostvarenih noćenja.

Stranci sve više biraju Banjaluku

Iz Gradske uprave navode da ovi rezultati potvrđuju sve snažnije pozicioniranje Banjaluke na regionalnom i međunarodnom turističkom tržištu.

„Banjaluka nastavlja da potvrđuje status atraktivne turističke destinacije, a najnoviji statistički podaci pokazuju da naš grad privlači sve veći broj posjetilaca iz inostranstva“, poručili su iz Gradske uprave.

Kao glavne adute turističke ponude izdvajaju rijeku Vrbas, prepoznatljive simbole grada, ugostiteljsku ponudu, kulturne sadržaje, manifestacije i gostoprimstvo.

Upravo rast broja stranih gostiju, prema njihovoj ocjeni, pokazuje da Banjaluka ima potencijal za dalje širenje turističke ponude i jačanje prepoznatljivosti van granica BiH.

Od „Banjalučkog proljeća“ do „Ljeta na Vrbasu“

Gradska uprava posebno ističe manifestacije koje su tokom prethodnih godina postale dio turističke ponude grada.

Među njima su „Banjalučko proljeće“, Međunarodni festival uličnih zabavljača „TrotoArt“, „Ljeto u Banjaluci“, „Ljeto na Vrbasu“, ali i brojni koncerti, sportski, gastronomski i kulturni događaji.

Milada Šukalo, projekt menadžer Grada, ranije je istakla da je cilj da Banjaluka ne bude samo mjesto koje turisti posjete jednom, već destinacija kojoj će se vraćati.

„Naš cilj nije samo povećanje broja turista, već da svako ko dođe u naš grad iz njega ponese samo lijepa iskustva i ponovo nam se vrati“, kazala je Šukalo.

Banjaluka cilja na još veći broj turista

Prema najavama iz Gradske uprave, razvoj turizma biće nastavljen kroz nove sadržaje, manifestacije i promociju lokalnih potencijala.

Poseban akcenat stavlja se na sadržaje koji mogu privući turiste tokom cijele godine, kako bi se smanjila zavisnost od pojedinačnih sezona i manifestacija.

Podaci za prvih osam mjeseci pokazuju da taj pristup već daje rezultate – 136.426 noćenja, od čega gotovo tri četvrtine ostvaruju strani gosti, daju Banjaluci dodatni argument da turizam postaje sve važniji dio gradske privrede.

A ako se ovakav trend nastavi, Banjaluka bi 2026. godinu mogla završiti sa još jednim turističkim rekordom.

Nastavi čitati

Banjaluka

“GRADONAČELNIK NIJE UČESNIK SNIMANJA”: Gradska uprava objasnila zašto su vatrogasci bili kod Centralnog spomen-obilježja

Povodom informacija koje su se pojavile u pojedinim medijima u vezi sa snimanjem video-materijala kod Centralnog spomen-obilježja u Banjaluci, iz Gradske uprave je saopšteno da gradonačelnik Draško Stanivuković nije učesnik navedenog videa, te da su objavljeni navodi netačni i proizvoljni.

Kako se navodi u zvaničnom demantiju, pripadnici Profesionalne teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Grada Banjaluke reagovali su na molbu koju je Gradskoj upravi uputio predsjednik Upravnog odbora produkcije „Unison“ i izvršni direktor Poslovne kancelarije Svetog manastira Hilandar u Beogradu.

Vatrogasci su na lokaciji Centralnog spomen-obilježja, u subotu, 17. oktobra u 16.30 časova, pružili tehničku asistenciju za potrebe snimanja muzičkog spota Anđele Kulić, mlade vokalne solistkinje iz Zvornika, prepoznatljive po izvođenju duhovne, tradicionalne i rodoljubive muzike.

Riječ je o spotu za pjesmu „Srpska republika“, koji se snima na više lokacija širom Republike Srpske i koji predstavlja emotivnu muzičku priču posvećenu istoriji, tradiciji, narodu i prirodnim ljepotama Srpske. Cijeli projekat se realizuje u okviru misije Svetog manastira Hilandara posvećene mladima pod nazivom „Hilandarski svetionik“, kroz koju se podržavaju talentovani mladi stvaraoci.

Autori spota obratili su se Gradskoj upravi sa zahtjevom za dobijanje dozvole za korištenje lokacije, kao i za tehničku pomoć pri stvaranju kontrolisanog vodenog efekta neophodnog za jednu scenu. Odsjek za poslove civilne zaštite i Profesionalne teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice odgovorio je pozitivno na zahtjev, a u asistenciji su učestvovali jedno vozilo i dva vatrogasca.

Iz Gradske uprave posebno su se osvrnuli na tvrdnje o navodnom opterećenju dežurnih službi, ističući da su operativni kapaciteti vatrogasne jedinice takvi da u svakom trenutku mogu istovremeno da intervenišu na pet različitih lokacija, zbog čega redovna bezbjednost grada ni u jednom trenutku nije bila dovedena u pitanje.

Na kraju saopštenja upućen je apel svim medijskim kućama da prije objavljivanja informacija tačnost navoda provjere u nadležnim službama Grada Banjaluka, kako bi se spriječilo širenje nepotpunih i dezinformišućih sadržaja u javnosti.

Nastavi čitati

Aktuelno