Connect with us

Društvo

VELIKI PAD PRIHODA ZA BUDŽETSKU KASU! Prepolovljen izvoz struje iz BiH

Na strana tržišta iz BiH za devet mjeseci ove godine izvezena je električna energija u vrijednosti od 470,472 miliona maraka, što je gotovo duplo manje u odnosu na isti period lani, a razlozi su, navode stručnjaci, smanjenje proizvodnje uglja i loša hidrologija.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, od januara do kraja septembra prošle godine izvezena je električna energija u vrijednosti od 879,862 miliona KM, dok je istovremeno na uvoz otišlo 181,374 miliona KM, za 12,058 miliona više nego u istom periodu ove godine, piše Glas Srpske.

“Najviše električne energije od januara do kraja septembra ove godine izvezeno je u Srbiju i to vrijednosti od 169,956 miliona maraka. Slijedi Hrvatska u koju je otišlo 111,498 miliona KM struje te Slovenija, od koje je BiH prihodovala 77,017 miliona maraka”, pokazali su podaci UIO.

BiH je ove godine električnu energiju izvezla i u Crnu Goru i to u vrijednosti 57,060 miliona te u Švajcarsku, u vrijednosti od 53,414 miliona KM. Mađarska je ove godine od BiH, kako su naveli u UIO, kupila struju u vrijednosti od 1,225 miliona KM, a Albanija za 300.865 maraka.

Stručnjak za energetiku Almir Bečarević istakao je za “Glas Srpske” da je samo, kad je riječ o FBiH, za devet mjeseci ove godine izvoz pao za oko 350 miliona maraka.

“Pored smanjene proizvodnje električne energije, ove godine se očigledno ni “Elektroprivreda BiH”, nije dobro snašla u prodaji viška koje ima. Tendencija pada proizvodnje uglja, na koju je naslonjena i proizvodnja električne energije, je dramatična”, kazao je Bečarević.

Prema njegovim riječima, očekivano je da ovaj trend bude nastavljen i u naredna tri mjeseca.

“Sada se suočavamo sa tim da proizvodimo električnu energiju samo za svoje potrebe, a mali dio se izvozi, dok smo prije važili za jedne od većih izvoznika struje”, rekao je Bečarević.

Drugi razlog smanjenog izvoza jeste, dodao je on, lošija hidrologija u odnosu na prethodne godine.

” Ove godine nije bilo kiše, akumulacije su relativno male. Obnovljivih izvora gotovo da nemamo, tu kasnimo za kompletnom Evropom. Jednostavno se više faktora udružilo”, kazao je Bečarević, ističući da prognoze, kada je u pitanju proizvodnja i prodaja električne energije, nisu dobre.

Koliko je izvoz električne energije bio važan za BiH, ističe on, najbolje govore cijene koje “Elektroprivreda BiH” povećava.

“Prije se to, bar što se tiče stanovnika, moglo kompenzovati sa izvozom. S obzirom na to da je u padu, više se nema čime kompenzovati i mora se podizati cijena struje”, rekao je Bečarević koji očekuje poskupljenja i u narednom periodu.

Prema podacima UIO, BiH je cijele prošle godine izvezla električnu energiju u vrijednosti od 1,055 milijardi KM. Na strano tržište godinu ranije izvezena je struja vrijedna 1,074 milijardi maraka, a 2021. godine 827,686 miliona maraka.

(Glas Srpske)

Društvo

HOĆEMO LI UŽIVATI U ZIMI “NAŠEG DJETINJSTVA”? Snijeg do koljena ili produžena jesen

Većina prognostičkih modela polako oblikuje dominatne vremenske obrasce koji će imati glavnu ulogu u razvoju vremena tokom zime koja je pred nama.

Kako je u pitanju još vrlo rana faza, i modeli u obzir uzimaju tek podatke iz septembra.

Realniju sliku o razvoju sinioptike tokom predstojaće zime imaćemo u novembru, kada modelu budu uzeli u obzir oktobarske podatke, objavio je na svom Fejsbuk profilu meteorolog Marko Čubrilo.

Kada je u pitanju sinoptika nad Evropom, u obzim se mora uzeti znatno više ostalih globalnih faktora, posebno ove godine kada je pitanje hoće li „La Nina“ uopšte biti definisana kao pojava.

 

 

Istočne faza QBO oscilacije zajedno sa toplom AMO i PDO fazom daju signal za nestabilniji i polarni vrtlog, koji bi bio sklon narušavanju, pa čak i prekidanju u stratosferi, ukoliko dođe do njenog naglog zagrijavanja. Zime sa ovakvom postavkom globalnih faktora su najčešće imale period naglog zagrijavanja stratosfere dosta rano, u decembru ili početkom janauara.

Zato se, kada je Evropa u pitanju, mora biti vrlo oprezan kod davanja dugoročne zimske prognoze vremena i to nije ni moguće prije polovine novembra.

Posmatrajući najkvalitetniji sezonski model (sezonski ECMWF), opaža se određen potrencijal za hladno vrijeme, ali daleko od toga da je on siguran. Pozitivna anomalija u vazdušnom pritisku se simulira od sjevernog i srednjeg Atlantika preko sjeverozapadne do središnje, ali i istočne Evrope. U ovakvom postavci vazdušnog pritiska bi po istočnoj periferiji tog anticiklona mogao stizati hladan vazduh sa sjeveroistoka ili istoka, ali da bi zaista postalo vrlo hladno, anticiklon bi se morao pomjeriti više ka Grenlandu i pružiti ka Skandinaviji, formirajući anticiklonalni blok po kojem bi se sa Arktika i iz Sibira ka većem dijelu Evrope spuštao vrlo hladan vazduh.

Toga, za sada, nema i vidjećemo u kom pravcu će ići novembarska ažuriranja.Takvu sinoptiku, za sada, daje samo CMA (kineski model). Ukoliko bi se ona ostvarila, zima bi zaista mogla biti vrlo hladna i snježna. Ne treba smetnuti sa uma ni modele poput američkog CFSV2, koji nemaju gotovo nikakav signal za blokadu, te bi zima u tom slučaju bila relativno topla i suva.

– Za sada bih rekao da postoji dosta jak potencijal da zima bude oko ili malo hladnija od prosjeka, ali, za sada, nema najave nikakve polarne hladnoće i velikih snjegova. Jasniju sliku o sinoptici tokom zime koja je pred nama, imaćemo tek poslije 15. novembra, kada su modeli ponovo ažuriraju – navodi se u objavi.

Nastavi čitati

Društvo

ZABRINUTOST SE POJAČAVA: Uskoro grade skladište za radioaktivni otpad?

Prije nekoliko dana završeno je rušenje osam građevina na lokaciji bivše vojne kasarne Čerkezovac na Trgovskoj gori, kako bi se oslobodio prostor za izgradnju skladišta radioaktivnog otpada.

Ovo je zvanična informacija koja je objavljena u hrvatskim medijima.

Podsjećamo, Hrvatska namjerava svoj radioaktivni otpad iz nuklearne elektrane Krško skladištiti na granici sa BiH, na Trgovskoj gori, koja je vazdušnom linijom udaljena od Novog Grada manje od kilometra.

Ranije su stručnjaci govorili da ovo ugrožava 13 lokalnih zajednica u slivu rijeke Une te oko 250.000 stanovnika Bosne i Hercegovine.

Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma saopštili su da je ova vijest izazvala veliku zabrinutost kod stanovništva u pograničnom području sa Hrvatskom, kao i zbunjenost cjelokupne javnosti u BiH zbog pripreme lokacije za sprovođenje projekta izgradnje dugoročnog skladišta, a da projekat nije prošao proceduru procjene uticaja na životnu sredinu.

“Nismo dobili nikakvo zvanično obavještenje preko Ministarstva spoljnjih poslova BiH, od institucija Republike Hrvatske u vezi s rušenjem navedenih objekata, niti ima bilo kakve zvanične informacije o statusu, odnosno spremnosti studije uticaja na životnu sredinu, kao i načinu na koji će ista biti pružena na uvid javnosti BiH “, naveli su iz nadležnog ministarstva.

Napomenuli su da rušenje ne može biti povezano sa izgradnjom centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, jer centar još nema potrebne dozvole za početak rada, zato što još nije objavljena studija uticaja na životnu sredinu.

“Takođe, još nismo dobili povratnu informaciju od strane Hrvatske u kojoj mjeri su usvojeni prijedlozi dati na dokument o sadržaju studije. Prema mišljenju Pravnog tima za Trgovsku goru datog u Strategiji pravne zaštite interesa BiH u vezi s pitanjima odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovske gore, formalne konsultacije koje suštinski ne uzimaju u obzir primjedbe suprotne strane predstavljaju kršenje obaveza ESPOO konvencije. Stav eksperata je da se studija ne može uraditi bez zajedničkog rada i istraživanja eksperata sa obje strane, koje se mora odvijati u obezbijeđenim terenskim uslovima od svake opasnosti, koja može nastati usljed prisustva minsko-eksplozivnih sredstava”, naveli su iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada, kaže za “Nezavisne novine” da su građevinski radovi na Trgovskoj gori čisto kršenje međunarodnih konvencija.

“Poseban nivo tragikomedije su objašnjenja zašto se u Hrvatskoj odvijaju građevinski radovi na Trgovskoj gori. Kažu kako, oni samo ruše objekte da mogu graditi skladište za radioaktivni otpad, a ne jer grade skladište za radioaktivni otpad. I još kažu ‘samo’, a Evropa ćuti li ćuti. U građevinskim radovima su, a nisu ni okončali sve potrebne procedure za objekat tog tipa. Da to BiH radi, imali bismo sankcija više nego Rusija, ali očigledno su u pitanju dupli aršini. Pozitivno je u tome svemu što sada imamo dovoljno formalno-pravnog materijala za tužbe, ali ono što nije dobro, da uprkos pisanjima medija, francuskoj pravnoj kući koju je BiH angažovala prošle godine još nije uplaćena ni marka”, istakao je Crnković.

Dodao je da je Trgovska gora klasičan primjer da i institucije u Hrvatskoj, koja je član EU, mogu biti taoci loših ljudi i loših odluka.

“Slučaj ‘Trgovska gora’ nije samo priča o radioaktivnom otpadu na granici dvije zemlje, globalno gledano, to je najmanje bitno, to je uspostavljanje nove prakse, da li se radioaktivni i drugi opasni otpadi mogu na silu gurati na granice zemalja ili želimo nešto normalnije ponašanje. Često nas ubjeđuju da smo mi u BiH mjerna jedinica za loše prakse, da treba da slijedimo EU, pa se postavlja pitanje da li i BiH treba da gura raspoložive otpade na granice. Možda su to nove prakse održivog razvoja koje nismo usvojili ili je u pitanju licemjerstvo prema zemlji kojoj treba ruka pomoći, a ne evropska radioaktivna burad uz rijeku koju pije”, zaključio je Crnković.

Nastavi čitati

Društvo

Lidl u BiH ZAPOŠLJAVA – velika ŠANSA za sve koji TRAŽE posao

Njemački trgovački lanac Lidl, koji se priprema za početak poslovanja u Bosni i Hercegovini, objavio je nove konkurse za zapošljavanje.

Oglasi su raspisani za više pozicija u različitim oblastima, a rokovi za prijavu su u narednim sedmicama.

Prema podacima objavljenim na zvaničnoj stranici kompanije, Lidl traži zamjenika voditelja prodavnice, junior konsultanta u odjelu akvizicije i saradnika za zapošljavanje i employer branding. Zamjenik voditelja prodavnice biće zadužen za samostalno vođenje prodavnice u odsustvu voditelja i za osiguravanje nesmetanog toka komunikacije unutar tima. Za ovu poziciju predviđeno je šestomjesečno školovanje izvan zemlje. Potrebna je najmanje srednja stručna sprema, vozačka dozvola B kategorije i izražene organizacione i komunikacione vještine. Rok za prijavu je 20. novembar 2025. godine.

Junior konsultant u odjelu akvizicije traži se za rad u upravnoj zgradi Lidla u Sarajevu. Na toj poziciji kandidat će analizirati potencijalne lokacije za buduće prodavnice, voditi inicijalne pregovore o kupovini ili iznajmljivanju nekretnina, te sarađivati s advokatskim uredima i nadležnim službama. Potrebna je visoka stručna sprema, poznavanje engleskog jezika (njemački je prednost) i vozačka dozvola B kategorije, pišu Nezavisne.

Treći oglas odnosi se na poziciju saradnika za zapošljavanje i employer branding, takođe u sarajevskoj upravnoj zgradi. Riječ je o radnom mjestu na određeno vrijeme, u okviru projekta otvaranja Lidla u BiH. Od kandidata se očekuje visoka stručna sprema, poželjno iskustvo u ljudskim resursima, dobro poznavanje engleskog jezika i izražene organizacione sposobnosti. Rok za prijavu na ovu poziciju ističe 23. oktobra 2025. godine.

Lidl je do sada objavio više oglasa u sklopu priprema za ulazak na tržište BiH, uključujući poslove vezane za administraciju, logistiku i razvoj prodajne mreže. Kompanija još nije saopštila tačan datum otvaranja prvih prodavnica, ali aktivno formira timove i obučava kadar u skladu s internim standardima poslovanja.

Prema ranije dostupnim informacijama, prve Lidlove prodavnice u BiH planirane su u Sarajevu, Banjaluci, Tuzli, Mostaru I drugim gradovima, a već su u toku građevinski radovi na više lokacija. Dolazak ovog lanca izazvao je veliko interesovanje javnosti, s obzirom na to da je riječ o jednom od najvećih evropskih maloprodajnih brendova koji do sada nije bio prisutan na tržištu BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno