Društvo
KRIZA NA SVIM POLJIMA, samo farmaceutska industrija cvjeta! Nikada veća potrošnja ANTIDEPRESIVA
Najnoviji podaci Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH pokazuju da su građani BiH u 2022. godini utrošili 9.591.631 KM na antidepresive. Ovaj iznos predstavlja porast u odnosu na prethodnih pet godina; na primjer, 2017. godine iznos potrošnje na antidepresive bio je 8.677.413 KM. U 2022. godini, najveći financijski udio u kategoriji antidepresiva zauzeli su escitalopram, sertralin i paroksetin koji se primarno koriste za tretman velikog depresivnog poremećaja i generaliziranog anksioznog poremećaja.
Ovaj trend ukazuje na sve veću zabrinutost za mentalno zdravlje u našoj zemlji. Opravdano se postavlja pitanje: da li je ovo odraz sve većeg stresa i izazova sa kojima se suočavamo u modernom dobu?
Najčešće korišteni antidepresivi su escitalopram, sertralin i paroksetin, koji se primjenjuju u liječenju depresivnih poremećaja i generalizovanog anksioznog poremećaja. Posebno je značajna potrošnja benzodiazepina, koji se koriste za tretman anksioznosti u različitim psihičkim poremećajima, te hipnotika i sedativa, uglavnom za liječenje nesanice.
Ova statistika otvara brojna pitanja.
Da li je došlo do povećanja stvarne potrebe za ovim lijekovima, ili je možda riječ o lakšem pristupu i većoj dostupnosti? Kako socijalni i ekonomski faktori utiču na mentalno zdravlje građana? I najvažnije, šta se može učiniti da se poboljša mentalno zdravlje i smanji potreba za medicinskim intervencijama?
Uvažavajući sve ovdje navedeno, značajno je istražiti kako se društvene promjene odražavaju na mentalno zdravlje. Digitalna era, ekonomska nestabilnost, socijalna izolacija, i porast stresa na radnom mjestu su neki od faktora koji doprinose mentalnim oboljenjima. Važno je napomenuti da postoje brojni pristupi i terapije koji mogu pomoći u liječenju mentalnih oboljenja, uključujući farmakoterapiju, psihoterapiju, promjene u načinu života, te podršku zajednice.
Nadalje, uloga obrazovanja i svijesti o mentalnom zdravlju ne može se zanemariti. Promovisanje mentalnog zdravlja i prevencija mentalnih oboljenja kroz obrazovne kampanje mogu imati značajan uticaj na smanjenje stigme i poticanje ljudi da potraže pomoć.
U svjetlu ovih informacija, postaje jasno da je potrebna sveobuhvatna strategija koja uključuje medicinske, psihosocijalne i obrazovne aspekte za rješavanje ovog rastućeg problema.
Zajedničkim naporima, možemo raditi na stvaranju zdravijeg društva gdje mentalno zdravlje postaje prioritet.
Društvo
ZIMA SE NE PREDAJE: Han Pijesak pod snijegom u maju
Zima se ne da.
Da nas zima još uvijek zvanično nije napustila dokaz tome su niske temperature, ali i snijeg u pojedinim dijelovima Republike Srpske kao što je to Han Pijesak.
Kako je objavljeno na društvenoj mreži Iks, juče je počeo da pada i obijelio Han Pijesak.
Podsjećamo, Prvi maj ove godine donio je rekorde kojima se niko nije obradovao. Riječ je o hladnoći koja je osvanula širom Republike Srpske.
Društvo
DANAS SE BANJALUČANI NEĆE “OPASULJITI”: Zašto nema tradicionalnog prvomajskog okupljanja i kazana sa radničkim pasuljem
Posni pasulj i uz njega “Buđav lebac” sa razglasa, plus žestoke parole – tako je Prvi maj obilježen u Banjaluci 2024. I ranijih godina su okupljanje u Parku Mladen Stojanović i kazan sa radničkim pasuljem bili obavezan dio prvomajskog folklora.
Ove godine se Banjalučani neće “opasuljiti”. Neće biti ni prvomajskih transparenata i ikonografije, ni vatrenih govora sindikalaca.
Istina, nije ih bilo ni lane, kada je tadašnji premijer Srpske, Radovan Višković, tadašnjoj liderki Saveza sindikara RS Ranki Mišić, došao u pohode uz pratnju specijalaca da dugim cijevima na gotovs.
Ali, računali smo, to je bilo vanredno stanje, pa su se mnogi, pogotovo penzioneri, jutros spremili za druženje uz pasulj, muziku i transparente.
Danko Ružičić, generalni sekretar Saveza sindikata Republike Srpske, kaže da sindikalci ove godine Praznik rada provode radno – u borbi za povećanje plata, za bolji položaj radnika, za pravedniji Zakon o radu i za potpisivanje opšteg kolektivnog ugovora.
Kada nas neko pita je li ove godine Prvi maj slavite ili obilježavate, ja kažem nijedno ni drugo, nego radimo na povećanju prava radnika, jer smo zaista smo došli u poziciju da je ono povećanje plata koje se desilo početkom godine inflacija potpuno anulirala – kaže Ružičić za Srpskainfo.
Ističe da radnici u privredi Republike Srpske nemaju kolektivne ugovore, nego bukvalno zavise od minimalca.
– Radnici u javnom sektoru, dakle oni koji se finansiraju i dobivaju plate iz budžeta ili fondova Republike Srpske, nisu imali uopšte povećanje plata od 1. januara, nego su dobili povećanje plata od 1. aprila i to samo 5 % i tu minimalnu povišicu tek treba da dobiju kroz majsku platu – kaže Ružičić.
Ističe značaj memoranduma, koji je juče potpisan sa Vladom Republike Srpske, i pregovora sa poslodavcima, te dodaje da SS RS očekuje mnogo i od današnje posjete resornog ministra Radana Ostojića.
Dakle, ranijih godina smo identifikovali probleme i na prvomajskim skupovima ih isticali, sada nastojimo da ih rješavamo, kako bismo sačuvali radnike u Republici Srpskoj, jer je to jedini način da se sačuva i privreda i društvo – zaključuje Ružičić.
Društvo
Obilježavanje 31 godine od stradanja Srba u “BLJESKU”
U Gradišci će danas, 1,maja biti obilježena 31 godina od pogroma nad 15.000 Srba iz Zapadne Slavonije, u hrvatskoj vojnoj akciji “Bljesak”.
Tada je ubijeno 283 Srba, među kojima i 12 djece. U Hramu Pokrova Presvete Bogorodice u Gradišci biće služena Sveta liturgija i pomen žrtvama.
Hrvatske oružane snage, 1. maja 1995. godine, izvršile su agresiju na srpsku oblast Zapadna Slavonija u sastavu Republike Srpske Krajine, u vrijeme kada je ova oblast bila pod zaštitom Ujedinjenih nacija.
Ubijeni na kućnom pragu
Vuković je ispričao da su u Medarima 1. maja 1995. godine na kućnim pragovima zaklani stric Ranko i njegova supruga Anđelija sa djecom Goranom /11/ i Gordanom /8/, te stric Milutin i njegova supruga Cvijeta i njihova kćerka Dragana /7/, sa ukupno 28 srpskih civila iz ovog sela.
Uloga UN i okolnosti zločina
“Moji stričevi i njihove porodice živjeli su u zoni pod zaštitom snaga UN koje su se u toku noći povukle i ostavile srpski narod u Medarima i cijeloj zapadnoj Slavoniji na milost i nemilost hrvatskim bojovnicima”, istakao je Vuković.
On je naveo da je istog dana u ovoj zločinačkoj akciji u Okučanima od snajpera ubijen i njegov brat Zoran Vuković, koji je bio pripadnik Milicije Republike Srpske Krajine, ističući da su tada njegovi Vukovići u jednom danu izgubili osam članova porodice.
“Teškim mukama smo uspjeli da pronađemo sva njihova tijela, ekshumiramo ih, identifikujemo i dostojanstveno sahranimo u Republici Srpskoj”, rekao je Vuković, prenosi Srna.
Prema njegovim riječima, koliko je ovaj zločin bio monstruozan pokazuje činjenica da hrvatski vojnici srpske leševe tada nisu pokopali u grobljima, već po nekim parcelama uz put koje vode ka groblju.
On je ukazao i na to da su Medari i okolna srpska sela u kojima su prije rata živjeli Srbi danas pusta i obična groblja u kojima više nema Srba, a hrvatske vlasti ih pokušavaju naseliti Romima i drugim narodima.
Potraga za pravdom bez rezultata
Vuković, koji trenutno živi u Gradišci, kaže da 31 godinu nakon pada zapadne Slavonije rijetko odlazi u Medare, jer niko od hrvatskih vlasti ne želi bilo šta da pokrene kako bi se saznala istina o naredbodavcima i neposrednim izvršiocima ovog teškog zločina iako je njima to dobro poznato.
“Prije rata rado sam odlazio u Medare gdje sam provodio raspust i bezbrižno se igrao sa vršnjacima i djecom iz komšiluka i to su neke lijepe dječije uspomene. Sve je prekinuo užas u ovoj zločinačkoj akciji koji je odnio živote članova moje porodice i drugih srpskih civila”, istakao je Vuković.
“Ratni zločin ne zastarjeva”
Napomenuo je da ratni zločin nikada ne zastarjeva, te da njegova porodica nikada neće odustati od dokazivanja istine i izvođenja pred lice pravde naredbodavaca i neposrednih izvršilaca.
Vuković kaže da je bolna činjenica da ni nakon 31 godinu od zločina nad srpskim civilima u zločinačkoj akciji Hrvatske vojske i policije “Bljesak” u zapadnoj Slavoniji niko nije odgovarao od naredbodavaca i neposrednih izvršilaca ovog zločina.
Posljedice akcije “Bljesak”
U Gradišci se danas obilježava 31 godina od pogroma nad 15.000 Srba iz Zapadne Slavonije u hrvatskoj akciji “Bljesak” tokom koje je ubijeno najmanje 263 Srba, među kojima 12 djece.
Hrvatske oružane snage su u akciji pod kodnim nazivom “Bljesak” 1. maja 1995. godine izvršile agresiju na srpsku oblast Zapadna Slavonija u sastavu Republike Srpske Krajine, u vrijeme kada je ova oblast bila pod zaštitom UN.
Protiv Srba u zapadnoj Slavoniji, odnosno oko 15.000 civila i oko 4.000 vojnika, krenulo je više od 16.000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga.
Zarobljeno je oko 1.450 pripadnika Srpske vojske Krajine, većina na prevaru uz pomoć snaga UN, od kojih su mnogi kasnije prošli teška psihička i fizička maltretiranja u Bjelovaru i Varaždinu.
U ovoj hrvatskoj zločinačkoj akciji za samo 36 časova protjerano je 15.000 Srba, ubijeno najmanje 263, od kojih 107 civila, među kojima i 12 djece.
S tog područja protjerano je 15.000 Srba.
-
Politika1 dan agoStanivukovićeva poruka SNSD-u “KRADU IDEJE, JER SVOJE NEMAJU”
-
Politika2 dana agoPOLITIČKI PROGON U HAN PIJESKU?! Stanivuković “Otkaz zbog PSS-a, OVO JE UDAR NA SLOBODU”
-
Društvo2 dana agoMladi inženjer iz Maslovara izabrao farmu “NE ZAVISIM OD IZBORA, NEGO OD SVOG RADA” (VIDEO)
-
Politika2 dana agoMINIĆ PONOVO PONIŽAVA BORCE I JOŠ SE HVALI! Borački dodatak biće uvećan na pet KM
-
Politika2 dana agoDa li će Kristijan Šmit pred ulazak u avion izazvati NOVI HAOS U BIH?
-
Politika1 dan agoJAVILA SE I SANJA VULIĆ “Veći standard u EU ne znači lakši život”
-
Politika2 dana agoPOLITIČKI OBRAČUN: Evo kako se ,,bori” načelnik Slobodan Đurić za Han Pijesak
-
Svijet2 dana agoNAUČNICI NESTAJU ŠIROM SAD, NEKI NAĐENI MRTVI: FBI hitno reagovao (VIDEO)
