Connect with us

Svijet

HILJADU DANA OD POČETKA RATA U UKRAJINI, vojni gubici su katastrofalni

Ukrajina danas obilježava 1.000 dana od početka ruske invazije punog opsega, s umornim snagama koje se bore na brojnim frontovima i svakodnevnim ruskim napadima dronovima i projektilima dok se zvaničnici pripremaju na povratak Donalda Trampa u Bijelu kuću u januaru.

Kao podsticaj za napadnutu zemlju američki predsjednik Džoe Bajden dao je zeleno svjetlo za korištenje američkih projektila protiv ciljeva dublje unutar Rusije, potencijalno ograničavajući njene mogućnosti za pokretanje napada i snabdijevanje fronta. Ali, dramatična promjena u politici mogla bi se revidirati kada se Tramp vrati u Bijelu kuću, a vojni analitičari upozoravaju da to samo po sebi neće biti dovoljno da promijeni tok 33-mjesečnog rata.

Moskva i Kijev pokušavaju poboljšati pozicije uoči pregovora

Vojni gubici su katastrofalni iako ostaju strogo čuvana tajna. Javne zapadne procjene temeljene na obavještajnim izvještajima uveliko variraju, ali većina govori o stotinama hiljada ubijenih ili ranjenih na obje strane.

Povratak Trampa, koji je obećao da će brzo prekinuti borbe, dovodi u pitanje budućnost američke vojne pomoći i ujedinjenog zapadnog fronta protiv Putina te povećava izglede za razgovore o okončanju rata. Nakon američkog odobrenja korištenja dalekometnog oružja osjećaj eskalacije je opipljiv dok Moskva i Kijev pokušavaju poboljšati svoje pozicije na bojnom polju uoči bilo kakvih pregovora.

Već pojačana iranskim bespilotnim letjelicama te sjevernokorejskim artiljerijskim granatama i balističkim projektilima, Rusija je sada rasporedila 11.000 sjevernokorejskih vojnika, od kojih su se neki, kaže Kijev, sukobili s ukrajinskim snagama koje su zauzele dio ruske regije Kursk.

Visoki kijevski zvaničnik rekao je da Pjongjang ima kapacitet poslati 100.000 vojnika. Neke od najboljih snaga Ukrajine pokušavaju zadržati taj mali komad ruske teritorije, zauzet u avgustu, kao adut za pregovaranje.

Napadi na ukrajinski elektroenergetski sistem

Kijev kaže da je Rusija tamo sakupila 50.000 vojnika, dok snage Kremlja takođe ostvaruju najbrže uspjehe na istoku Ukrajine od 2022 – te pojačavaju pritisak i na sjeveroistoku i jugoistoku.

S približavanjem zime, Moskva je u nedjelju ponovo izvršila vazdušni napad na ukrajinski elektroenergetski sistem, ispalivši 120 projektila i lansiravši 90 bespilotnih letjelica u najvećem vazdušnom napadu od avgusta. Uz odobrenje SAD Ukrajini da napada vojne ciljeve unutar Rusije oružjem koje je isporučila Amerika, spoljna finansijska pomoć i pomoć u oružju takođe ostaju vitalne.

Uprkos dvije uzastopne godine umjerenog rasta ukrajinska privreda još je na samo 78 posto u odnosu na razdoblje prije invazije, pri čemu se BDP smanjio za trećinu 2022. Nekoć divovske ukrajinske industrije čelika i žitarica su drastično smanjene. Promatračka misija UN-a za ljudska prava potvrdila je smrt 11.743 ukrajinska civila iako neki zvaničnici iz Kijeva vjeruju da je broj mnogo veći.

Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je prošle sedmice da Ukrajina mora dati sve od sebe da okonča rat sljedeće godine diplomatskim sredstvima. Ali, odlučno je prekinuo svaki razgovor o prekidu vatre prije nego što se Ukrajini pruže odgovarajuće bezbjednosne garancije.

Šolc prošle sedmice nazvao Putina

Kremlj je rekao da njegovi ratni ciljevi ostaju nepromijenjeni otkako je Putin u junu izjavio da Ukrajina mora odustati od ambicija da se pridruži NATO-u i da se mora povući iz četiri ukrajinske regije koje njegove snage djelimično kontrolišu, što je sve jednako kapitulaciji Kijeva.

More ukrajinskih zastavica koje odaju počast mrtvima sada zauzimaju ugao Trga nezavisnosti u Kijevu, nekadašnjeg centra masovnih proevropskih protesta koji su 2014. svrgnuli s vlasti ukrajinskog predsjednika koji je tada imao podršku Moskve.

Rusija je odgovorila na proteste zauzimanjem ukrajinskog crnomorskog poluostrva Krim i podržavanjem paravojne pobune na istoku, koja je ubila 14.000 ljudi prije nego što su dvije serije pregovora u takozvanom Minskom formatu zaustavile borbe s Kijevom.

Nakon što je njemački kancelar Olaf Šolc nazvao Putina u petak prvi put u gotovo dvije godine, Zelenski je rekao da je taj potez smanjio izolaciju ruskog čelnika. Takođe se izjasnio protiv ideje obnove pregovora u formatu Minska. “Želimo naglasiti, neće biti ‘Minska 3’, ono što nam treba je pravi mir”, rekao je.

Related Topics:

Svijet

Drama u Rusiji: Putinov helikopter bio u epicentru napada ukrajinskih dronova!

Helikopter ruskog predsjednika Vladimira Putina našao se u epicentru intenzivnog napada ukrajinskih dronova tokom posjete Kurskoj oblasti, rekao je komandant divizije protivvazdušne odbrane Jurij Daškin za TV kanal „Rusija 24“.

„Predsjednikov helikopter je zapravo bio u epicentru odbijanja intenzivnog napada neprijateljskih dronova“, rekao je Daškin.

Kako je navedeno u materijalu na veb-sajtu TV kanala, prema Daškinu, intenzivni napad dronom je uspješno odbijen, a ruska vojska je u potpunosti osigurala bezbjednost predsjednika.

Putin je 20. maja posjetio Kursku oblast u okviru radne posjete. Predsjednik je održao sastanak sa čelnicima opština regiona i rekao da ima sve informacije o situaciji u Kurskoj oblasti, jer mu izvještavaju vlada, kao i vojska i specijalne službe.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN UDARIO NA EVROPU Finansiranje ukrajinske vojske vodi ka velikim nevoljama – Mađarska neće plaćati!

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da bi finansiranje ukrajinske vojske moglo da vodi nevoljama i postane ozbiljan bezbjednosni rizik za Evropu, te da je obaveza Mađarske da štiti svoj narod.

Orban je naglasio da je Mađarska jasno rekla svoj stav, a to je da ne podržava taj plan i da neće slati novac svojih poreskih obveznika Ukrajini da bi finansirali ukrajinsku vojsku.

“Moramo da ulažemo u sopstvene vojske, ali oni očekuju da milijardama finansiramo ukrajinsku vojsku u godinama koje dolaze. Jasno smo stavili do znanja da Mađarska neće platiti. Naša je dužnost da zaštitimo sopstveni narod”, istakao je Orban u objavi na Iksu.

On je dodao da su iz nekog razloga “fini evropski lideri” odlučili da postignu dogovor sa Ukrajinom koji uključuje održavanje armije od oko jedan milion vojnika na trajnoj osnovi, i to ne samo tokom rata, već dugoročno.

“Mi Evropljani ćemo morati da održavamo ovu vojsku operativnom, pokrivajući njihove plate i opremu, održavanje i obuku”, rekao je Orban.

Prema njegovim riječima, zapadnjaci tvrde da ovaj aranžman obezbjeđuje i njihovu zaštitu.

“U isto vrijeme naše vlastite vojske su slabe i nedostaje nam dovoljno sredstava i za opremu i za ljudstvo. Umjesto jačanja naših vlastitih nacionalnih odbrambenih snaga u zapadnoj Evropi, mi se pripremamo da isplaćujemo plate i održavamo ukrajinsku vojsku od milion ljudi. To samo može da vodi nevoljama”, istakao je Orban.

On je naveo da bi se to moglo završiti na način da finansiraju vojsku čije namjere nisu nužno prijateljske prema njima niti ima garancija da to tako neće biti.

“Cijeli prijedlog je haotičan, a oni žele da potroše ogromne sume novca na to”, istakao je Orban, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Svijet

BORIS DŽONSON DOBIO DEVETO DIJETE! Četvrto sa suprugom Keri

Bivši britanski premijer Boris Džonson dobio je četvrto dete sa suprugom Keri Džonson, i to je njegovo deveto dete.

Keri Džonson je na društvenim mrežama podelila vest o rođenju Popi Elize Džozefin Džonson 21. maja, za koju je dodala da je ”poslednji član bande”, prenosi BBC.

Bivši lider britanskih konzervativava ima četvoro odrasle dece sa bivšom suprugom, Marinom Viler, i još jednu ćerku iz veze sa umetnicom Helen Mekintajer.

Nastavi čitati

Aktuelno