Connect with us

Zanimljivosti

Danas je najdepresivniji dan u godini – EVO KAKO DA GA PREBRODITE!

Treći poned‌jeljak u januaru smatra se najdepresivnijim danom u godini.

Uprkos tome što nema naučnih dokaza koji bi potvrdili ovu tvrdnju, takozvani “Plavi poned‌jeljak” postao je popularna tema u medijima, a mnogi se slažu da upravo ovaj dan nosi određene izazove.

Razni faktori

Koncept Plavog poned‌jeljka osmislio je britanski psiholog Klif Arnal 2005. godine, koristeći formulu koja uključuje razne faktore poput vremenskih uslova, dugova nastalih tokom praznika, niske motivacije nakon novogodišnjih odluka te opšteg osjećaja umora i stagnacije.

– Prvo su me pitali da dođem do dana za koji mislim da je najbolji za rezervisanje ljetnog odmora. Kad sam počeo razmišljati o motivima za bukiranje praznika, prisjećajući se onoga što su mi hiljade ljudi govorile tokom posla ili radionica, ovi faktori upućivali su na to da je treći poned‌jeljak u januaru posebno depresivan – objasnio je za Dejli telegraf 2013.

Arnalova formula glasi [W + (D – d)] x TQ / M x Na. W označava vrijeme, D dugove, d mjesečnu platu, T vrijeme od Božića, Q vrijeme u kojem smo odustali od novogodišnjih odluka, M nivo motivacije, a Na, osjećaj da trebamo poduzeti neke korake.

Nedostatak naučne osnove

Iako se Arnalova formula često kritikuje zbog nedostatka naučne osnove, ona ipak ukazuje na kombinaciju faktora koji mogu uticati na naše raspoloženje.

Kraći zimski dani s malo sunčane svjetlosti, povratak u rutinu nakon praznika i finansijski pritisci mogu pridonijeti osjećaju potištenosti. Osim toga, januar je mjesec kada mnogi osjećaju da nisu ostvarili svoje novogodišnje odluke, što može dodatno smanjiti samopouzdanje.

Kako prebroditi Plavi poned‌jeljak?

Ako se osjećate potišteno, važno je zapamtiti da niste sami te da postoje jednostavni koraci koji vam mogu pomoći da lakše prebrodite ovaj dan.

Provedite vrijeme na svježem vazduhu: Šetnja ili bilo koja druga aktivnost na otvorenom može vam pomoći da se osjećate bolje. Izloženost prirodnoj svjetlosti, čak i u oblačnim danima, može pozitivno uticati na raspoloženje.

Povežite se s voljenima: Razgovor s prijateljima ili porodicom može biti iznimno terapeutski. Dijeljenje osjećaja i smijeh s voljenim osobama može smanjiti stres i potištenost.

Postavite male ciljeve: Umjesto da se fokusirate na velike obaveze, odaberite nekoliko manjih zadataka koje možete ostvariti tokom dana. Osjećaj postignuća, pa makar bio i malen, može značajno podići raspoloženje.

Razmazite se: Danas je pravi trenutak da učinite nešto za sebe. Bilo da je to topla kupka, čitanje omiljene knjige ili gledanje filma, važno je posvetiti vrijeme aktivnostima koje vas vesele.

Praktikujte zahvalnost: Izdvojite nekoliko minuta da zapišete stvari na kojima ste zahvalni. Ovaj jednostavan postupak može vam pomoći da preusmjerite fokus s negativnih misli na pozitivne aspekte svog života.

Vježbajte: Fizička aktivnost dokazano podiže razinu endorfina, hormona sreće. Čak i 15-ak minuta lagane vježbe može napraviti veliku razliku, prenosi Avaz.

 

Zanimljivosti

IDEALNA KOLIČINA: Koliko kafe dnevno pomaže u smanjenju stresa

Istraživanja su pokazala da konzumiranje kafe može produžiti život i potencijalno smanjiti rizik od fibrilacije atrija (nepravilnog, ubrzanog rada srca).

Sada su naučnici utvrdili i količinu kafe koja može pomoći u smanjenju stresa.

Velika studija, objavljena u stručnom časopisu Journal of Afektiv Disorders, analizirala je podatke o unosu kafe i medicinsku dokumentaciju 460.000 ljudi tokom približno 13 godina.Nakon tog perioda, rezultati su pokazali da su osobe koje su svakodnevno pile kafu, tačnije dve do tri šolje, imale manji rizik od razvoja poremećaja raspoloženja (kao što su velika depresija ili bipolarni poremećaj) i poremećaja povezanih sa stresom (poput anksioznosti i poremećaja prilagođavanja) u poređenju sa onima koji uopšte nisu pili kafu.

Kod ljudi koji su pili pet ili više šolja kafe dnevno nije zabeleženo smanjenje stresa, već naprotiv uočen je porast poremećaja raspoloženja. Doktorka Kyra Bobinet i dijetetičar Aleksandar Lerit ističu pozitivan uticaj antioksidanasa u kafi, koji mogu pomoći u borbi protiv upala, a samim tim i raznih bolesti.

“Kafa je mnogo više od kofeina. Sadrži stotine bioaktivnih jedinjenja, uključujući polifenole i hlorogenske kiseline, koji imaju antioksidativna i protivupalna svojstva i vremenom mogu nezavisno podržavati zdravlje mozga”, rekla je Bobinet.Veza između kafe i manjeg rizika od problema sa mentalnim zdravljem može se objasniti njenim uticajem na funkciju bubrega, jetre i metabolizam masti. To su procesi koje antioksidansi iz kafe mogu podržati, naglasila je ona, prenosi B92.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

HAOS NA ČASU: Robot podivljao i udarao učenike, djeca bježala u panici VIDEO

Snimak iz Sinđijanga, autonomnog regiona u Kini, izazvao je veliku pažnju na internetu, nakon što je prikazao trenutak kada je humanoidni robot izgubio kontrolu tokom školskog sportskog dana.

Video, koji se brzo proširio društvenim mrežama, prikazuje robota koji je prvobitno izvodio plesne pokrete i demonstrirao borilačke veštine pred učenicima.

Od zabave do haosa za nekoliko sekundi

Na početku nastupa, sve je djelovalo kao zanimljiva demonstracija tehnologije. Robot je bio dio koreografije zajedno sa učenicima koji su izašli na teren kako bi učestvovali u zajedničkom plesnom programu.

Međutim, situacija se brzo promijenila. Nekoliko sekundi nakon početka, robot se sapleo i pao, a zatim počeo da se nekontrolisano pomjera i zadaje udarce rukama, nalik kung-fu pokretima.

Učenici su se uplašili i počeli da se udaljavaju, dok je scena za mnoge podsetila na filmove o pobuni mašina.

Brza reakcija spriječila ozbiljnije posljedice

Operater robota brzo je reagovao, utrčao na teren i zaustavio uređaj pre nego što je neko mogao biti povređen. Prema dostupnim informacijama, niko od učenika nije zadobio povrede.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

GRAM VRIJEDI MILIONE! Ovo je najrjeđi metal na svijetu, proizvode ga samo Rusija i SAD

Kalifornijum, sintetički radioaktivni element koji se ne javlja u prirodi, smatra se najrjeđim metalom na planeti.

Kalifornijum se ne dobija klasičnim rudarskim postupcima, niti postoji u prirodnim ležištima, već se stvara isključivo u nuklearnim reaktorima. Upravo zbog izuzetno složenog procesa proizvodnje, kao i malih količina u kojima je dostupan, ovaj metal ima poseban status u svijetu nauke i visoke tehnologije.

Proizvodnja i cijena
Kalifornijum danas proizvode samo Rusija i Sjedinjene Američke Države, a godišnje količine ne mjere se kilogramima ili gramima, već mikroskopski malim količinama. Cijena, u zavisnosti od izotopa i namjene, može dostići desetine miliona dolara po gramu.

Upotreba kalifornijuma
Najpoznatiji i najvažniji izotop je kalifornijum-252, snažan izvor neutrona. Zbog toga se koristi u specijalizovanim oblastima – od nuklearne medicine i naučnih istraživanja, do analize materijala, kontrole industrijskih procesa i pojedinih primjena u nuklearnoj energetici. Nacionalna laboratorija Ouk Ridž (Oak Ridge) u SAD navodi da se kalifornijum-252 koristi, između ostalog, u analizi uglja i cementa, ispitivanju materijala bez oštećenja, detektorima i medicinskim istraživanjima.

Kako je otkriven kalifornijum
Kalifornijum je prvi put dobijen 1950. godine u Berkliju (Berkeley), u Kaliforniji, po kojoj je i dobio ime. Kraljevsko hemijsko društvo navodi da su ga sintetisali Stenli Tompson (Stanley Thompson), Kenet Strit (Kenneth Street), Albert Đorso (Albert Ghiorso) i Glen Siborg (Glenn Seaborg), bombardovanjem kirijuma alfa-česticama.

Razlika između sintetičkih i prirodnih metala
Treba praviti razliku između sintetičkih i prirodnih metala. Ako se posmatraju samo metali koji se mogu naći u Zemljinoj kori, rekorder po rijetkosti je osmijum. On se dobija u izuzetno malim količinama, uglavnom kao primjesa u rudama drugih metala, vadi se u Južnoj Africi, Rusiji, SAD, Kanadi i Kazahstanu.

Osmijum – najrjeđi prirodni metal
Osmijum pripada grupi platinskih metala i poznat je kao jedan od najgušćih stabilnih elemenata. Njegovo prisustvo u Zemljinoj kori toliko je malo da se često opisuje u dijelovima na milion ili čak u još manjim jedinicama. U praksi, to znači da se u toni stijene može nalaziti manje osmijuma nego što teži zrno pijeska.

Zašto su rijetki metali važni
I kalifornijum i osmijum pokazuju da rijetkost metala više nije samo pitanje nakita, tržišne cijene ili berzanske potražnje. U savremenoj nauci najvredniji su upravo oni materijali koji se mogu dobiti u gotovo nezamislivo malim količinama, ali čija svojstva imaju značaj za medicinu, energetiku, industriju i istraživanja na granici današnjih tehnoloških mogućnosti, prenosi Politika.

Nastavi čitati

Aktuelno