Connect with us

Svijet

SARKOZI NA SUDU! Skupo će ga koštati Gadafijevi koferi novca

Naloženo suđenje Nikoli Sarkoziju, bivšem francuskom predsjedniku, po optužbi da je finansirao predsjedničku kampanju novcem dobijenim od bivšeg libijskog moćnika Moamera Gadafija, povećalo je pravne nevolje ovog političara, koji je bio na vlasti od 2007. do 2012.

Ipak, optužba da je dobio novac od lidera povezanog sa terorističkim djelima je najozbiljnija sa kojom je Sarkozi suočen, ali je takođe i test mogućnosti francuskog pravosuđa da pozove na odgovornost moćne političare, prenose svjetski mediji.

Francuske sudije naložile su da se Sarkoziju sudi po optužbi da je prihvatio milione evra u gotovini od režima libijskog moćnika za finansiranje svoje kampanje 2007.

Sarkozi, koji je optužen za korupciju i kršenje pravila finansiranja kampanje, više puta je negirao navode o dobijanju novca iz Libije.

On je jedan od 13 optuženih u ovom slučaju, kojima će se suditi između januara i aprila 2025. godine, rekao je francuski finansijski tužilac, poslije istrage koja je trajala duže od decenije.

Među optuženima je Erik Vert, blagajnik Sarkozijeve kampanje 2007, koji je sada poslanik i član stranke predsjednika Emanuela Makrona.

Optužbama za finansiranje kampanje iz Libije Sarkozijev politički uspon je, kako piše “The Wall Street Journal”, povezan sa liderom koji je optužen za rušenje putničkog aviona iznad Lokerbija u Škotskoj i druga teroristička djela.

Ti navodi su se prvi put pojavili 2011. godine, nekoliko dana prije nego što su zapadne sile pokrenule kampanju bombardovanja koju je zagovarao Sarkozi za podršku pobunjenicima koji su se borili protiv Gadafijeve vlade.

Gadafijev sin Saif rekao je tada da “Sarkozi prvo mora da vrati novac koji je uzeo od Libije za finansiranje njegove izborne kampanje”.

Te optužbe su dobile na zamahu u aprilu 2012, nešto prije nego što je Sarkozi izgubio na izborima od Fransoa Olanda. Francuski portal Mediapart izvijestio je o dokumentu koji je navodno sastavio šef libijske obavještajne službe u decembru 2006. s obećanjem da će obezbijediti 50 miliona evra za Sarkozijevu kampanju.

Sarkozi je kazao da je dokument falsifikat, a istražitelji od tada navode da ne znaju da li je riječ o autentičnom dokumentu.

Istražitelji su, međutim, krenuli u potragu za dokazima u ruševinama haotičnog građanskog rata u Libiji. Dokumenti su izgubljeni ili uništeni, dok su mnogi potencijalni svjedoci, uključujući i Gadafija, ili ubijeni ili žive u zemljama van domašaja francuskih vlasti.

Francusko-libanski biznismen Ziad Takidine, za kojeg je takođe naloženo suđenje, rekao je 2016. u intervjuu za Mediapart da je lično iz Libije donio kofere s pet miliona evra u gotovini Sarkoziju i isporučio ih u njegovu kancelariju u MUP 2006. i 2007.

Sarkozi i Gadafi su imali iznenađujuće srdačne veze, ističe AFP, ukazujući da je Sarkozi dozvolio libijskom moćniku da postavi svoj beduinski šator preko puta Jelisejske palate tokom državne posjete Francuskoj, samo nekoliko mjeseci poslije njegovog izbora.

Optužba za korupciju protiv Sarkozija zbog navoda da je njegova kampanja 2007. nezakonito dobila finansijska sredstva od Gadafija najozbiljniji je u nizu pravnih problema koji prate konzervativnog političara otkako je otišao s funkcije, piše “The New York Times”.

Dodaje se da bi tačke optužbe za pasivnu korupciju, nezakonito finansiranje kampanje, kriminalnu zavjeru i prikrivanje pronevjere javnih sredstava mogle Sarkoziju da donesu 10 godina zatvora.

Poslije godina istraga, niz pravnih slučajeva nedavno je kulminirao štetnim presudama po Sarkozija.

U martu 2021. on je postao prvi bivši predsjednik u novijoj istoriji Francuske koji je osuđen na zatvorsku kaznu zbog osude za korupciju i trgovinu uticajem zato što je pokušao da nezakonito dobije informacije od sudije o sudskom postupku koji je vođen protiv njega.

Apelacioni sud je u maju potvrdio tu kaznu, mada je Sarkozi pred najvišim sudom Francuske uložio novu žalbu iz proceduralnih razloga.

U septembru 2021. Sarkozi je proglašen krivim za nezakonito finansiranje svoje kampanje za predsjedničke izbore 2012, pošto je prekoračio stroga ograničenja koliko novca može da se potroši u kampanji.

Bivši predsjednik je poslije osude na godinu dana kućnog zatvora uložio žalbu i suđenje u tom slučaju je zakazano za novembar, prenosi Slobodna Evropa.

RSE

Related Topics:

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno