Connect with us

Politika

NOVAC PRIKUPLJEN PO VIŠE OSNOVA: Zašto je u BiH zarobljeno više od 800 miliona KM?

U BiH do daljeg ostaje “zarobljeno” između 800 i 900 miliona maraka, prikupljenih po više osnova, jer se političari ne mogu dogovoriti o raspodjeli, što analitičare ne iznenađuje, jer je to, kako kažu, politički kurs čiji smo svjedoci godinama i decenijama.

Kako to izgleda u praksi, vidjeli smo prije nekoliko dana, kada su lideri stranaka koje čine vlast na nivou BiH, nakon sastanka održanog u Sarajevu, bili poprilično raspoloženi, iako se, u suštini, ništa nisu dogovorili.

Asim Mujkić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, smatra da je “nenormalan način” na koji se ova zemlja vodi, zato što dominiraju privatni interesi, a tako se, dodaje, djelovalo i odlučivalo u protekle tri decenije.

“Svaka promjena tog načina mogla bi se protumačiti kao njihova slabost, a sa druge strane, označila bi prostor za promjenu. Očito, nama trebaju ljudi na svim stranama koji će staviti javni, opšti interes, na čelo”, rekao je Mujkić.

Ali, treba podsjetiti da građani ne biraju takve, odnosno nove, a Mujkić ocjenjuje da smo dopustili da se prestrašimo.

“Dovoljno je da pratimo retoriku na svim izborima, i na opštim i na lokalnim. Vi ćete vidjeti da uglavnom dominira retorika zastrašivanja”, naglašava Mujkić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Tanja Topić, politički analitičar, smatra da je riječ o zatezanju i uslovljavanju, gdje svaka strana želi pokazati mišiće, tražeći da se prvenstveno ispune njima bitni zahtjevi.

“Ali ako ćemo biti potpuno iskreni, i to je posebno poražavajuće da smo mi svi sretni i označavamo uspjehom to kad oni razgovaraju. Zamislite, koliko su građani ove države skromni i ništa ne traže od svojih izabranika”, naglašava Topićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

Nije to, dodaje ona, (ne)sposobnost, već je to vrhunac cinizma i bahatosti, igra moći i nebriga za opšte dobro.

“Kako znaju da njihovi glasači neće da ih kazne, mogu tako da se ponašaju unedogled”, rekla je Topićeva.

Sastanku u Sarajevu, podsjetimo, prisustvovale su stranačke delegacije i lideri SNSD-a Milorad Dodik, HDZ-a Dragan Čović, te stranaka “trojke”, koju čine predsjednici SDP-a Nermin Nikšić, Naroda i pravde Elmedin Konaković i Naše stranke Edin Forto. Sjedili su tri sata u zgradi parlamenta BiH i analizirali šta nisu uradili u proteklih šest pa i više mjeseci od onog što su dogovorili. Možda najbolju “dijagnozu” onog što (ni)je dogovoreno, u svega par rečenica, dao je Čović.

“Koliko smo organizirani, evo malo šale i na račun ambijenta koji ovdje imate – mi već godinu dana nemamo ni klime ni grijanja u ovoj zgradi. To je dokaz sposobnosti ove vlasti da nešto napravi”, naglasio je Čović.

Lider HDZ BiH tada se, između ostalog, bazirao i na sredstva koja čekaju da budu raspoređena.

“Ne zaboravimo da se negdje u okvirima BiH ne koristi, ja ću kazati procjenu, 800 do 900 miliona maraka, zato što se mi ne možemo dogovoriti kako da ih implementiramo, a za to vrijeme se zadužujemo na svakoj razini u BiH. A to moramo izvršavati ako želimo usvajati proračune”, rekao je Čović.

O (ne)uspjehu razgovora govorio je i Dodik.

“Ništa se, brate, nismo dogovorili, osim da se ponovo sastanemo”, kazao je Dodik.

Podsjetimo, još prije pet mjeseci raspolagalo se podatkom da je više od 800 miliona KM na računima koji čekaju na upotrebu, a tu su akcize u vezi sa putarinom, izgradnjom puteva i auto-puteva, sredstva “Elektroprenosa BiH”, te sredstva koja su dobijena od Regulatorne agencije za komunikacije BiH.

Related Topics:

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno