Connect with us

Društvo

DRAMATIČNO UPOZORENJE STRUČNJAKA: “Ako pukne brana na Neretvi, nestaće naselja sve do Jadranskog mora”

Akademik Muriz Spahić, ekspert u području hidrologije i geografije, posebno je zabrinut za gornji sliv rijeke Neretve.

Kataklizma u Donjoj Jablanici je bila očekivana i na nju godinama upozoravaju najrelevantniji stručnjaci!

Jedan od njih je akademik Muriz Spahić, ekspert u području hidrologije i geografije, osnivač Udruženja geografa BiH i bivši dekan i profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu UNSA, odgovorio je na ključna pitanja koja se postavljaju nakon katastrofe koja je prema dosadašnjim podacima odnijela najmanje 18 života i upozorava na kritične tačke koje bi u budućnosti mogle doživeti sudbinu Jablanice.

Posebno je zabrinut za gornji sliv rijeke Neretve zbog velikog broja hidroelektrana.

“Svi hidrotehnički radovi u tom dijelu su izuzetno preteći za naselja u dolini Neretve, sve do njenog ušća u Jadransko more. Na trenutak zamislimo scenario da se na gornji sliv reke Neretve do brane hidroakumulacije “Ulog” visoke 53 , izluči u kratkom vremenskom periodu od nekoliko sati ili jednog dana polugodišnja prosečna godišnja količina padavina preko 1.000 mm po metru kvadratnom i sruči se sa sliva u hidroakumulaciju čija je brana izgrađena u nestabilnom terenu ispresijecanom rasjedima. Ne smijemo ni zamisliti šta bi se tada dogodilo na potezu do ušća. Taj scenario nije nemoguć, ali ne znamo kada se može dogoditi. Slični problemi mogu nastati i sa projektom Gornji horizonti u slivu Neretve, kojim je predviđeno da se u krškom slivu pritočne vode Neretve prevedu serijom krških polja prema Trebišnjici”, upozorava akademik Spahić.

Ističe da bujične poplave nisu novost i da su u BiH zabilježene u Sarajevu u gradskoj četvrti Bistrik ispod Trebevića u 19. vijeku, pa i prije deset godina, kada su donijele razorne posljedice u Željeznom polju pa su putevi i naselja bili zatrpani bujičnim nanosom. Klimatske promjene pogoduju katastrofama, ali nisu jedini uzrok.

“Obično građani kada nema aktuelnih tema za razgovor, započinju priče o klimatskim promjenama i vremenskim katastrofama, smatrajući da je sve nastalo njihovim postankom i da će se sve završiti njihovim nestankom. U Bosni i Hercegovini kao i svugdje događala su se nevremena sa velikim materijalnim štetama pa i ljudskim žrtvama. Ali danas postoje analize o klimatskim promjenama i mi znamo da se one manifestuju u opštem porastu temperatura, promeni trajanja klimatskih godišnjih doba u određenim meteorološkim uslovima koje podstiču brze vremenske promene sa izraženim vremenskim pojavama, posebno padavinskim. Ako sve to znamo i ako se održavaju naučni skupovi na temu adaptacija na klimatske promjene, a svjedočimo ovakvim vremenskim katastrofama, onda slijedi zaključak da na iste nismo adaptirani, a itekako smo prozvani i pozvani”, smatra cijenjeni profesor i stručnjak.

Na terenu se takođe sprovodi i kriminalističko istraživanje da je li kamenolom jedan od uzroka velikog broja žrtava.

“Bujični proces, posebno onaj u slivu Neretve oko naselja Jablanica, na desnoj dolinskoj strani odakle započinje kanjon Neretve, odlikuje se izuzetno velikim padovima preko 60 stepeni. Prisustvo kamenoloma ispod kojeg se nastavlja dubodolina u kršu nije jedini krivac za ovakve bujične procese, jer su se isti desili i na drugim mjestima kao što je slučaj s Komadinovim vrelom, putnim odmaralištem koje se nalazi nizvodno od Jablanice. Infiltracija padavinske vode u karbonatnim padinama je veoma mala, zbog odsustva tla i gustine ponora. Zbog toga krške padine su bezvodne i nisu obrasle gustom vegetacijom. Problem je, tvrdi struka, preizgrađenost u podnožju planina, ali i očigledno neznanje pojedinaca kojima je povereno prostorno planiranje u BiH.”

Lično se jako bojim skromnog znanja većine stanovništva, posebno onih koji su na vlasti, iz problematike funkcionisanja prirodnih sistema, jer se od njih ne može očekivati da svojim djelovanjem preduzmu akciju smanjenja rizika od pojave prirodnih nepogoda. A može se napraviti mnogo. Prije svega, treba proraditi svijest da sve što se radi u geografskoj sredini može imati i negativne posljedice. Bujice nastaju na uzdužnim profilima koja mogu biti zatrpana otpadom koja stvaraju čepove od tog smeća, pa se nabujala voda akumulira, time povećava pritisak na te čepove, buši ih i povećava dubinsku i bočnu eroziju, a erozivni materijal nosi u niže nadmorske visine stvarajući bujične poplave. One brzo nadolaze, stvarajući katastrofalne posljedice po stanovništvo i naselja.

Kao univerzitetski profesor uvidio sam da postoji potreba za stručnjacima Regionalnog i prostornog planiranja, koji bi radili, osim u državnim i kantonalnim resorima još i na nivou lokalnih zajednica (opština). Uveo sam poseban smjer na fakultetu da obrazujemo te stručnjake, pokazalo se da je ova ideja bila potpuno opravdana, jer neka naselja ne bi nikada bila izgrađena na sadašnjim lokacijama. Na mnoge hidroekološke probleme sam upozoravao entitetske i kantonalne vlade i resorna ministarstva ali bez odgovora, dok se stručnjaci koje obrazujemo jako teško zapošljavaju u resorima”, objasnio je profesor s Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu.

Related Topics:

Društvo

OBJAVLJENA PROGNOZA Naredna četiri dana snijeg i u nizinama i na planinama

Jutro će biti pretežno vedro i hladno uz mraz, dok se oko rijeka i po kotlinama očekuje prolazna magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana biće sunčano uz postepeno naoblačenje sa zapada.

Uveče će početi da pada kiša na sjeverozapadu koja će u noći zahvatiti većinu predjela i preći u jak snijeg koji će dovesti do formiranja i porasta snježnog pokrivača.

Duvaće slab do umjeren vjetar južnih smjerova, uveče povremeno jak, a u Hercegovini i na planinama i uz olujne udare. Vjetar i snijeg na planinama praviće snježne nanose i mećave.

Јutarnja temperatura vazduha od minus osam do minus dva, na jugu do dva, u višim predelima od minus 14, a dnevna od četiri do osam, na jugu oko 10, u višim predjelima i mjestima sa maglom od minus jedan stepen Celzijusov.

Susnježica i snijeg očekuju se i u ponedjeljak, 23. decembra, te će uslijediti i dalji porast snježnog pokrivača, dok će na krajnjem jugu uglavnom biti kiša i pljuskovi uz obilnije padavine.

Snijeg će i u nižim predjelima napadati od 10 do 20 centimetara.

Јutarnja temperatura vazduha od minus tri do jedan, na jugu do pet, u višim predelima od minus šest, a dnevna od minus jedan do tri, na jugu do 10, u višim predjelima od minus tri stepena Celzijusova.

Slično vrijeme biće i u utorak, 24. decembra, samo će na jugu doći do postepenog razvedravanje uz olujnu buru.

Јutarnja temperatura vazduha od minus tri do tri, u višim predjelima od minus osam, a dnevna od minus jedan do tri, na jugu do osam, u višim predjelima od minus pet stepeni Celzijusovih.

Slabe snježne padavine očekuju se i u srijedu, 25. decembra, a na krajnjem sjeveru povremeno i kiša. Na jugu će biti suvo uz sunčane periode i umjerenu do jaku buru.

Јutarnja temperatura vazduha od minus tri do jedan, na jugu do tri, u višim predjelima od minus 10, a dnevna od minus jedan do tri, na jugu do osam, u višim predjelima od minus četiri stepena Celzijusova.

Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, danas je u Hercegovini i sjevernim područjima pretežno sunčano, a u ostalim predjelima pretežno oblačno. Na istoku su zabilježeni slab snijeg i kiša.

Temperatura vazduha u 13.00 časova: Bjelašnica minus 10, Han Pijesak i Čemerno minus tri, Kalinovik i Sokolac minus dva, Kneževo minus jedan, Gacko nula, Sarajevo jedan, Mrkonjić Grad i Srebrenica dva, Foča, Višegrad, Rudo, Šipovo, Tuzla i Livno tri, Bijeljina četiri, Ribnik pet, Doboj i Novi Grad šest, Banjaluka, Prijedor, Bileća i Bihać sedam, Trebinje, Srbac i Mostar osam stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

OPREZ NA PUTEVIMA Snijeg i poledica usporavaju saobraćaj

Saobraćaj je jutros usporen u višim predjelima i preko prevoja zbog zasniježenih kolovoza i poledice, a zimska oprema je obavezna, saopšteno je iz Auto-moto saveza /AMS/ Republike Srpske.

U nižim predjelima kolovozi su mjestimično vlažni, a zbog niske jutarnje temperature i na ovim dionicama ima poledice.

Preko prevoja Borova glava na magistralnom putu Šuica-Livno česti su izlasci divljih konja na kolovoz, pa se vozačima savjetuje da budu maksimalno oprezni.

Povećana je opasnost od odrona na dionicama u usjecima, a u kotlinama je mjestimično smanjena vidljivost zbog magle.

Na graničnim prelazima Gradiška i Donja Gradina pojačana je frekvencija vozila na ulazu u BiH iz Hrvatske, dok na ostalim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.

Svakim radnim danom od 8.00 do 16. časova usporeno, jednom trakom, vozi se magistralnim putem od Prijedorske petlje do Klašnica zbog zamjene rasvjetnih tijela.

Zbog radova, izmjene su i na magistralnom putu Crkvina-Modriča, zbog uključivanja i isključivanja mehanizacije angažovane na izgradnji dionice auto-puta Vukosavlje-Brčko.

Takođe, radovi se izvode i na magistralnim putnim pravcima od Bijeljine prema Brčkom, na području Prijedora, Bijeljina-Glavičice, Srbac-Derventa, Han-Pijesak-Sokolac, Trnovo-Miljevina u kanjonu rijeke Bistrice, Gacko-Tjentište u Sastavcima, Dobro Polje-Miljevina, Brod na Drini-Hum, Gradiška-Kozarska Dubica, Teslić-Podjezera i na području Doboja gdje je u toku izgradnja auto-puta.

Do povremene obustave, zbog miniranja terena, dolaziće na dionici regionalnog puta Doboj-Modriča u Kostajnici.

Na regionalnom putu Rudanka-Stanari, u LJeskovim vodama, zbog radova, saobraćaj se za putnička vozila odvija usporeno, dok se teretna vozila preusmjeravaju na alternativni pravac preko Jelaha.

Izmjene su zbog radova na magistralnom putu Gradiška-Nova Topola-Klašnice i izgradnje tri kružna toka na dionici Klašnice-Nova Topola, te na spoju magistralnih puteva Gradiška-Nova Topola i Čatrnja-Gradiška.

Zbog klizišta zabranjen je saobraćaj na regionalnom putu dionica Stari Ugljevik-Glavičice, a jednom trakom vozila naizmjenično prolaze regionalnim putem Ukrina-Gornja Vijaka.

Privremena obustava saobraćaja na snazi je na regionalnom putu Doboj-Modriča u Kostajnici zbog bušenja i miniranja na kamenolomu “Grapska-Kostajnica”.

U FBiH i dalje je, zbog oštećenja kolovoza, obustavljen saobraćaj na magistralnom putu Jablanica-Blidinje.

Počeli su radovi na magistralnom putu u Donjoj Jablanici, na lokalitetu Komadinovo vrelo. U narednom periodu očekuje se usporeno odvijanje saobraćanje, uz moguće kraće obustave.

Zbog radova na vijaduktu Reljevo, na dionici auto-puta Sarajevo sjever-Butila, vozila saobraćaju jednom saobraćajnom trakom u pravcu kretanja. Na dionici Podlugovi-Visoko zbog radova je na mjestu izvođenja radova u funkciji preticajna traka.

Radovi su aktuelni i na magistralnim putevima Pelagićevo-Srebrenik, Turbe-Travnik /Kalibunar/, Husino-Ljubače, Buna-Masline, Lepenica-Han Ploča i Čitluk-LJubuški.

Preko graničnog prelaza Karakaj kod Zvornika zabranjen je saobraćaj za vozila iznad pet tona najveće dozvoljene mase. Teretna vozila preko tona preusmjeravaju se na novi most Bratoljub u Bratuncu i na graničnom prelazu Rača.

Šleperi i teretna motorna vozila mogu saobraćati na graničnom prelazu Šepak od 9.00 do 13.00 i od 22.00 do 6.00 časova, piše Srna.

Nastavi čitati

Društvo

DANAS SU DJETINJCI, ove običaje treba ispoštovati

Srpska pravoslavna crkva (SPC) danas praznuje Djetinjce kada odrasli simbolično vežu djecu, koja se driješe, odnosno oslobađaju pripremljenim darovima.

Djetinjci se slave treću nedjelju pred Božić.

Odrasli rano ujutru ili po dolasku iz crkve sa bogosluženja vežu djecu, a za vezivanje obično koriste kaiš, gajtan, kanap ili deblji konac. Obično se zavežu noge ili ruke, pa se jednim dijelom kanap zaveže za sto ili stolicu.

Vezivanje za Djetinjce, Materice i Oce ima višestruku simboliku. Simbolizuje čvrste porodične veze, slogu, mir, poštovanje i međusobno pomaganje u svim prilikama, zatim upućuje ukućane na štedljivost i istrajnost u vrlinama.

Dobra i štedljiva djeca prikupe nešto sredstava štednjom, pa za taj dan nabave neku čast i driješe se onima koji ih vežu.

Nastavi čitati

Aktuelno