Connect with us

Svijet

SARKOZI NA SUDU! Skupo će ga koštati Gadafijevi koferi novca

Naloženo suđenje Nikoli Sarkoziju, bivšem francuskom predsjedniku, po optužbi da je finansirao predsjedničku kampanju novcem dobijenim od bivšeg libijskog moćnika Moamera Gadafija, povećalo je pravne nevolje ovog političara, koji je bio na vlasti od 2007. do 2012.

Ipak, optužba da je dobio novac od lidera povezanog sa terorističkim djelima je najozbiljnija sa kojom je Sarkozi suočen, ali je takođe i test mogućnosti francuskog pravosuđa da pozove na odgovornost moćne političare, prenose svjetski mediji.

Francuske sudije naložile su da se Sarkoziju sudi po optužbi da je prihvatio milione evra u gotovini od režima libijskog moćnika za finansiranje svoje kampanje 2007.

Sarkozi, koji je optužen za korupciju i kršenje pravila finansiranja kampanje, više puta je negirao navode o dobijanju novca iz Libije.

On je jedan od 13 optuženih u ovom slučaju, kojima će se suditi između januara i aprila 2025. godine, rekao je francuski finansijski tužilac, poslije istrage koja je trajala duže od decenije.

Među optuženima je Erik Vert, blagajnik Sarkozijeve kampanje 2007, koji je sada poslanik i član stranke predsjednika Emanuela Makrona.

Optužbama za finansiranje kampanje iz Libije Sarkozijev politički uspon je, kako piše “The Wall Street Journal”, povezan sa liderom koji je optužen za rušenje putničkog aviona iznad Lokerbija u Škotskoj i druga teroristička djela.

Ti navodi su se prvi put pojavili 2011. godine, nekoliko dana prije nego što su zapadne sile pokrenule kampanju bombardovanja koju je zagovarao Sarkozi za podršku pobunjenicima koji su se borili protiv Gadafijeve vlade.

Gadafijev sin Saif rekao je tada da “Sarkozi prvo mora da vrati novac koji je uzeo od Libije za finansiranje njegove izborne kampanje”.

Te optužbe su dobile na zamahu u aprilu 2012, nešto prije nego što je Sarkozi izgubio na izborima od Fransoa Olanda. Francuski portal Mediapart izvijestio je o dokumentu koji je navodno sastavio šef libijske obavještajne službe u decembru 2006. s obećanjem da će obezbijediti 50 miliona evra za Sarkozijevu kampanju.

Sarkozi je kazao da je dokument falsifikat, a istražitelji od tada navode da ne znaju da li je riječ o autentičnom dokumentu.

Istražitelji su, međutim, krenuli u potragu za dokazima u ruševinama haotičnog građanskog rata u Libiji. Dokumenti su izgubljeni ili uništeni, dok su mnogi potencijalni svjedoci, uključujući i Gadafija, ili ubijeni ili žive u zemljama van domašaja francuskih vlasti.

Francusko-libanski biznismen Ziad Takidine, za kojeg je takođe naloženo suđenje, rekao je 2016. u intervjuu za Mediapart da je lično iz Libije donio kofere s pet miliona evra u gotovini Sarkoziju i isporučio ih u njegovu kancelariju u MUP 2006. i 2007.

Sarkozi i Gadafi su imali iznenađujuće srdačne veze, ističe AFP, ukazujući da je Sarkozi dozvolio libijskom moćniku da postavi svoj beduinski šator preko puta Jelisejske palate tokom državne posjete Francuskoj, samo nekoliko mjeseci poslije njegovog izbora.

Optužba za korupciju protiv Sarkozija zbog navoda da je njegova kampanja 2007. nezakonito dobila finansijska sredstva od Gadafija najozbiljniji je u nizu pravnih problema koji prate konzervativnog političara otkako je otišao s funkcije, piše “The New York Times”.

Dodaje se da bi tačke optužbe za pasivnu korupciju, nezakonito finansiranje kampanje, kriminalnu zavjeru i prikrivanje pronevjere javnih sredstava mogle Sarkoziju da donesu 10 godina zatvora.

Poslije godina istraga, niz pravnih slučajeva nedavno je kulminirao štetnim presudama po Sarkozija.

U martu 2021. on je postao prvi bivši predsjednik u novijoj istoriji Francuske koji je osuđen na zatvorsku kaznu zbog osude za korupciju i trgovinu uticajem zato što je pokušao da nezakonito dobije informacije od sudije o sudskom postupku koji je vođen protiv njega.

Apelacioni sud je u maju potvrdio tu kaznu, mada je Sarkozi pred najvišim sudom Francuske uložio novu žalbu iz proceduralnih razloga.

U septembru 2021. Sarkozi je proglašen krivim za nezakonito finansiranje svoje kampanje za predsjedničke izbore 2012, pošto je prekoračio stroga ograničenja koliko novca može da se potroši u kampanji.

Bivši predsjednik je poslije osude na godinu dana kućnog zatvora uložio žalbu i suđenje u tom slučaju je zakazano za novembar, prenosi Slobodna Evropa.

RSE

Related Topics:

Svijet

ZASTRAŠUJUĆI SNIMAK IRANSKOG DRŽAVNOG MEDIJA: Ruka koja mazi atomsku bombu, iznad natpis “možda” (video)

Video je na društvenoj mreži X objavila iranska arapska novinska agencija.

Iranski državni medij objavio je na društvenim mrežama video snimak na kojem se vidi ruka kako mazi nuklearnu bombu uz natpis “možda”, dok Izrael nastavlja s napadima, a američki predsjednik Donald Tramp upozorava iransko rukovodstvo. Video je na društvenoj mreži X objavila iranska arapska novinska agencija.

Iran tvrdi da ne želi da napravi nuklearno oružje
Izrael već danima napada iranska vojna i nuklearna postrojenja, uništavajući iransko vojno i obavještajno rukovodstvo i ubivši nekoliko vrhunskih nuklearnih naučnika. Izrael tvrdi da djeluje kako bi spriječio Iran da napravi nuklearnu bombu.

Iran je uzvratio napadima dronovima i raketama na Izrael, ali negira da želi da napravi nuklearno oružje i tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo za civilnu upotrebu.

Tramp je pozvao Iran da postigne dogovor o nuklearnom pitanju i rekao da neće dozvoliti razvoj nuklearnog oružja. Dok Izrael napada Iran, Tramp je pojačao američko vojno prisustvo na Bliskom istoku, dajući sebi mogućnost da im se pridruži.

“BEZUSLOVNA PREDAJA!”, objavio je Tramp juče na društvenoj mreži Truth Social, u poruci iranskom rukovodstvu.

Nastavi čitati

Svijet

KO JE AJATOLAH HAMNEI, lider kojeg je Tramp nazvao “lakom metom”?

Mogućnost napada na moćnog teheranskog lidera ajatolaha Alija Hamneija pokrenuli su američki predsjednik Donald Tramp i izraelski premijer Benjamin Netanjahu usljed eskalacije sukoba između Irana i Izraela.

Ovaj sukob traje već šesti dan gdje se međusobno napadaju ova dva područja.

Vlada četiri decenije
Inače, na Bliskom istoku postoji najmoćniji čovjek, a to je upravo Hamnei koji vlada Iranom gvozdenom pesnicom skoro četiri decenije, suočavajući se sa SAD i Izraelom, dok istovremeno guši neslaganja kod kuće i unaprijeđuje kontroverzni iranski nuklearni program.

Kao vrhovni vođa, on kontroliše vladu, sudstvo i vojsku u zemlji od 90 miliona stanovnika, kao i Iranski revolucionarni gardijski korpus (IRGC) i moćne snage Kuds, tajnu jedinicu IRGC koja nadgleda posrednike poput Hamasa, Hezbolaha (Hezbollah) i Huta.

Biografija ajatolaha
Rođen 1939. godine u Mešhedu, najsvetijem gradu Irana, Hamnei je bio štićenik ajatolaha Ruholaha Homeinija, jednog od glavnih vođa revolucije koja je srušila prozapadnu monarhiju u Iranu 1979. godine i uspostavila Islamsku Republiku koja postoji i danas.

Takođe je bio meta Homeinijevih protivnika i izbjegao je pokušaj atentata 1981. godine, koji mu je ostavio desnu ruku beskorisnom.

Hamnei je postao vrhovni vođa nakon Homeinijeve smrti 1989. godine. Od tada je proširio uticaj Irana daleko van njegovih granica, pozicionirajući ga kao regionalnu silu na koju se mora računati.

Više od 30 godina pod Hamneijevim vođstvom, Iran je izbjegavao direktne sukobe sa svojim protivnicima, učvršćujući se mrežom savezničkih militantnih grupa raširenih po celom regionu poznatom kao “Osovina otpora”.

Napad Hamasa
Sve se promijenilo kada je Hamas napao Izrael 7. oktobra 2023. godine.

Razarajući rat Izraela u Gazi i napadi na Hezbolah, jednog od najcjenjenijih iranskih posrednika, ohrabrili su Izrael i razbili sliku Irana kao neprobojne sile, što je kulminiralo prošlosedmičnim neviđenim napadima na iranska nuklearna postrojenja i najviše vojno rukovodstvo.

Netanjahu je u ponedjeljak za ABC News rekao da nije isključio mogućnost ciljanja na Hamneija.

“To neće eskalirati sukob, već će ga okončati”, naveo je on.

Pišući na Truth Social Tuesday, Tramp je rekao: “Tačno znamo gdje se krije takozvani ‘Vrhovni vođa'”, dodajući da je Hamnei “laka meta”.

“Nećemo ga eliminisati (ubiti!), barem ne za sada”, rekao je Tramp, upozoravajući da je njihovo strpljenje “postaje slabo”.

Direktan napad na Hamneija označio bi ozbiljnu eskalaciju sukoba i gurnuo region u nepoznatu teritoriju.

(Avaz)

Nastavi čitati

Svijet

RUSI ČUVAJU SVOJE! Smanjiti upotrebu stranih riječi! DUMA USVOJILA ZAKON O ZAŠTITI RUSKOG JEZIKA!

Poslanici ruske Državne dume usvojili su u drugom i trećem čitanju zakon o zaštiti ruskog jezika u javnom prostoru.

Cilj zakona je da se ruski zaštiti kao državni jezik, da se smanji upotreba stranih riječi u javnom prostoru i da se osigura usklađenost sa normama standardnog jezika.

Prema tekstu zakona, informacije za potrošače, kao što su reklame i oznake na prodavnicama, moraju da budu napisane na ruskom jeziku, bez upotrebe stranih riječi.
Prevod na strane jezike je dozvoljen, ali samo ako je sadržaj identičan na ruskom i stranom jeziku.

Usvojenim zakonom zabranjuje se i upotreba stranih riječi u nazivima naseljenih područja, koji moraju biti napisani ćirilicom. Od masovnih medija zatraženo je da izbjegavaju leksičke greške i upotrebu nepristojnih riječi.

Poslanici su izbacili nekoliko odredaba iz zakona, kao što je odredba kojom se zahtijevalo od ruskih medija da prenose samo sadržaje na ruskom ili nekom od jezika lokalnih manjina.

Nastavi čitati

Aktuelno