Connect with us

Svijet

REGAN GA NAZVAO “LUDIM PSOM”, narod slavio kad su saznali da je mrtav: 13 godina od SMRTI GADAFIJA

Na današnji dan 2011. godine u Sirtu je ubijen bivši libijski vođa Muamer el Gadafi, a snage Prelaznog nacionalnog savjeta su preuzele kontrolu nad gradom.

Gadafi je ubijen nakon što su snage novih libijskih vlasti preuzele mediteransku luke Sirt, njegov rodni grad i posljednje velikog uporište njegovih snaga. Ubijen je osam mjeseci od početka sukoba i skoro dva mjeseca nakon što je NTC preuzeo vlast u zemlji.

Fotografija krvavog Gadafija napravljena mobilnim telefonom je uskoro obišla svijet. Njegovo tijelo je prebačeno u Misratu.

Libijci širom zemlje su vijest o smrti šezdesetgodišnjeg bivšeg vođe, koji je vladao od vojnog puča 1969. godine do početka revolucije u februaru ove godine, proslavili pjesmom, plesom i pucanjem iz vatrenog oružja na ulicama Tripolija, Bengazija i drugih gradova

U poslijepodnevnim satima je saopšteno da je ubijen i njegov sin Motasim dok je drugi sin Saif u bjekstvu.

Jedan zvaničnik prelaznog vijeća je rekao da je Gadafi bio ranjen u obje noge dok se pokušao probiti iz Sirta.

Gadafi je 42 godine bio na čelu naftom bogate, ali rijetko naseljene Libije. Muamer Gadafi – državnik s najdužim mandatom u arapskom svijetu – konačno je sišao s vlasti nakon šestomjesečne pobune.

Gadafi se predstavljao kao “bratski lider” i “vođa revolucije,” koji se očinski brinuo za šest miliona stanovnika Libije. Međutim, nekoliko sati nakon što su pobunjenici ušli u Tripoli, hiljade Libijaca cijepalo je režimske postere, gazilo po slikama Gadafija i čak pucalo u njih u izlivu bijesa protiv čovjeka čija je vladavina često bila brutalna.

Gadafi je povremeno održavao veze s ostatkom svijeta. Godinama je bio izolovan zbog bombardovanja Pan Am-ovog aviona nad Lokerbijem u Škotskoj, u kome je poginulo 270 ljudi. Nakon godina negiranja, Libija je priznala odgovornost za taj čin i pristala da plati do 10 miliona dolara odštete članovima porodica nastradalih. Gadafi je takođe objavio da će demontirati svo libijsko oružje za masovno uništenje. Zbog tih poteza postepeno su obnovljeni odnosi s međunarodnom zajednicom.

U februaru, samo nekoliko sedmica nakon što su ulični protesti doveli do pada vlada u Tunisu i Egiptu, počeo je ustanak protiv Gadafija na istoku Libije.

Nekoliko dana kasnije, Gadafi se obratio svom narodu putem televizije, zavjetujući se da će progoniti demonstrante “palač po palač, sobu po sobu, kuću po kuću, sokak po sokak.”

Govor je razbjesnio građane i podstakao ih na oružanu pobunu. Od tada je ismijavan u pjesmama i skečevima širom arapskog svijeta.

Početak vladavine
Gadafi je došao na vlast 1969. kao dvadesetsedmogodišnjak nakon što je poveo državni udar protiv kralja Idrisa, u kojem nije bilo žrtava. Decenijama je svoju naftom bogatu zemlju držao pod strogom kontrolom, suzbijajući disidente.

Rođen je 1942. u obalnom području Sirte. Roditelji su mu bili nomadi. Napustio je studij geografije na Univerzitetu u Bengaziju i priključio se armiji.

Nakon dolaska na vlast, uveo je panarapsku, antiimperijalističku filozofiju pomiješanu s aspektima islama. Dok je dopuštao da mala preduzeća budu u privatnom vlasništvu, sve velike firme bile su državne.

Divio se egipatskom vođi Gamalu Abdel Naseru i njegovoj arapskoj socijalističkoj i nacionalističkoj ideologiji.

Bezuspješno je pokušao da ujedini Libiju, Egipat i Siriju u federaciju. Sličan pokušaj da spoji Libiju i Tunis završio je svađom.

Vješanja i masakri
Godine 1977. promijenio je ime države u Velika Socijalistička Narodna Libijska Arapska Džamahirija i omogućio građanima da iznose svoja mišljenja na narodnim kongresima.

Kritičari su njegovu vladavinu opisivali kao vojnu diktaturu, optužujući ga da guši građansko društvo i nemilosrdno gazi protivnike. Prema izvještajima organizacije Human Rights Watch, stotine ljudi je tokom njegove vladavine bilo zatvoreno zbog političkih prestupa, a nekima je izrečena i smrtna kazna.

“Nakon što je došao na vlast, Gadafi je postepeno pribjegavao sili i brutalnosti”, izjavio je za Al Džaziru iz Londona Mohamed Abdala, zamjenik generalnog sekretara Nacionalnog fronta za spas Libije.

“Tokom 70-ih, javno je vješao studente koji su protestovali i zahtijevali prava u Bengaziju, Tripoliju i mnogim drugim gradovima. Takođe je koristio silu protiv članova opozicije u inostranstvu tokom 1980-ih, i to u Londonu i širom Evrope i Bliskog istoka.”

“Prilikom najbrutalnijeg masakra koji smo vidjeli, naredio je da se ubije 1.200 nenaoružanih zatvorenika u zatvoru Abu Salim. Likvidirani su za manje od tri sata”.

“Kralj svih kraljeva”
Gadafi je odigrao ključnu ulogu u organizaciji arapske opozicije mirovnim pregovorima između Egipta i Izraela u Camp Davidu 1978. godine.

Nakon što su ga brojne arapske države izopštile, djelimično zbog njegovih stavova prema izraelsko-palestinskom sukobu, Gadafi je preusmjerio svoju međunarodnu politiku s arapskog svijeta na Afriku.

Njegova vizija Sjedinjenih Afričkih Država urodila je plodom. Osnovana je Afrička unija, a na sastanku afričkih kraljeva 2008. godine, Gadafi je proglašen “kraljem svih kraljeva” tog kontinenta.

Gadafi je u centar pažnje dospio 2009. godine, kada je al-Megrahi pušten iz zatvora zbog lošeg zdravstvenog stanja. U Libiji su ga Gadafi i mnogi građani dočekali kao heroja, što su osudile Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija.

Govor od sat i po u UN
U septembru 2009, Gadafi je prvi put posjetio SAD radi obraćanja Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.

Njegov planirani govor od petnaest minuta zapravo je trajao više od sat i po. Poderao je kopiju povelje UN-a, optužio Vijeće sigurnosti da je terorističko tijelo slično al-Kaidi i zahtijevao da bivši kolonizatori Africi plate 7,7 hiljada milijardi dolara odštete.

U avgustu 2010, Gadafijev poziv stotinama mladih Italijanki da pređu na islam zasjenio je njegovu dvodnevnu posjetu toj zemlji, koja je trebala ojačati veze Tripolija i Rima.

Related Topics:

Svijet

IZGLEDA BAR 10 GODINA STARIJE! Tramp šokirao promjenom imidža (VIDEO)

Novoizabrani američki predsjednik SAD Donald Tramp „užario“ je društvene mreže, nakon što se na susretu s fanovima u golf klubu na Floridi pojavio sa novom frizurom.

Naime, u utorak je imao kratku zalizanu firizuru. Novi izgled bio je popriličan kontrast u odnosu na frizuru koju ima već godinama.

Nije jasno je li Tramp trajno promijenio imidž ili je samo odabrao opušteniju frizuru dok je provodio vrijeme u klubu. Bez obzira na to, korisnici društvenih mreža bili su šokirani promjenom. Jedan se korisnik čak našalio da će požuriti u salon i „tražiti izgled Trampa 2025”, prenosi Avaz.

Kratki video od 21 sekunde, podijeljen na platformi X, pokazao je trenutak kada je Tramp u utorak predstavio novi izgled.

Novoizabrani predsjednik nosio je odjeću za golf, uključujući polo majicu, a u ruci je držao crvenu kapu. Tramp je, ispraćen aplauzom, upitao okupljene:

„Zabavljaju li se svi?”

Pitanje je dočekano burnim klicanjem.

Nastavi čitati

Svijet

POTPUNO OČEKIVANO! Vlasnik TEMU najbogatiji čovjek u Kini

Ko je vlasnik trenutno najpopularnije stranice na svijetu “Temua”?

Ime Kolina Huang ili naziv kompanije PDD Holdings ne znači mnogo građanima Srbije, a nije preterano poznato ni u svijetu. Međutim, platforma za internet kupovinu Temu je globalno poznata, a i u Srbiji u velikoj mjeri osvaja tržište internet kupovine.

Ko Lin Huang, osnivač kineske grupe PDD Holdings, koja je vlasnik popularne diskonte platforme za e-trgovinu Temu, najbogatija je osoba u Kini po rangu listi milijardera koju je objavila agencija Blumberg.

PDD Holdings je osnovao firmu “Pinduoduo” koja je 2015. godine započela prodaju u Kini sa konceptom velikog asortimana izuzetno jeftinih proizvoda.

Za međunarodnu trgovinu grupa ima zasebnu aplikaciju Temu koja je veoma uspešna, ali je na nišanu nekoliko država zbog nepropisne trgovinske prakse. Bogatstvo Kolina Huana (44) procenjeno je na 48,6 milijardi dolara (44,5 milijardi evra), prema Blumbergovoj rangi listi.

On je najbogatija osoba u Kini i zauzima 25. mjesto u svijetu. Huang, nekada zaposlen u Guglu, sada je ispred kralja mineralne vode Žonga Šanšana, koji je 2021. godine postao najbogatija osoba u Kini, zahvaljujući svom sve prisutnom brendu “Nongfu Spring”.

Šef giganta internet i video igara Tencenta, Ma Huateng, na trećem je mjestu sa 42,4 milijarde dolara (38,8 milijardi evra). Za njim je sa 42,2 milijarde dolara osnivač BiteDancea Žang Iiming koji se upravo povlači iz grupe koja ima popularnu aplikaciju TikTok.

Firma Pinduoduo uživa sve veći uspeh u svojoj zemlji dok Kinezi smanjuju potrošnju i okreću se jeftinim proizvodima zbog usporavanja privrede i visoke nezaposlenosti među mladima.

Međunarodna verzija te firme, aplikacija Temu, brzo jača u Evropi, gdje je udruženja optužuju za manipulaciju korisnicima interneta i kršenje propisa. Od maja, Temu je pod pojačanom kontrolom Evropske unije.

Nastavi čitati

Svijet

ON I DALJE PO SVOM! Zelenski odbio Trampov plan

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dao je intervju za francuski Le Parisien u kojem je govorio o mogućnosti pregovora s Rusijom o primirju u Ukrajini i najavama novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa o kraju rata.

Zelenski je izjavio da neće podržati zamrzavanje sukoba s Rusijom kako bi se ubrzali mirovni pregovori, naglasivši svoju predanost zaštiti ukrajinskih interesa i teritorijalnog integriteta. Zelenski je rekao da je upoznat s planovima budućeg američkog predsjednika Donalda Trampa za postizanje brzog okončanja rata, ali je jasno dao do znanja da neće žuriti s rješenjem koje bi bilo nepovoljno za Ukrajinu.

“Donald Tramp zna za moju želju da ne požurujem stvari na račun Ukrajine”, rekao je Zelenski odgovarajući na pitanja o mogućem planu koji bi uključivao kompromisne pregovore između Kijeva i Moskve.

Njegova izjava dolazi u trenutku kada se Trampov tranzicioni tim priprema za preuzimanje dužnosti, pri čemu novoizabrani predsjednik signalizira potrebu za kompromisom kako bi se postigao mir.

Prema informacijama, Trampov tim radi na strategiji koja bi Ukrajinu i Rusiju doveo za pregovarački sto. Tramp je nagovijestio da će obje strane morati učiniti određene ustupke kako bi okončale sukob dok je istovremeno kritikovao kontinuiranu američku vojnu i finansijsku pomoć Kijevu.

Tramp je tokom kampanje često izražavao skepticizam prema daljoj podršci Ukrajini i pozivao na brzo okončanje rata, ističući važnost smanjenja troškova za SAD. Njegov pristup izazvao je zabrinutost među ukrajinskim zvaničnicima, koji strahuju da bi nova administracija mogla smanjiti podršku ključnu za odbranu Ukrajine.

Zelenski prvi put priznao: Ne možemo sami vratiti Krim i Donbas
Zelenski je ponovio da svaki mirovni sporazum mora uključivati povratak okupiranih teritorija i garancije za bezbjednost Ukrajine.

“Zamrzavanje sukoba samo bi produžilo patnju i omogućilo Rusiji da se pregrupira. To bi bilo opasno”, rekao je.

Ukrajinski predsjednik već je više puta odbacivao slične prijedloge, tvrdeći da bi “zamrznuti” sukob značio odustajanje od pravde za ukrajinski narod i žrtve rata.

“Opasno bi bilo reći ‘zamrzavamo sukob i dogovorićemo se s Rusima'”, dodao je, ističući da je Putin “ubio mnogo Ukrajinaca”.

Zelenski je takođe prvi put javno priznao da Ukrajina samostalno ne može vratiti teritorije Krim i Donbas, koje gotovo u cijelosti kontroliše Rusija.

“Ne možemo se odreći svojih teritorija. Ustav Ukrajine to zabranjuje. De facto ti su teritoriji trenutno pod kontrolom Rusije. Nedostaje nam snage da ih vratimo. Možemo se osloniti samo na diplomatski pritisak međunarodne zajednice kako bismo prisilili Putina da sjedne za pregovarački sto”, kazao je Zelenski.

“Niko nema pravo pregovarati s Putinom bez Ukrajine”

O tome hoće li se sastati licem u lice s Vladimirom Putinom Zelenski je rekao: “Ne radi se o tome ko sjedi nasuprot vama, radi se o poziciji u kojoj se nalazite kada pregovarate. Ne vjerujem da smo u slaboj poziciji, ali nismo ni u jakoj. Hoćemo li u NATO? Ne znamo. Hoćemo li postati dio Evropske unije? Da, na kraju, ali kada?”

Upozorio je da bi ulazak u pregovore s Putinom pod trenutnim uslovima dao ruskom čelniku moć da diktira uslove u cijeloj regiji.

“Prvo moramo razviti model, akcioni plan, mirovni plan – nazovite to kako hoćete. Zatim to možemo predstaviti Putinu ili, šire, ruskom narodu”, govori Zelenski.

Takođe je istakao da nijedan svjetski lider “nema pravo pregovarati s Putinom bez Ukrajine”.

“Nikome nismo delegirali ovaj mandat. Mi smo žrtve”, rekao je Zelenski.

Američka podrška

Dok Ukrajina traži dalju međunarodnu podršku, promjena u američkom liderstvu mogla bi unijeti neizvjesnost u dinamiku sukoba. Zelenski je izrazio nadu da će Tramp uprkos svojoj retorici razumjeti stratešku važnost podrške Ukrajini.

S obzirom na sve veći pritisak za postizanje mirovnog rješenja, Kijev će se suočiti s izazovom balansiranja između domaćih prioriteta i međunarodnih zahtjeva za kompromisom.

Kako se situacija razvija, ostaje da se vidi kako će Trampova administracija oblikovati svoje konačne politike prema Ukrajini i Rusiji, prenosi Index.

Nastavi čitati

Aktuelno