Connect with us

Društvo

MOŽE LI SE PREŽIVJETI OD PLATE? Ponovo poskupljuju gorivo i HRANA!

Kontinuirana poskupljenja osnovnih životnih namirnica veliki su udar na budžet građana. Ekonomisti objašnjavaju da formiranje finalne cijene zavisi od brojnih parametara, opravdanih, ali i neopravdanih. Najveći uzrok visokih cijena, kažu, upravo je zavisnost o konzumaciji uvezene robe.

Stevica Đurić, sedmično, samo za osnovne životne namirnice izdvaja više od 150 maraka. Četvoročlana porodica, kaže, iziskuje mnogo, a uz drastična poskupljenja, svakodnevna nabavka postala je izazov.
– Nije nimalo naivno, kako je sve raslo, tako su rasle i cijene prehrambenih proizvoda – rekao je Đurić.

Djelimično olakšanje, kaže, ponudila im je kampanja “Društveno odgovorni”.

– Naročito kada je u pitanju mlijeko, jogurt i ti proizvodi koje svakodnevno koristimo – dodaje on.

Statistika je jasna, cijene hrane i pića u ovoj godini veće su za 1,4 odsto u odnosu na isti period prethodne.

– Na godišnjem nivou došlo je do rasta cijene tjestenine, svih vrsta mesa, osim svinjetine bez kostiju, dok je s druge strane došlo do pada cijena pšeničnog brašna, jestivog ulja i kokošijih jaja. Ono što je zanimljivo, iako je došlo do pada cijene brašna na godišnjem nivou, došlo je do rasta cijene hljeba – kaže Ognjen Ignjić portparol Republičkog zavoda za statistiku.

DŽepovi, ali i prava građana na stalnom su udaru, ocjenjuju borci za prava potrošača. Siva zona i manipulisanje cijenama, sve su učestalija pojava. Obilaziti što više trgovačkih lanaca i redovno analizirati cijene, savjet je za potrošače.

– Mi nismo primjetili posljednjih godina, a pratimo sve te stvari, da je došlo do toga da su neki proizvođači smanjili svoje cijene zato što je došlo do smanjenja, recimo cijena goriva ili recimo brašna – rekao je Јovan Vasilić udruženje potrošača “Zvono”.

Cijene goriva u poslednjih 15 dana variraju od 2,37 do 2, 41 po litru što, po mišljenju struke, ne predstavlja značajan “skok”.

– Ako uzmemo poređenje sa majem od tekuće godine, imamo sniženje od nekih 40 pfeninga. Trenutno stanje, od početka oktobra smo imali konstantni pad i u jednom momentu su cijene bile negdje 2,33 – rekao je Đorđe Savić predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori Republike Srpske.

I dok su cijene pšeničnog brašna u padu, a goriva djelimično stagniraju, one na policama marketa kontinuirano sve su veće. Formiranje konačne cijene zavisi od brojnih parametara. Ekonomisti divljanje cijena, u najvećoj mjeri, pripisuju velikoj sklonosti građana da kupuju uvezenu robu.

– Svjedoci smo da u poslednjih desetak godina imamo jako puno manipulacije cijenama gdje imamo monopoliste ili oligopole i kartele, koji su u poziciji da neopravdano podižu cijene – istakao je Aleksandar Ljuboja ekonomski analitičar.

“Kupujmo naše, na taj način pomažemo sebi,a opet i mi se moramo mijenjati, povećati efikasnost proizvodnje.”

U borbi protiv poskupljenja aktivno učestvuje i resorno ministarstvo, koje s privrednicima nastavlja sprovođenje kampanje “Društveno odgovorni”, u okviru koje više stotina trgovačkih radnji, nudi oko 400 artikala po nižim cijenama.

RTRS

Related Topics:

Društvo

OKTOBAR ĆE IMATI I LJEPŠU STRANU! Evo šta kaže Nedim Sladić

Oktobar će pokazati i svoju pitomiju stranu, ali temperature ostaju u okvirima prosjeka.

Iduće sedmice i hladnije od prosjeka, uz nastavak jesenjih temperatura. Sve češće jutarnje magle, ali i lokalna pojava mraza, objavljeno je na Fejsbuk stranici “BHmeteo”.

Drugim riječima, najava je ovo stabilnijeg vremena, ali ne i miholjskog ljeta, na kakvo smo navikli proteklih godina, kada su temperature često bile prave ljetne. Sada je to umjerenije, a i temperature će biti primjerenije jeseni, uz sve češće jutarnje magle, ali i lokalnu pojavu mraza. Danju prijatnije.

Poznati meteorolog Nedim Sladić takođe se oglasio kada je riječ o prognoziranju da li bi i kad moglo da nastupi miholjsko ljeto.

“Kratko i jasno – do treće dekade oktobra nema naznaka za miholjsko ljeto. A nema ni previše padavina“, poručio je Sladić na svom Fejsbuk profilu. On se nedavno osvrnuo i na visoke temperature krajem septembra širom Balkana, koje su bile oko 35 stepeni.

“U oktobru, neobično snažan oktobarski hladni udar, spustio je temperaturu na vrijednosti češće za srce zime, uvozeći hladnu vazdušnu masu na zadnji bok visine direktno iz Evroazije. Iako se naša klima u prosjeku zagrijava, još postoje hladnije anomalije, ali njihova frekvencija je mnogo niža. Jednom kada se pojave, mogu biti izuzetno jake u anuliranju pozitivnih anomalija iz prethodnih mjeseci“, kaže Sladić.

Dodaje da to, međutim, nije garancija da će predstojeća zima biti hladna, prenosi “Srpska info”.
“Sve zavisi od drugih faktora, pa se nemojte čuditi ako vidite proljetne temperature u blizini božićnog perioda, ili miholjsko ljeto kako kasnije u jesen kuca na vrata, sa neobično visokim temperaturama. Dešavalo se i ranije, a desiće se i u budućnosti“, navodi se u objavi.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Uglavnom oblačno uz sunčane intervale

U Bosni i Hercegovini se očekuje promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme, uz sunčane intervale i uglavnom suvo, dok će na jugu biti sunčanije.

Jutro će biti prohladno, uz malu do umjerenu oblačnost, a po kotlinama i uz rijeke očekuje se magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana zadržaće se umjereno oblačno vrijeme sa sunčanim periodima. U večernjim časovima i tokom noći očekuje se jače naoblačenje sa sjeveroistoka, koje može usloviti slabu prolaznu kišu na istoku. U Hercegovini će nakon vedrog jutra tokom dana biti pretežno sunčano, sa povremenom oblačnošću.

Minimalna temperatura vazduha od šest do 12 stepeni, u višim predjelima oko dva stepena, a maksimalna dnevna od 16 do 22 stepena Celzijusova.

Vjetar će biti slab do umjeren, a tokom večeri na istoku i jugu povremeno će jačati i duvaće iz sjevernih pravaca.

Nastavi čitati

Društvo

STARO NARODNO VJEROVANJE! Evo šta znači ako na Miholjdan grije sunce

Miholjdan, ili dan svetog arhangela Mihaila (Svetog Mihajla), slavi se svake godine 12. oktobra po novom (25. oktobra po starom) kalendaru.
Ovaj praznik, koji narod često zove i jesenji Sveti Aranđel, označava vrijeme kada se ljeto konačno oprašta, a priroda prelazi u mirniji, zlatni dio godine – Miholjsko ljeto.

Porijeklo i značenje praznika
Sveti arhangel Mihailo u hrišćanstvu je vođa nebeskih sila, zaštitnik vjere i pravednosti, onaj koji stoji „na desnici Božijoj“. U narodnoj tradiciji, Miholjdan je povezan sa svjetlošću, suncem i toplinom, jer se vjeruje da upravo tada Bog šalje posljednje tople dane prije zime — poznate kao Miholjsko ljeto.

Najvažniji običaji su:
Paljenje svijeće u čast svetog Mihaila i molitva za zdravlje i blagostanje doma.
Domaćice su spremale molitvenu trpezu, obično bez mesa – sa pogačom, medom, orasima i vinom.
Vjerovalo se da se duše umrlih tada nalaze blizu svijeta živih, pa su ljudi posjećivali grobove svojih najmilijih.
Stariji su govorili da kakvo je vrijeme na Miholjdan, takva će biti i jesen – ako je toplo i vedro, biće dugotrajno lijepo vrijeme.
Narodni običaji i vjerovanja
Na Miholjdane, domaćinstva su se nekada okupljala oko ognjišta, pripremala svečani ručak i zahvaljivala na plodovima ljeta i bogatoj žetvi. Bio je to dan mira, blagosti i porodične sloge.

Šta ne valja raditi na Miholjdan
Kao i za mnoge velike praznike, uz Miholjdan su vezana brojna narodna upozorenja i zabrane. Smatralo se da sve što se tog dana uradi „u žurbi ili bez mira“, ne donosi dobar ishod.

Poseban dio ovog praznika je i pojava toplih dana u oktobru – tzv. Miholjsko ljeto. Kaže se da ga sveti Mihailo „daje ljudima da završe poslove na polju i u kući, prije nego što stigne prava zima“. Ti dani su simbol Božije milosti i prilika da se čovjek zahvali na svemu što ima, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Aktuelno