Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da će Rusija odgovoriti istom mjerom na nuklearne probe drugih zemalja.

“Neki od… stručnjaka smatraju da bi trebalo da sprovedemo testove nuklearnog oružja u punom obimu, a neke zemlje razmišljaju o tome, koliko znamo, čak se i pripremaju. Zato sam rekao da ako ih oni sprovedu, i mi ćemo učiniti isto”, rekao je Putin na konferenciji za novinare nakon državne posjete Tadžikistanu.

Putin je istakao da je Rusija spremna da pregovara sa SAD o kontroli naoružanja.

“Spremni smo da pregovaramo ako je to prihvatljivo i korisno za Amerikance. Ako nije, onda ne. Ali to bi bila šteta, jer onda ne bi ostalo ništa u smislu odvraćanja u oblasti strateškog ofanzivnog naoružanja”, rekao je Putin.

Napomenuo je da će “nekoliko mjeseci biti dovoljno” da se postigne sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama o novom START sporazumu, “ako postoji dobra volja da se ovi sporazumi produže”.

On je najavio da će Rusija uskoro imati najnovije tipove naoružanja i da se “testiranje uspješno odvija”.

Ruske mogućnosti odvraćanja su inovativnije od mogućnosti drugih država, dodao je Putin, prenosi “b92“.

Više ključnih aerodroma u Sjedinjenim Američkim Državama suočilo se sa ozbiljnim kašnjenjima i privremenim obustavama rada zbog nedostatka kontrolora letenja, dok savezna vlada ostaje u zastoju, a dio zaposlenih u Upravi za bezbednost saobraćaja (FAA) prijavljuje bolovanja.

U tornju na aerodromu u Čikagu nema dovoljno kontrolora letenja. U Nešvilu, toliko kontrolora je ostalo kod kuće da se cijeli objekat zatvara. Ovo su samo neke od posljedica zatvaranja američke vlade, koje će putnici u narednom periodu i te kako osjetiti.

Kašnjenje letova širom Amerike

Više od sedmicu dana nakon što je američka vlada obustavila rad, isti scenariji se odvijaju u vazduhoplovnim kancelarijama širom zemlje, a letovi su skoro svuda odloženi ili otkazani.

Prema operativnim planovima FAA, objekti koji kontrolišu prilaz i odlazak letova u Hjustonu, Njuarku i Las Vegasu rade sa smanjenim brojem osoblja. Slične poteškoće zabilježene su i u centrima koji opslužuju aerodrome u:

– Bostonu

– Atlanti

– Filadelfiji

– Dalasu

Dva glavna aerodroma u Hjustonu prijavila su kašnjenja na pisti zbog nedostatka osoblja, dok je u Čikagu toranj za kontrolu letenja devet sati radio bez punog kapaciteta. Ovaj aerodrom, jedan od najprometnijih u zemlji, bilježio je prosječna kašnjenja od 41 minut, piše Blic.

U Nešvilu, prilazni kontrolni centar morao je da bude zatvoren na pet sati, zbog čega su letovi bili preusmjeravani na regionalni centar u Memfisu. Prosječna kašnjenja iznosila su oko dva sata.

Prethodnog dana je aerodrom u Kaliforniji bio primoran da potpuno obustavi rad tornja. Tokom šest sati zatvaranja, piloti su sami koordinisali poletanja i slijetanja putem zajedničke frekvencije, što je inače praksa rezervisana za male aerodrome.

– To je izvodljivo, ali i doprinosi opasnosti – rekla je Mari Šijavo, bivša generalna inspektorka Ministarstva saobraćaja za CNN.

Sindikat upozorava na hronični nedostatak osoblja

NATCA, koja zastupa skoro 20.000 kontrolora i drugih stručnjaka, negirala je bilo kakvu organizovanu radnu akciju i apelovala na svoje članove da ne zloupotrebljavaju bolovanje.

– U trenutnoj političkoj klimi, federalni zaposleni su pod pojačanim nadzorom. Neophodno je izbjegavati sve što bi moglo loše da se odrazi na vas, našu zajednicu ili profesiju – navodi se u saopštenju sindikata.

Sistem pod pritiskom

U ponedjeljak uveče, čak 11 FAA objekata širom zemlje prijavilo je nedostatak osoblja, uključujući kontrolne tornjeve u Finiksu i Denveru. Prema podacima sajta FlightAware, samo tokom perioda zatvaranja Berbank tornja zabeleženo je više od 70 letova koji su morali da koriste alternativne komunikacione procedure.

Stručnjaci upozoravaju da bi produženo gašenje vlade moglo dodatno pogoršati situaciju. Uz rastući broj bolovanja i sve veći pritisak na preostale zaposlene, američki sistem kontrole letenja suočava se sa najvećim testom svoje izdržljivosti u posljednjoj deceniji.

Oluja Alis mogla bi da izazove ozbiljan haos u zapadnoj Evropi, pa je za špansku Kosta Blanku izdat najviši stepen opasnosti.

Cijela regija je u stanju visoke pripravnosti zbog obilnih padavina.

Španska meteorološka agencija AEMET juče je izdala crveno upozorenje zbog jakih kiša u turističkom središtu Alikanteu, u oblasti Valensije. Upravo to područje je u oktobru prošle godine pretrpjelo katastrofalne poplave u kojima je život izgubilo čak 220 ljudi. Ogromna opasnost. Moguće su poplave i bujični talasi. Pratite uputstva civilne zaštite – saopštila je agencija AEMET na X-u.

Nevrijeme kreće danas i trajaće do ponedeljka.

Meteorolozi su naveli da bi ukupna količina padavina mogla da pređe 140 milimetara u periodu od 12 sati, naročito u Valensiji.

Očekuje se da će oluja pogoditi i druge mediteranske obalne regije, uključujući susjednu pokrajinu Mursiju i Balearska ostrva.

– Pljuskovi mogu da izazovu lokalne poplave u nizinskim područjima, potocima i jarugama, tako da je nivo potencijalne opasnosti veoma visok – dodaje se u saopštenju.

Hitne službe su u pripravnosti i na ostrvu Ibica, gdje je zbog kiša i oluja na snazi narandžasto upozorenje, prenosi Daily Mail.

I prošlog mjeseca ovu regiju u Španiji pogodile obilne poplave

Podsjetimo, prošlogodišnja katastrofa izazvala je proteste stanovništva, koji su optuživali lokalne vlasti da nisu blagovremeno izdali upozorenja, prenosi Jutarnji.hr.

Tokom prošlog mjeseca ovu špansku regiju ponovo su pogodile obilne padavine, zbog čega su bile zatvorene brojne škole i univerziteti, a došlo je i do prekida željezničkog i drumskog saobraćaja, kao i lokalnih poplava.