Connect with us

Društvo

Najviša isplaćena plata u Srpskoj skoro 250.000 KM, EVO U KOJOJ OBLASTI

Radnik u Istočnom Novom Sarajevu, zaposlen u trgovini na veliko duvanskim proizvodima, zaradio je za mjesec dana 246.506 KM.

To je ujedno najveće prijavljeno pojedinačno neto primanje po osnovu radnog odnosa u Republici Srpskoj za devet mjeseci ove godine, rečeno je za “Nezavisne novine” u Poreskoj upravi Republike Srpske.

Kada se u obzir uzme podatak da je u avgustu prosječna plata u Srpskoj iznosila 1.411 KM, ovom radniku isplaćene su 174 takve plate.

Na drugom mjestu tabele pet najvećih isplaćenih neto primanja našao se radnik iz Kotor Varoša, koji je zaposlen u proizvodnji obuće, a kojem je isplaćena plata od 197.026 marka.

“Radnik iz Banjaluke, koji je zaposlen u djelatnosti ostalo novčano poslovanje, odnosno posredovanje, našao se na trećem mjestu sa platom od 117.158KM”, istakli su iz Poreske uprave Srpske.

Među pet najvećih plata za devet mjeseci našla se i plata Banjalučanina od 109.516 KM zaposlenog u oblasti ostalog novčanog poslovanja – posredovanja.

“Na posljednjem mjestu top pet najvećih neto primanja našao se još jedan Banjalučanin, koji je zaposlen u trgovini na veliko mašinama za rudarstvo i građevinarstvo kojem je za mjesec dana legla plata od 100.414 maraka”, zaključili su iz Poreske uprave Srpske.

Siniša Pepić, doktor ekonomske diplomatije, ističe da podaci o najvećim mjesečnim platama u Republici Srpskoj ukazuju na nekoliko značajnih aspekata ekonomske strukture i dinamike tržišta rada.

“Prvo, činjenica da je najviša plata isplaćena u sektoru trgovine na veliko duvanskim proizvodima može se povezati s visokim profitnim maržama u ovoj industriji, ali i sa specifičnim pozicijama koje nose značajan finansijski rizik i odgovornost, te su adekvatno nagrađene. Sa druge strane, zanimljiv je podatak da je plata u sektoru proizvodnje obuće blizu ovih rekordnih iznosa, što ukazuje na mogućnost postojanja specifičnih ugovora ili bonusa koji su vezani za rezultate poslovanja ili globalne ugovore koji kompanije u ovom sektoru mogu ostvariti” , kazao je Pepić.

Dodaje da imati ljude koji zarađuju visoke iznose novca svakako može biti pozitivan signal.

“To ukazuje na postojanje privrednih sektora u Republici Srpskoj koji generišu značajne prihode i stvaraju visoko plaćene pozicije. Takvi primjeri mogu privući strane investitore i podstaći dalji ekonomski razvoj, ali je važno da se ovaj prosperitet ravnomjerno širi kroz različite industrije i slojeve društva, kako bi pozitivni efekti visokih plata bili vidljivi širem stanovništvu”, kazao je Pepić.

Dodaje da ovi podaci takođe otvaraju pitanje strukture zarada u Srpskoj, gdje je većina zaposlenih daleko od ovakvih primanja.

“Potrebno je raditi na smanjenju ekonomske nejednakosti, osiguravajući pravedniju raspodjelu bogatstva kroz podršku malim i srednjim preduzećima, inovacijama i obrazovanju. Ukoliko se sistemski ne podstiče razvoj drugih sektora i radna mjesta koja pružaju priliku za dostojanstven život, ovakvi ekstremi u platama mogu dovesti do socijalnih tenzija i jačanja osjećaja nejednakosti”, kazao je Pepić.

Milenko Stanić, ekonomista, ističe da ovako visoke plate nisu prihvatljive za bilo kakvo društvo, pa čak i na tržištu ekonomije.

“Toliko visoke isplata plata sigurno nisu povezane sa radom i rezultatom rada u tim preduzećima”, kazao je Stanić i, kako kaže, pretpostavlja da se radi o radnicima u vlasničkim preduzećima.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima i mogućim pljuskovima

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje promjenljivo oblačno vrijeme sa sunčanim intervalima, uz mogućnost lokalnih padavina u drugom dijelu dana.

Prema prognozama, na zapadu i jugozapadu biće nešto više oblačnosti, dok su poslije podne i uveče mogući kiša i kratkotrajni pljuskovi.

Duvaće slab do umjeren južni i jugozapadni vjetar, koji će tokom dana povremeno jačati uz jake udare, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Minimalna temperatura vazduha biće od šest do 13 stepeni, a u višim predjelima oko dva stepena, dok će maksimalna biti od 22 do 28 stepeni, a u višim predjelima oko 18 stepenin Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

ĐURĐEVDAN: Šta donosi kiša, a šta grmljavina na veliki praznik

U srijedu, 6. maja, Srpska pravoslavna crkva slavi Svetog Đorđa ili Đurđevdan.

Taj dan brojne porodice slave krsnu slavu, a praznik prati veliki broj običaja.

Vremenska prognoza i narodno tumačenje

Jedno narodno vjerovanje povezano je sa vremenskim prilikama.

Prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda, 6. maja biće promjenljivo do pretežno oblačno sa sunčanim intervalima i nestabilno uz kišu ili pljuskove sa grmljavinom, koji se premještaju od zapada i jugozapada ka sjeveru i istoku.

Biće i vjetrovito uz umjeren, u Krajini i na planinama i jak vjetar južnih smjerova.

Minimalna temperatura vazduha od 8°C do 15°C, u višim predjelima od 5°C. Maksimalna temperatura vazduha od 20°C na zapadu i jugu do 27°C na sjeveroistoku, u višim predjelima od 12°C.

Kada na Đurđevdan zagrmi, to se tumači kao loš znak jer predskazuje nerodnu i lošu godinu. Posebno se to odnosi na plodnost zemlje i stoke. Vjeruje se da grom najavljuje da će ljetina stradati, piše Blic.

Kiša na veliki praznik tumači se u srpskoj tradiciji kao znak sušne godine, dok se vedro i sunčano vrijeme ocjenjuje kao znak plodne godine.

Vjerovanja o zaštiti i natprirodnim silama

Vjeruje se da na Đurđevdan djeluju vještice i druge zle sile. Zbog toga su u minulim vremenima seljaci palili velike vatre “da bi zaštitili sebe i selo”.

Slično, u nekim krajevima u đurđevdanskoj noći i dalje čuvaju zasijanu pšenicu i raž jer se vjeruje da baš tada neko može da “obere njivu”, tj. bacanjem čini prenese rod u svoj posjed.

Običaji sa vodom i biljem

Običaji su vezani za sam praznik, ali i dan pred Đurđevdan. Uoči 6. maja domaćica spušta u posudu punu vode razno proljećno bilje, a onda odmah spušta: dren, pa za njim zdravac i na kraju grabež i crveno jaje, čuvarkuću koja je ostala od Vaskrsa; to se zatim stavi pod ružu u bašti da prenoći.

Ujutru se svi redom umivaju ovom vodom:

– djeca – da budu zdrava kao dren,

– djevojke – da se momci “grabe” oko njih,

– stariji – da ih služi zdravlje

– domaćin – da mu kuća bude dobro čuvana.

Đurđevdansko cvijeće i simbolika plodnosti

Na Đurđevdan treba požuriti i u rano jutro izaći na polja gdje se bere cvijeće i druge travke. Đurđevdansko cvijeće je: đurđevak, mlječika, maslačak i od njih treba isplesti vjenčiće kojima se kite ulazna vrata na dvorištu i kući. Ovo se čini da bi godina i dom bili “berićetni”, pa se u narodu kaže: “Da bude zdravlja, ploda i roda u domu, polju, toru i oboru”. Ovi vjenčići treba da ostanu na vratima preko cijele godine, sve do sljedećeg Đurđevdana.

Ljubavni običaji i vjerovanja mladih

U pojedinim krajevima Srbije se tokom branja cvijeća djevojke i mladići “gađaju” biljkom prilepača. To je korovska biljka, stablo joj je uspravno ili malo poleglo, a listovi na vrhu su ljepljivi. Ukoliko vam se dopada neki mladić ili djevojka, trebalo bi da bacite ovu biljku na simpatiju, pa ako se zalijepi, to znači da će se i on ili ona “zalijepiti za vas”.

Na Đurđevdan se od ljeske prave krstići: jedna grana se rascijepi nožem, pa se kroz nju provuče druga i tako se napravi krstić koji se stavlja na kuću i na njivu jer se vjeruje da on štiti od gromova i zlih sila.

Još jedno drvo danas ima posebno značenje, a to je grab. Kada naiđete na grab u šumi tokom branja đurđevka, trebalo bi da se zaljuljate na grani, kako bi se vaša simpatija “grabila” za vas. Pored ljuljanja, olistalim grančicama graba momci i djevojke kite kuće i kapije na Đurđevdan, kako bi lakše našli bračnog druga. Naravno, bere se i đurđevak.

Zaštita doma i simbolika drveća

Na Đurđevdan treba poraniti i ne valja spavati preko dana. Ako to uradite, rizikujete da vas glava boli preko cijele godine. Ali, narod je i za ovo smislio lijek. Ako vam se već desi da danas zadrijemate, onda na Markovdan, 8. maja, treba “spavati na istom mjestu” i bol će prestati.

Mladići u ponoć odlaze do kuća djevojaka koje im se sviđaju, skidaju kapije i odnose ih negdje daleko i tako stvaraju muke roditeljima koji zatim moraju da ih traže po selu. Skidanjem kapije vjeruje se da će se djevojka udati te godine.

Običaj je i da žene i djevojke donesu uveče kući vodu sa vodeničkog kola. U nju treba staviti različito bilje, a naročito selen, pa se na Đurđevdan tom vodom umiti, da bi se od njih “svako zlo i prljavština otresli i otpali”, piše Blic.

 

Nastavi čitati

Društvo

HEROJ CIJELOG REGIONA: Vatrogasac Srđan bez razmišljanja skočio u nabujalu rijeku i spasio dječaka

Heroj cijelog regiona – Primjer čojstva, junak, heroj – samo su neke od riječi kojima je ovih dana opisan Srđan Radanović, vatrogasac, koji je nedavno spasio jedanaestogodišnjeg d‌ječaka iz nabujale Cijevne u Crnoj Gori.

U trenucima kada sekunde odlučuju o životu i smrti, nije se dvoumio ni sekund već je reagovao onako kako reaguju pravi heroji.

Dok su porodica i komšije u panici tragali za dječakom, borba sa nabujalom rijekom već je bila u toku. Upravo tada, na pravom mjestu i u pravom trenutku, našao se vatrogasac iz Budve, koji je bez oklijevanja ušao u vodu i učinio ono što mnogi ne bi smjeli – spasio jedan mladi život.

“Nisam oklijevao, morao sam da uđem”

“Naišao sam u pravi momenat, u pravi čas, na to mjesto gd‌je je dijete skočilo u vodu i, naravno, spasio sam taj ljudski život. Nisam oklijevao u tom momentu da li da uđem ili da ne uđem, znači moralo se ući u vodu i to je to, da se izvadi dijete iz vode”, priča Srđan.

Koliko je situacija bila opasna, najbolje zna otac spašenog dečaka, Braho Žarić.

“Skočio je i izvukao nam je dijete”

“Supruga je primijetila da nam d‌ječaka nema i munjevito je krenula da ga traži. Takođe su se uključile i komšije i ta situacija je već bila jako napeta. Dok je stigla da dođe, već je d‌ječak ulazio bukvalno u vodu. U tom momentu i ona ulazi za njim u vodu i da ga uhvati, ali već su oboje u velikoj dubini. Dok u tom momentu stiže i naš Srđan, vatrogasac koji je bio tu, desilo se tako i hvala Bogu što je tako, uspio je, skočio je i izvukao nam je dijete”, priča zahvalni otac.

“Nemam šta drugo osim da mu ponudim svoj život”

Srđan s druge strane ne vidi svoj čin kao nešto posebno – kaže da bi bez razmišljanja ponovo uradio isto, jer to smatra ljudskom obavezom, piše RTCG.

“Svaki normalni građanin Crne Gore treba da uradi kad vidi takvu situaciju”, dodaje on.

“Stvarno nemam šta drugo osim da mu ponudim svoj život. On je meni kao brat, znači čovjek je učinio veliko d‌jelo. Ja nemam riječi šta da kažem. Vid‌jeli smo se, bili smo zajedno, razgovarali smo i sve najbolje mogu da kažem. Malo je, nažalost, takvih slučajeva, ali ipak postoje heroji među nama i žele da budu tihi i da ih nema, jednostavno samo da završe svoj posao i da nastave svojim životom. Hvala mu”, zaključio je na kraju otac spasenog dečaka.

Nastavi čitati

Aktuelno