Connect with us

Društvo

Devet suptilnih znakova da ste FRUSTRIRANI ŽIVOTOM: Ako ste cinični i ravnodušni, ZRELI STE ZA PROMJENU

Ljudi koji su nesvjesno frustrirani životom obično pokazuju ovih devet specifičnih ponašanja.

Da li ste se ikada osjećali kao da nešto nije u redu u vašem životu, ali ne možete da shvatite šta? Niste sami. Mnogi ljudi se kreću kroz život uz osjećaj frustracije, a da to u potpunosti ne shvataju. Tiho nezadovoljstvo može se manifestovati na suptilne načine koji mogu izgledati nepovezani, ali su jasni znaci dublje frustracije.

Psiholozi su identifikovali 9 suptilnih ponašanja koja ukazuju da je neko možda nesvjesno frustriran životom.

Ako bilo šta prepoznate kod sebe, moglo bi vam pomoći da otkrijete šta vas zaista muči i da preduzmete korake da to riješite.

1. Pretjerani sarkazam
Sarkazam može biti znak duhovitosti, ali kada je pretjeran i ničim nije izazvan, može biti pokriće za duboko ukorenjenu frustraciju. Svi smo sreli osobu koja uvijek ima spremnu sarkastičnu primjedbu. Može biti zabavno, čak i simpatično u početku. Ali vremenom, stalni cinizam može početi da briše osmijeh.

Nesvjesna frustracija životom može učiniti da se ljudi osjećaju nemoćno, što ih navodi da koriste sarkazam kao odbrambeni mehanizam. To je njihov način da steknu kontrolu nad situacijom ili razgovorom.

2. Odugovlačenje
Svi mi s vremena na vrijeme odlažemo stvari. Ali kada odugovlačenje postane uobičajen obrazac, to može biti znak nesvjesne frustracije. Kada ste nesvesno frustrirani svojom situacijom, odlaganje postaje podsvjesni način da to izrazite. Odlaganje može biti tihi vrisak za promjenom. To je način vašeg uma da kažete: „Ne želim ovo da radim jer me to ne čini srećnim.”

3. Socijalno povlačenje
Kada su ljudi nesvesno frustrirani svojim životima, oni imaju tendenciju da se povuku iz društvenih interakcija. To nije uvek primetno u početku jer često počinje sa malim promjenama. Češće odbijaju pozive ili izgledaju manje angažovani u razgovorima. To ponašanje zapravo ima korokene u našoj evolucionoj istoriji. U vrijeme kada smo bili lovci i sakupljači, socijalno povlačenje je bio mehanizam preživljavanja. Ako je osoba nesrećna ili loše, izolovala bi se da ne bi nanijela štetu grupi.

Danas se ovaj instinkt još uvek može aktivirati kada smo nezadovoljni svojim životima, ali ne shvatamo u potpunosti zašto. Osoba koja se distancira možda čak i ne shvata da je njeno ponašanje znak sopstvene frustracije.

4. Česte žalbe
Svi imamo svoje zamjerke s vremena na vrijeme. Međutim, ako se čini da se neko uvijek žali na nešto, to može biti znak da je nesvjesno frustriran svojim životom. Često prigovaranje je često manifestacija unutrašnjeg nezadovoljstva.

Kada je neko nesrećan, ali ne može tačno da odredi zašto, umjesto toga može naći grešku u svijetu oko sebe. Ovo ponašanje može poslužiti kao odvraćanje pažnje od stvarnih problema. Osoba možda ni ne shvata da to radi. Kao da njihova podsvijest pokušava da signalizira njima – i drugima – da nešto nije u redu.

5. Nedostatak brige o sebi
Briga o sebi je neophodna za naše opšte blagostanje. Kada neko počne da zanemaruje svoje osnovne potrebe, to može biti znak da je nesvjesno frustriran svojim životom. Ovaj nedostatak brige o sebi može se manifestovati na različite načine. može biti:

Preskakanje obroka
Nedovoljan san
Zanemarivanje lične higijene
Ova ponašanja u početku mogu izgledati beznačajna, ali se brzo mogu sabrati i uticati na nečije zdravlje i sreću. Osoba možda ni ne shvata da to radi. Njihov fokus je toliko okupiran njihovom frustracijom da zaborave da se brinu o sebi.

6. Gubitak entuzijazma
Sjećate se kada se neko blizak na pomjen omiljenog hobija ili uzbudljivog putovanja smijao i započinjao akciju. Sada djeluje ravnodušno, čak i apatično, prema stvarima koje je nekad volio. Ovaj gubitak entuzijazma može biti znak nesvjesne frustracije životom.

Kada je život nezadovoljavajući, on može baciti sjenku na sve ostalo. Stvari koje su nekada donosile radost sada su prazne. Teško je vidjeti da neko do koga vam je stalo prolazi kroz to. Ali prepoznajući ovaj znak kakav jeste, možete ponuditi razumijevanje i podršku.

7. Poteškoće u koncentraciji
Kada neko prolazi kroz teško vrijeme, gotovo je nemoguće da se fokusira. Um mu stalno luta i otežava da bilo šta da uradi. A nedostatak koncentracije jeste znak moje nesvjesne frustracije životom.

Kada nismo zadovoljni životom, naši umovi mogu postati zaokupljeni tom frustracijom, čak i ako toga nismo u potpunosti svjesni. Ovo može otežati koncentraciju na zadatke, što dovodi do smanjenja produktivnosti i povećanog stresa.

8. Povećana razdražljivost
Kada je neko obično miran i pribran, ali se u posljednje vrijeme čini da preskače manje stvari, to može biti znak osnovne frustracije.

Povećana razdražljivost često je manifestacija dubljih, neriješenih pitanja. Kada je neko frustriran svojim životom, ali ne može tačno da odredi zašto, možda će se lakše iznervirati. Kao da njihova podsvijest pokušava da izbaci frustraciju kroz iznenadne navale razdražljivosti.

9. Promjena u obrascima spavanja
Spavanje je duboko povezano sa našim emocionalnim blagostanjem. Kada je neko nesvjesno frustriran svojim životom, njegov obrasci spavanja se često poremete. To bi moglo značiti pretjerano spavanje, ili sa druge strane, borbu s nesanicom. Oba su način na koji vaše tijelo obrađuje stres i frustraciju.

Ako vam bilo koji od ovih 9 znakova odgovara, to nije razlog za uznemirenost – to je prilika. Ti obrasci su tragovi, koji vas vode ka onome što zahtjeva pažnju i promene. Identifikovanjem i rješavanjem korijena svog nezadovoljstva možete početi da prevazilazite frustraciju i stvarate ispunjeniji život. Ključ je svjest, a kada ga imate, već ste korak bliže uvođenju promjena koje će vam donijeti mir i jasnoću kojima težite.

Related Topics:

Društvo

ISPOVIJEST PACIJENTA ZARAŽENOG LEPTOSPIROZOM U SARAJEVU: “Temperatura se nije mogla sniziti”

Nekoliko slučajeva leptospiroze prijavljeno je u Sarajevu, preciznije na području opštine Novi Grad, a očekuje se da će se Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo danas zvanično oglasiti o ovoj situaciji.

Jedan od zaraženih pacijenata, čiji je identitet poznat redakciji portala Klix, podijelio je svoje iskustvo. Kako je ispričao, sve je počelo bolovima u stomaku i povišenom temperaturom koja se kretala između 37 i 38,8 stepeni Celzijusa i trajala danima, ne reagujući na uobičajene tablete za snižavanje.

Pacijenti sa simptomima leptospiroze, poput visoke temperature, neobjašnjive slabosti, proljeva i povraćanja, javljaju se ljekarima u Sarajevu posljednjih 15 dana.

Nakon posjete doktorici, pacijentu su propisani antibiotici, a potvrda sa Infektivne klinike Kliničkog centra u Sarajevu ukazala je na bakterijsku infekciju. Temperatura se snizila tek četvrtog dana, dok se zdravstvena situacija normalizovala devetog dana. Pacijent je takođe primijetio stalnu glavobolju kao jedan od simptoma.

Liječenje uključuje antibiotike, a zbog visokih jetrenih enzima, pacijentima se preporučuju i lijekovi za obnovu jetre.

Doktorica Riada Blažević, specijalist urgentne medicine, pojasnila je da su navedeni simptomi karakteristični za leptospirozu i da sve što traje duže od tri dana zahtijeva obavezan odlazak ljekaru.

Kao najbolja preporuka za prevenciju ističe se higijena, ne samo kućnog prostora, već i zatvorenih prostora, kontejnera, te adekvatno čišćenje hrane, voća i povrća.

Nastavi čitati

Društvo

VELIKI KORAK ZA EKOLOŠKO PRAVO: Uništavanje životne sredine može da bude i krivično djelo

Konvencija o zaštiti životne sredine mogla bi da promijeni način na koji se ophodimo prema onima koji zagađuju naše okruženje.

Savjet Evrope napravio je ključni korak ka jačanju zaštite životne sredine: na sastanku Komiteta ministara u Luksemburgu usvojena je prva međunarodna Konvencija o zaštiti životne sredine kroz krivično pravo koja omogućava efikasniju pravnu reakciju na ozbiljne ekološke prestupe, uključujući i one koji prelaze državne granice.

Kako se navodi u saopštenju, ovaj pravno obavezujući ugovor osmišljen je kao odgovor na “trostruku planetarnu krizu” koju čine klimatske promjene, zagađenje i gubitak biodiverziteta.

Konvencija predstavlja temelj nove ere u borbi za očuvanje naše planete kroz krivično pravo i državama nudi snažan pravni okvir za suzbijanje težih krivičnih djela prema životnoj sredini koja su u prošlosti često prolazila nekažnjeno ili nisu bila dovoljno procesuirana.

Samu konvenciju, donijetu konsenzusom, protekle dvije godine razvijali su stručnjaci iz 46 država članica Savjeta Evrope, uz doprinos Evropske unije, Ujedinjenih nacija i Interpola, ali i civilnog društva.

Kriminalizovan je širok spektar prestupa u životnoj sredini, uključujući nelegalno zagađenje, upravljanje opasnim otpadom, trgovinu nelegalno posječenim drvećem i uništavanje zaštićenog staništa. Ovo omogućava državama da gone počinioce namjernih djela koja su dovela do ekoloških katastrofa u rangu sa ekocidom.

Konvencija takođe uvodi i mehanizam praćenja kako bi se obezbijedila efikasna primjena i odgovornost. Navodi se da uništavanje životne sredine nije samo neuspjeh politike, već može da bude i krivično djelo koje zahtijeva snažne pravne alate i međunarodnu saradnju.

“Ova Konvencija mijenja pravila igre za zaštitu životne sredine. Ona se direktno suočava sa današnjim hitnim ekološkim prijetnjama i koristi snagu krivičnog pravosuđa da brani našu planetu. Konvencija je jedan od stubova naše nove Strategije o životnoj sredini, a zajedno predstavljaju hrabar iskorak, povezujući zaštitu životne sredine sa ljudskim pravima, demokratijom i vladavinom prava”, poručio je generalni sekretar Saveta Evrope Alan Berset.

Komitet ministara usvojio je i novu dugoročnu Strategiju o životnoj sredini, osmišljenu da se rastuća ekološka kriza tretira kroz prizmu ljudskih prava, demokratskog upravljanja i vladavine prava.

Međutim, bez obzira na navedene pomake, eksperti za ekološko pravo smatraju da je Savet Evrope propustio šansu da pravno zaštiti pravo na čistu, zdravu i održivu životnu sredinu u Evropi.

“Sramotno je da Evropа, 2025. godine, i dalje nije pravno priznala pravo na zdravu životnu sredinu kao osnovno ljudsko pravo”, ocijenio je Sebastijen Dajk, viši pravnik u Centru za međunarodno ekološko pravo (CIEL) za Euronews.

Prema njegovim riječima, Švajcarska i Norveška bile su najglasnije u nepriznavanju prava na životnu sredinu, uprkos sve većim dokazima o razornim posljedicama ekoloških šteta.

Dajk vjeruje da Savjet Evrope mora bez odlaganja da započne pregovore o protokolu za zaštitu ovog prava u okviru Evropske konvencije o ljudskim pravima.

“Ekološko uništenje ima žrtve i dok njihova prava ne budu zaštićena i pravda zadovoljena, civilno društvo neće odustati”, dodao je.

Nastavi čitati

Društvo

CIJENE LETE U NEBO: Voće postalo luksuz, frizerske usluge skuplje nego ikad

Da građani BiH sve teže podnose troškove života, pokazuje podatak da je iznos sindikalne potrošačke korpe za protekli mjesec bio 3.168,90 KM.

Radi se o minimalnim troškovima četveročlane porodice, čije kućne budžete najviše “guta“ hrana. Ta stavka u potrošačkoj korpi je iznosila 1.421,10 KM.

Međutim, koliko su cijene dramatično porasle u posljednjih pet godina pokazuje činjenica da je potrošačka korpa u aprilu 2020. godine iznosila 1.987,72 KM.

Tako su troškovi života za pet godina nabujali za gotovo 1.200 KM. Prije pet godina minimalni troškovi koje je četveročlana porodica izdvajala za hranu iznosili su 917,70 KM ili 503,40 KM manje u odnosu na trenutnu situaciju.

O kakvom skoku cijena hrane je riječ, pokazuju podaci dostupni na stranicama Federalnog ministarstva trgovine prema kojima je, naprimjer, prosječna cijena riže po kilogramu u Sarajevu, trenutno, 5,21 KM, a u Mostaru 6,81 KM.

U istom periodu 2020. godine kilogram riže u Sarajevu je u prosjeku koštao 3,79 KM, a u Mostaru 4,30 KM.

Kilogram hljeba u Mostaru je prije pet godina koštao 2,58 KM, a sada 3,59 KM, a u Sarajevu je ta cijena sada 4,52 KM, što je u odnosu na pet godina prije skuplje za 2,06 KM.

Drastično su porasle cijene mesa pa se tako kilogram junetine bez kosti prije pet godina kretao u rasponu od 11 do 13,50 KM, a sada je ta cijena oko 23 KM!

Kilogram piletine se kreće od 6,50 do 7,50 KM, dok je prije pet godina taj raspon bio između 4,40 i 5,13 KM.

Voće je luksuz

Cijena jaja po komadu je u parilu 2020. godine iznosila 0,25 KM, a sada oko 0,45 KM.

Kilogram maslaca sada je, uglavnom, oko 40 KM, a prije pet godina ta se cijena kretala oko 22 KM.

Litar mlijeka trenutno se kreće po cijeni od oko 2,40 KM, što je za marku više nego pet godina ranije.

Kada je riječ o voću, kako smo pisali, kilogram trešanja na sarajevskim, ali i pijacama širom Bosne je dostigao cijenu od 20 KM.

Istina, na hercegovačkim pijacama to voće ima prilično nižu cijenu, i to od trenutnih šest do sedam KM. Međutim, prije pet godina trešnje su prodavane po cijeni od tri do četiri KM po kilogramu.

Šišanje i feniranje

Poskupljenja su se, jasno, prelila i na brojne usluge. Tako je muško šišanje prije pet godina u prosjeku koštalo 6,50 KM, a sada je približno 12 KM.

Pranje kose srednje dužine s feniranjem prije pet godina je koštalo 10 KM, a sada od 12,50 do 20 KM.

Nastavi čitati

Aktuelno