Connect with us

Svijet

ŠVEĐANE MUČI NOVA BRIGA! Ruska crkva im trn u oku

Toranj s kupolom uzdiže se iznad okolnog drveća u vedar jesenji dan. Visoka ograda okolo i znakovi koji upozoravaju na nadzorne kamere. Na zvuk automobila u prolazu, iza parkiranog minibusa unutar ograđenog prostora istrčava pas i laje kroz zatvorenu kapiju. ​Ovo je nedavno izgrađena ruska pravoslavna crkva na periferiji švedskog grada Vasterasa – za vjernike nevino mjesto bogosluženja; ali za sve glasniju grupu kritičara, potencijalna prijetnja nacionalnoj sigurnosti Švedske.

Zabrinutost je fokusirana na osjetljivu lokaciju crkve, vrlo blizu strateški važnog aerodroma, pogona za obradu vode i energetskih firmi sa sjedištem u gradu od 130.000 stanovnika koji se nalazi samo 100 kilometara zapadno od Stokholma, piše “Politico”.

Usred vala navodnih zavjera ruskih operativaca kojima su meta infrastruktura i politički protivnici širom Evrope, stručnjaci za sigurnost kažu da bi Švedska trebala izvršiti pritisak na institucije povezane s Moskvom – uključujući ovu crkvu.

“Crkva nudi potencijalno sjedište koje se može koristiti za prikupljanje informacija, kako usmjerenih prema aerodromu Vasteras, tako i prema industrijskim interesima u energetskom sektoru”, rekao je Markus Goranson, istraživač koji se bavi Rusijom na Švedskom odbrambenom univerzitetu: “Kada švedska vojska izvodi vježbe u blizini aerodroma, kao što je to bilo u junu, moguće je da su pod nadzorom crkve”.

Ruska pravoslavna crkva u Vasterasu nije odgovorila na zahtjev za komentarom. Predstavnici crkve ranije su negirali povezanost s ruskim obavještajnim službama.

Nakon ruske specijalne vojne operacije na Ukrajinu 2022. godine, evropske su nacije protjerale brojno osoblje ruskih ambasada iz svojih zemalja u nastojanju da otupe sposobnost Moskve da se infiltrira. Ali dvije godine kasnije, sve je jasnije da Moskva nastavlja pronalaziti načine da sprovodi operacije u inostranstvu. A to nosi posljedice.

U aprilu su vlasti Ujedinjenog Kraljevstva izjavile kako sumnjaju da Rusija stoji iza podmetanja požara u britanskom skladištu; a u julu su ruski agenti navodno planirali ubiti šefa njemačkog Reinmetala, dobavljača oružja za Ukrajinu, izvijestio je “CNN”.

Čini se da se Ruska pravoslavna crkva pojavljuje kao još jedan potencijalni kanal za tajne akcije Moskve u inostranstvu. Ukrajinske snage sigurnosti izvršile su raciju u samostanu u Kijevu početkom 2022. kako bi prekinule navone ruske obavještajne operacije. U avgustu 2024. ukrajinska je vlada potpuno zabranila spomenutu crkvu na svojoj teritoriji.

U Češkoj su neki parlamentarni zastupnici nedavno pozvali vladu da istraži crkvene aktivnosti na češkom tlu, izvijestio je “Radio Slobodna Europa”.

I švedske vlasti počinju reagovati. Krajem maja, švedsko javno tijelo koje pruža finansijsku podršku vjerskim grupama, poznato kao SST, zaustavilo je finasciranje ruske crkve u Švedskoj nakon savjetovanja sa sigurnosnom policijom SAPO.

Portparol SAPO-a kaže da je agencija zaključila da su predstavnici crkve “imali kontakte” s pojedincima koji rade za rusku obavještajnu službu u Švedskoj. “Ruska država koristi Rusku pravoslavnu crkvu u Švedskoj kao platformu za sprovođenje obavještajnih aktivnosti u Švedskoj”, izjavio je portparol.

Čelnik opštinskog vijeća Vasterasa, Stafan Janson rekao je za lokalni dnevnik “VLT” da je izjava SAPO-a zabrinjavajuća: “Ovo su ozbiljna vremena i potrebno je obratiti pažnju na ono što se događa oko nas”.

Kad su se opštinske vlasti u Vasterasu sastale kako bi odobrile zahtjev za izgradnju crkve u februaru 2017. godine, lokacija nije izazivala zabrinutost.

Tokom jednog nedavnog radnog dana, ruska crkva u Vasterasu bila je tiha. Sa strane je bio parkiran minibus, ali nije bilo vidljivih posjetilaca ni radnika. Uska cesta od glavnih vrata crkve vodi direktno do ruba ivice aerodroma Vasteras, udaljene nekoliko stotina metara. Aerodrom je strateški važan jer je označen kao tzv. rezervni aerodrom dostupan 24 sata dnevno za korištenje u slučaju vojne ili civilne krize.

Na minutu vožnje od aerodroma nalazi se postrojenje za pročišćavanje vode koje opslužuje Vasteras i okolna područja. Proizvodni pogoni elektroenergetskih kompanija ABB i Westinghouse nalaze se bliže gradu.

Zabrinutosti oko ruske crkve nastavljaju se na istovremene brige oko kupovine zgrada u blizini strateških vojnih lokacija širom nordijskih zemalja od strane ruskih građana.

To uključuje slučaj dvojice ruskih preduzetnika koji posjeduju skijaške domove okrenute prema norveškoj vojnoj vazdušnoj bazi u Bardufosu, kako je izvijestila norveška televizija “TV 2”. Ruski preduzetnik takođe je kupio imanje na obali koje gleda prema švedskoj tajnoj pomorskoj bazi Musko, piše švedski dnevnik “Expressen”.

Ali postoje i znakovi da nordijske vlasti namjeravaju pooštriti svoje zakone u tom pogledu.

Finski grad Kankanpa nedavno je trojici ruskih državljana uskratio pravo na kupovinu napuštenog staračkog doma u blizini vojnog poligona iz razloga nacionalne sigurnosti, a švedska vlada je sugerisala da bi mogla primijeniti slična ograničenja u budućnosti.

Stručnjaci sugerišu da bi restriktivniji pristup bio primjeren u slučaju Vasteras.

“Bila je loša odluka da se uopšte odobri gradnja crkve u neposrednoj blizini aerodroma, a s vremenom se pokazalo da je još gluplja”, rekao je Goranson: “Pod pretpostavkom da ruska crkva ostane na mjestu, vlasti i drugi strateški akteri – uključujući industrijski sektor u Vasterasu – trebaju pretpostaviti u svom planiranju da postoji značajna ranjivost zbog ove crkve”, prenosi “Index”.

Related Topics:

Svijet

Horor na auto-putu u Mađarskoj, OSAM POGINULIH

Najmanje osam osoba izgubilo je život u dvije povezane saobraćajne nesreće koje su se dogodile u petak ujutro na auto-putu M1 u zapadnoj Mađarskoj, saopštila je policija.

Najteži incident dogodio se u blizini grada Đer, oko 120 kilometara zapadno od Budimpešte, kada je minibus sa devet putnika udario u kamion koji je stajao u koloni formiranoj nakon prethodne nesreće.

U sudaru minibusa i kamiona poginulo je sedam osoba, dok su dvije povrijeđene i prevezene u bolnicu. Prema informacijama mađarskih vlasti, svi stradali u ovom vozilu bili su muškarci.

Policija je navela da je minibus imao moldavske registarske oznake, dok je i kamion iz prve nesreće takođe bio registrovan u Moldaviji.

Lanac nesreća na prometnom auto-putu

Do tragedije je došlo nakon ranijeg sudara kamiona i građevinskog vozila na istoj dionici autoputa, u kojem je jedna osoba poginula.

Taj udes izazvao je višekilometarsku kolonu, a upravo je zaustavljeni saobraćaj bio jedan od razloga zbog kojeg je došlo do drugog, znatno smrtonosnijeg sudara.

Mađarski premijer Peter Mađar izrazio je saučešće porodicama nastradalih i potvrdio da su žrtve strani državljani, ali nije precizirao njihovu nacionalnost.

“Izražavam iskreno saučešće porodicama stradalih”, poručio je premijer putem društvenih mreža.

Auto-put M1 predstavlja jednu od najvažnijih saobraćajnih veza između Budimpešte i granice sa Austrijom, a svakodnevno njime prolazi veliki broj teretnih vozila i putnika.

Policija nastavlja istragu kako bi utvrdila sve okolnosti nesreća, dok su saobraćajne gužve na tom području trajale satima nakon tragedije, prenosi “TimesLive”.

Nastavi čitati

Svijet

NOVA PRAVILA ZA KUPOVINU SKUPOCJENIH STVARI U EU: Bez ovih podataka o vama trgovci neće moći da prodaju robu

Nova pravila EU donose obavezu otkrivanja JMBG-a i PIB-a prilikom luksuznih kupovina.

Uskoro luksuzna kupovina više neće moći da se obavi pod velom tajnosti. Prilikom kupovine automobila, skupocjenog sata, nakita ili nekretnina, građani će morati da otkriju svoj JMBG, PIB ili druge osjetljive podatke koji su do sada bili zaštićeni. Nova, rigorozna pravila donosi Evropska unija, a stupanje na snagu planirano je za jul 2027. godine.

Evropska uredba poznata pod skraćenicom AMLR (Regulativa o sprečavanju pranja novca) ima jasan cilj: efikasnije suzbijanje pranja novca i zatvaranje kanala za finansiranje kriminalnih radnji. Primjena ovog zakona iz korijena će promijeniti način poslovanja velikog broja firmi, jer drastično proširuje obim ličnih podataka koje su preduzetnici dužni da prikupljaju direktno od svojih klijenata.

Ko se nalazi na udaru novih pravila?

Nove odredbe više se ne odnose samo na tradicionalni bankarski i finansijski sektor. Pod lupom regulatora naći će se širok spektar delatnosti. Nova pravila obavezuju:

  • Pružaoce usluga vezanih za kriptoimovinu i crowdfunding platforme,
  • Zajmodavce i agente za nekretnine,
  • Prodavce luksuzne robe i dilere automobila,
  • Umjetničke galerije i aukcijske kuće.
  • Identifikacija obavezna za sve transakcije iznad 10.000 evra

Kako prenosi ugledni list Dziennik Gazeta Prawna, nova pravila EU primjenjivaće se na sve transakcije čija vrijednost prelazi 10.000 evra (što na domaćem tržištu iznosi oko 1,17 miliona dinara).

Mala opaska: U originalnim izvještajima medija često se navodi iznos od 43.000 (što je vrijednost u poljskim zlotima), ali preračunato u našu valutu, limit iznosi pomenutih milion i po dinara.

Ukoliko vrijednost kupovine prelazi ovaj prag, kupac je u obavezi da prodavcu dostavi sve podatke potrebne za sprovođenje detaljne identifikacione procedure. U zavisnosti od vrste transakcije, trgovci će zahtevati JMBG, PIB, IBAN računa i druge dokaze o identitetu.

Bankovni transfer gubi status “automatskog dokaza”

Jedna od ključnih izmjena odnosi se na status samog plaćanja. Naime, bankovni transfer više neće automatski potvrđivati zakonitost porijekla novca. Dok su do sada ove provjere uglavnom bile isključiva odgovornost banaka i matičnih finansijskih institucija, spisak subjekata koji moraju da vrše rigorozne provjere sada se drastično širi na same trgovce. Namera evropskih zakonodavaca je jasna – ujednačiti pravila u svim zemljama i maksimalno otežati prikrivanje sumnjivog kapitala.

Trka sa vremenom za preduzetnike

Dok će kupci morati da se naviknu na gubitak privatnosti pri velikim kupovinama, pravi teret promjena podnijeće biznisi. Preduzetnici u luksuznim sektorima moraće u kratkom roku da implementiraju napredna tehnološka rešenja za usklađivanje sa propisima, prođu kroz proces obuke zaposlenih i pripreme kompleksnu dokumentaciju. Budući da je krajnji rok jul 2027. godine, vremena za prilagođavanje novoj eri poslovanja ima sve manje.

Nastavi čitati

Svijet

DOK TRAMP GOVORI O MIRU, u Ormuskom moreuzu odjekuju eksplozije

Iran je tokom noći lansirao nekoliko bespilotnih letjelica prema trgovačkim brodovima koji su prolazili kroz Ormuski moreuz, navodi se u najnovijem izvještaju američkih medija.

Prema pisanju Fox News-a, američke snage presrele su i oborile dva iranska drona-samoubice.

Meta navodno bili trgovački brodovi
Visoki zvaničnik američkog odbrambenog sistema izjavio je da izgleda kako je Iran pokušao da napadne trgovačke brodove koji su plovili kroz Ormuski moreuz.

“Američke snage oborile su dva iranska jednosmjerna napadačka drona. Saobraćaj kroz moreuz i dalje se odvija“, rekao je zvaničnik.

Eksplozije prijavljene kod grada Sirika
Istovremeno, iranski državni mediji izvijestili su o eksplozijama u blizini obale grada Sirika na jugu Irana. Prema njihovim navodima, incident je povezan sa sukobom sa plovilom koje je navodno prekršilo ograničenja plovidbe.

Državna televizija IRIB objavila je da je riječ o tankeru koji je, nakon upozorenja mornarice Iranske revolucionarne garde (IRGC), bio primoran da poštuje zabranu prolaska.

Sporazum na vidiku, ali tenzije ne jenjavaju
Uprkos optimističnim porukama koje posljednjih dana dolaze iz Bijele kuće, najnoviji incidenti potvrđuju da bezbjednosna situacija u regionu ostaje napeta.

Događaji takođe otvaraju pitanje koliko će biti jednostavno ponovo uspostaviti nesmetan saobraćaj kroz jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca, prenosi Index.hr.

Iran i Sjedinjene Američke Države posljednjih sedmica iznosili su oprečne tvrdnje o stanju u Ormuskom moreuzu. Dok Teheran nastoji da ograniči prolaz i uvede naknade za plovidbu, Vašington zagovara potpuno ponovno otvaranje moreuza za međunarodni pomorski saobraćaj.

Tramp i Teheran šalju različite poruke o pregovorima
Podsjećamo, američki predsjednik Donald Tramp rekao je sinoć da su sve strane, uključujući Izrael, postigle dogovor o završnim tačkama mirovnog sporazuma Sjedinjenih Država i Irana, koji bi mogao da bude finalizovan u narednih nekoliko dana.

Tramp je ove informacije iznio tokom telemitinga organizovanog kao podrška kandidatu za Senat Beriju Muru (Barry Moore), istakavši da su pregovori uspješno završeni.

“Ne znam jeste li čuli, ali danas smo okončali rat s Iranom. Pristali su da nikada nemaju nuklearno oružje, što je nešto na čemu smo mi insistirali. Danas smo raščistili račune s Iranom”, poručio je Tramp svojim pristalicama.

S druge strane, portparol iranskog ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagei izjavio je na državnoj televiziji da su izvještaji o konačnom dogovoru “spekulativni” te da “ništa još nije finalizovano”.

Nastavi čitati

Aktuelno