Društvo
KRIZA NA SVIM POLJIMA, samo farmaceutska industrija cvjeta! Nikada veća potrošnja ANTIDEPRESIVA
Najnoviji podaci Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH pokazuju da su građani BiH u 2022. godini utrošili 9.591.631 KM na antidepresive. Ovaj iznos predstavlja porast u odnosu na prethodnih pet godina; na primjer, 2017. godine iznos potrošnje na antidepresive bio je 8.677.413 KM. U 2022. godini, najveći financijski udio u kategoriji antidepresiva zauzeli su escitalopram, sertralin i paroksetin koji se primarno koriste za tretman velikog depresivnog poremećaja i generaliziranog anksioznog poremećaja.
Ovaj trend ukazuje na sve veću zabrinutost za mentalno zdravlje u našoj zemlji. Opravdano se postavlja pitanje: da li je ovo odraz sve većeg stresa i izazova sa kojima se suočavamo u modernom dobu?
Najčešće korišteni antidepresivi su escitalopram, sertralin i paroksetin, koji se primjenjuju u liječenju depresivnih poremećaja i generalizovanog anksioznog poremećaja. Posebno je značajna potrošnja benzodiazepina, koji se koriste za tretman anksioznosti u različitim psihičkim poremećajima, te hipnotika i sedativa, uglavnom za liječenje nesanice.
Ova statistika otvara brojna pitanja.
Da li je došlo do povećanja stvarne potrebe za ovim lijekovima, ili je možda riječ o lakšem pristupu i većoj dostupnosti? Kako socijalni i ekonomski faktori utiču na mentalno zdravlje građana? I najvažnije, šta se može učiniti da se poboljša mentalno zdravlje i smanji potreba za medicinskim intervencijama?
Uvažavajući sve ovdje navedeno, značajno je istražiti kako se društvene promjene odražavaju na mentalno zdravlje. Digitalna era, ekonomska nestabilnost, socijalna izolacija, i porast stresa na radnom mjestu su neki od faktora koji doprinose mentalnim oboljenjima. Važno je napomenuti da postoje brojni pristupi i terapije koji mogu pomoći u liječenju mentalnih oboljenja, uključujući farmakoterapiju, psihoterapiju, promjene u načinu života, te podršku zajednice.
Nadalje, uloga obrazovanja i svijesti o mentalnom zdravlju ne može se zanemariti. Promovisanje mentalnog zdravlja i prevencija mentalnih oboljenja kroz obrazovne kampanje mogu imati značajan uticaj na smanjenje stigme i poticanje ljudi da potraže pomoć.
U svjetlu ovih informacija, postaje jasno da je potrebna sveobuhvatna strategija koja uključuje medicinske, psihosocijalne i obrazovne aspekte za rješavanje ovog rastućeg problema.
Zajedničkim naporima, možemo raditi na stvaranju zdravijeg društva gdje mentalno zdravlje postaje prioritet.
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno i uglavnom suvo vrijeme uz porast temperature
U Republici Srpskoj i FBiH se očekuje oblačno i uglavnom suvo vrijeme uz porast temperature, a vrlo slaba kiša moguća je ponegdje na zapadu, dok na planinama može provijavati slab snijeg.
Jutro će biti oblačno, a oko rijeka i po kotlinama ponegdje s maglom. Na istoku će biti vrlo hladno uz umjeren dok jak mraz, a u ostalim predjelima očekuje se viša temperatura, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Vjetar će biti slab do umjeren, tokom dana na sjeveru i zapadu umjeren do jak, jugozapadni i zapadni.
Minimalna temperatura vazduha od minus 14 na istoku do minus jedan na zapadu i jugu, a maksimalna od dva do osam stepeni Celzijusovih.
Društvo
BIJELJINA U LEDENOM HAOSU! Nema grijanja, ulice zatrpane snijegom, smeće preplavilo grad
Grijanja u Bijeljini ponovo nema jer je sada, prema obavještenju Gradske toplane, došlo do kvara na oba kotla.
Gradska toplana je jutros preko svog sajta obavijestila korisnike, koji ovih ledenih dana muku muče sa grijanjem, da je do prekida u isporuci toplotne energije došlo zbog kvara na oba kotla.
“Svi radnici su angažovani na popravci, te očekujemo da će kvar biti otklonjen u najbržem mogućem roku”, naveli su iz Toplane.
Stanovnici Bijeljine, koji su korisnici usluga Gradske toplane, od 15. oktobra kada je počela sezona grijanja više dana su bili bez grijanja nego što ga nisu imali.
Kao objašnjenja su navodili kvarove i “nedostak uglja” iako bi Toplana sezonu grijanja trebalo da dočeka spremna, odnosno sa dovoljnom količinom uglja, ali u Bijeljini ni u januaru nisu uspjeli da ga nabave, pa su za najveći hrišćanski praznik građani bili u hladnim stanovima.
Direktor Gradske toplane Goran Vučković je prije dva dana rekao novinarima da je “situacija teška, da nedostaje uglja, da postoje kvarovi, ali da je dobra vijest da ponovo rade oba kotla”. Međutim, nakratko.
Grad Bijeljina ne muči muku samo sa grijanjem, nego i sa neočišćenim ulicama na kojima snijeg i led čekaju sunce da ih otopi, a gradonačelnik Ljubiša Petrović građanima poručuje da “dijele sudbinu regiona”.
Zbog neočišćenih ulica komunalno preduzeće ne vrši odvoz smeća i tako će, kako su najavili, trajati dok se za to ne stvore rezultati. A do tada, deponije na ulicama svakog dana sve su veće.
Društvo
BIH KLIZI KA DEMOGRAFSKOJ KATASTROFI! Za deset godina 100.000 novih penzionera, ko će to platiti?
Penziju za novembar primilo je 464.203 korisnika u FBiH, što znači da je broj penzionera u samo mjesec dana porastao za 1.712 u odnosu na oktobar, kada je isplata izvršena za 462.491 korisnika. Finansijski teret istovremeno raste, pa je tako za oktobarske penzije bilo potrebno 314,5 miliona KM, a za novembarske isplate 315,6 miliona KM.
Broj penzionera u Federaciji raste znatno brže od broja zaposlenih. Razlika između zaposlenih i penzionera odavno se kreće oko 85.000, što znači da doprinosi više nisu dovoljni za pokrivanje ukupnog iznosa penzija te se sistem sve više oslanja na direktne intervencije Vlade FBiH.
U Republici Srpskoj situacija je dodatno nepovoljna jer je broj penzionera premašio broj radnika. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u martu 2025. bilo je 289.328 zaposlenih, što je manje u odnosu na mart 2024. (289.755 zaposlenih). Trend pada se nastavio- do septembra 2024. broj zaposlenih smanjen je za 66, a od septembra 2024. do marta 2025. za još 361 radnika.
Dok broj zaposlenih opada, broj penzionera u RS konstantno raste. U septembru 2024. penzija je isplaćena za 287.079 korisnika, dok je u septembru 2025. taj broj narastao na 292.349, što predstavlja povećanje od 5.270 korisnika u jednoj godini.
ŠTA SLIJEDI U GODINAMA KOJE DOLAZE
Za samo deset godina, broj penzionera u Bosni i Hercegovini povećan je za više od 100.000. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, 2014. godine u zemlji je bilo 640.560 korisnika penzija.
U decembru 2024. godine, prema informacijama entitetskih fondova, taj broj iznosio je oko 742.000.
A sa svakom narednom godinom biće ih sve više, dok će penzije neznatno rasti.
Tako projekcije za period 2022.-2031. kažu da nam dolazi nam 96.167 novih penzionera, dok se istovremeno očekuje pad radne snage sa 1,206 miliona u 2022. godini na 1,114 miliona u 2031. godini što je smanjenje za 92.025!
Iznosi budućih prosječnih penzija i plata su još s jedna tužna brojka. Penzioneri će, navodi se u projekciji u 2031. godine imati veću prosječnu penziju za tek 85 KM, dok će prosječna plata zaposlenih biti veća za 161 KM.
Do ovih podataka došla je analiza “Efekti demografskih promjena na pružanje javnih usluga – slučaj Bosne i Hercegovine“, koje je provela UNFPA Bosnia and Herzegovina.
“Zbirno posmatrano, tokom razdoblja 2022-2031, udio penzionera u ukupnom broju stanovnika će se povećati s petine u 2022. godini na gotovo četvrtinu u 2031. godini. Ovo može dovesti do toga da će se pomjeriti granica za odlazak u penziju, čime će se značajno skratiti mogući period za korištenje ostvarenih prava za korištenje penzije. Tome će najviše doprinijeti smanjenje radno sposobnog stanovništva i rast stanovništva starijeg od 65 godina. Sa druge strane, dosadašnji blagi rast aktivacije stanovništva i zaposlenosti radne snage, kao i niska trenutna stopa rasta ekonomije Bosne i Hercegovine, koja se kretala u rasponu od 0,87% (2010) do 3,74% (2018), dodatno će pogoršati penzionerski standard u BiH”, navodi se u analizi.
Inače konstantan neto porast broja penzionera u Bosni i Hercegovini primjetan je od 2014. godine. Tada je broj penzionera u 2014. godini bio 644.179., da bi već na kraju 2021. godine iznosio 702.130, što je povećanje od 57.951. U istom vremenskom periodu godišnji izdaci za penzije sa 2,66 milijardi KM u 2014. godini porasli su na 3,6 milijardi KM u 2021. godini, što je povećanje od 742,8 miliona KM u razdoblju od osam godina.
Ove promjene, navodi se u istraživanju, nesumnjivo će najviše biti pogođena bitna područja od javnog interesa – javne finansije, socijalna sigurnost i pomoć, sistem javnog zdravstva, penzioni sistem, obrazovanje i tržište rada. Istovremeno, stanovništvo u produktivnoj dobi koje predstavlja potencijalnu radnu snagu će se, izvan svake sumnje, ubrzano smanjivati i stariti tokom čitavog prognostičkog razdoblja. Ove promjene će oslabiti potražnju za radnim mjestima, ali i radni potencijal stanovništva, što će izazvati zabrinutost javnosti za budući razvoj stanovništva Bosne i Hercegovine, piše Byka.
-
Politika3 dana agoSKANDAL NEVIĐENIH RAZMJERA! Svakom stanovniku Gradiške po 1.000 KM – ALI JE VLAST IZABRALA TAJKUNE!
-
Društvo2 dana agoNOVA ATRAKCIJA BANJALUKE Sutra se otvara Ski park Manjača
-
Hronika1 dan agoMLADIĆ UMRO NAKON PRELOMA NOGE! Doktori se smijali dok je vrištao od bolova?
-
Politika2 dana agoDRINIĆ “Vlast patriotizam mjeri kovanicama, a NESPOSOBNOST NAGRAĐUJU STOTINAMA MARAKA”
-
Zanimljivosti1 dan agoELEK NA ČELU Antikorupcionog tima Vlade Srpske?
-
Svijet2 dana agoTRAMP “Danci su stigli brodom na Grenland prije 500 godina. TO NE ZNAČI DA JE NJIHOV”
-
Svijet2 dana agoTramp o mogućem hapšenju Putina – EVO ŠTA JE ODGOVORIO!
-
Politika1 dan agoRADOJIČIĆ O HELEZU “Negativan odnos FBiH prema SRPSKOJ eskalirao tokom praznika!”
