Connect with us

Društvo

KOD KUĆE ILI U CRKVI Znate li gdje treba presjeći slavski kolač

Svijeća, ikona, kandilo, slavski kolač, ponekad jedan, dva, čak i tri neke porodice ih sijeku sve na dan slave, dok druge jedan kolač sijeku uoči praznika, drugi sutradan, a treći dan poslije važnog datuma. A gdje je najbolje presjeći slavski kolač, kod kuće ili u crkvi?

Iako, naravno, nikako nije pogrešno presjeći slavski kolač kod kuće, najbolje bi bilo da domaćin, odnosno svečar ode na dan slave u svoju parohijsku crkvu na liturgiju, sa slavskim kolačem koji se tu osveštava.

Ukoliko domaćin nije u stanju da odnese slavski kolač u crkvu, to može da uradi i drugi član porodice. Sječenju i osveštavanju kolača može da prisustvuje cijela porodica. Praksa pokazuje da pojedini domaćini odu u crkvu na dan krsne slave te da poslije liturgije kod kuće sijeku kolač. Neki pozivaju sveštenika u svoj dom kako bi to učinio.

Sječenje kolača u crkvi
Sveštenika treba na vrijeme obavijestiti ukoliko se kolač siječe u crkvi, to bi trebalo obaviti ujutru, prije ili poslije liturgije ili Jutrenja.

Na dan slave domaćin u crkvu donosi slavski kolač i žito, uvijene u čistu bijelu tkaninu, kao i malo crvenog vina u bočici i manju svijeću, koju stavlja u žito i zapali je da gori dok se obavlja sječenje.

U crkvu treba ponijeti hartiju sa imenima svih članova porodice, koje će sveštenik pomenuti tokom molitve.
Sveštenik započinje sječenje kolača uz riječi: “Blagosloven Bog naš, svagda, sada i uvijek i u vijekove vijekova, amin”, potom slijedi Trisveto, molitva Presvetoj Trojici i molitva Oče naš. Kadi se žito, kolač i vino, otpjeva tropar svetitelju i čita molitva nad žitom. Sveštenik zatim blagosilja vino i slavski kolač, moleći Boga da primi prinešenu žrtvu u spomen svetitelja koji se slavi.
Uzimajući kolač siječe ga sa donje strane unakrst, preliva ga vinom unakrst, pa ga sa svečarom okreće pjevajući tropare: “u prvoj pjesmi govori se o mučenicima i svetitelju koga slavimo, koji su molitvenici naši pred Bogom i učitelji vjere i moralne čistote”, “u drugoj pjesmi se proslavlja Hristos, koji je pohvala apostolima i radost mučenicima”, a “u trećoj pjesmi se iskazuje javljanje Sina Božijeg u ljudskom tijelu, rođenjem”.

U okretanju kolača svi učestvuju, time se liturgijsko osjećanje prenosi na samu slavu. Prelome kolač napola, držeći svaki svoju polovinu. Ljubeći kolač, sveštenik govori: “Hristos posređe nas” (Hristos među nama). Domaćin ljubi slavski kolač i odgovara: “I jest i budet”. (I jeste i biće).

To se radi tri puta. Svečar prima kolač od sveštenika, uzima žito i nosi ga kući, gdje ga stavlja na sto ili pred ikonu. Zapali kod kuće slavsku svijeću, okadi je, a potom i ikonu i sve domaće, pa se svi zajedno pomole Gospodu i svome svetitelju.

Sječenje kolača kod kuće
Ako se kolač siječe u domu, domaćin sa članom ili članovima porodice, nakon što se vrati iz crkve sa Jutrenja ili Svete liturgije, dočekuje sveštenika, koji će, ako je pozvan, doći u zakazano vrijeme da presječe slavski kolač.
Sto sa slavskom svijećom treba namjestiti pred ikonom slave. Na sto naprijed treba staviti slavsku svijeću, sa lijeve strane postaviti slavski kolač, sa desne žito, u sredini čaša ili bokal sa cvenim vinom, uz kolač nož, tamjan i hartiju na kojoj su ispisana imena svih članova porodice da bi ih sveštenik u molitvi pomenuo. Žeravica treba da bude pripremljena da bi se stavila u kadionicu. Kandilo pred ikonom pali se ujutru.

Kada sveštenik dođe u dom svoga parohijana, ulazeći pozdravlja ga evanđelskim riječima: “Mir domu ovom i onima koji žive u njemu!”. Na ovaj pozdrav domaćin odgovara: “Amin. Božedaj!”.

Kada se svi okupe, a domaćin zapali slavsku svijeću, svešteniku se odmah daje žeravica u kadionicu, on zatim stavlja tamjan i prvo kadi dom ( “Nek’ se uznese molitva moja kao kadilo pred Tobom, Gospode!”).

Sveštenik potom čita molitvu za osvećenje žita, slavskog kolača i vina. Pred ikonom podiže slavski kolač, kao našu žrtvu u slavu Božiju i čast svetiteljke koju slavimo. Siječe se kolač, unakrst se prelije vinom, sveštenik sa domaćinom okreće slavski kolač pjevajući ove tri pjesme: I “Svjati mučenici…”, II “Slava tebje, Hriste Bože…”, III “Isaije likuj…”. Sve je mnogo svečanije kada porodica pa sveštenikom pjeva ove pjesme, pa ih treba naučiti.

Kad se sve tri pjesme otpjevaju, sveštenik lomi kolač sa domaćinom ili onim koji ga zamijenjuje, svi članovi porodice prilaze i cjelivaju kolač. Sveštenik im se obraća riječima: “Hristos posređe nas”, što znači: “Hristos među nama!” Na to se odgovara: “I jest i budet!”, što znači: “I jeste i biće!”

Sveštenik govori molitvu u kojoj pominje imena svih ukućana koja su ispisana na posebnoj hartiji koja se nalazi na stolu. Na kraju svi prisutni pristupaju da cjelivaju krst. Zatim se slava čestita, piše Blic Žena.

Ukoliko sveštenik ne prisustvuje sječenju slavskog kolača, taj običaj obavlja domaćin sa članom porodice, uz izgovaranje molitive.

Related Topics:

Društvo

LAŽNA OBEĆANJA VLASTI KOJA SMO SKUPO PLATILI: Obećali auto-puteve i jeftiniju struju, a dobili makadam i 50% skuplju struju!

Gdje su nestale obećane milijarde maraka? Pred prošle opšte izbore 2022. godine, širom Srpske najavljivani su istorijski projekti, autoputevi i jeftina struja.

Danas, u susret novim izborima, slika na terenu je potpuno drugačija. Probijeni rokovi, loši putevi i drastično veći računi za struju. Kako izgleda surova realnost kada utihnu predizborna obećanja?

Autoputevi. Brze ceste. Nove hidroelektrane. Tuneli. Gondole. Aerodromi. I struja koja – neće da poskupi. Pljuštala su Dodikova obećanja pred izbore 2022. godine. Poruka kampanje bila je gradiće se sve što treba. U svakoj opštini. Č

etiri godine kasnije, provjeravamo šta je urađeno na terenu. Krenimo od obećanja koje je prvo prekršeno i koje je građane koštalo najviše.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, u Srebrenici je 15. septembra 2022. godine poručio da struju neće poskupljivati, jer imamo najjeftiniju struju u Evropi.

Od obećanja o jeftinoj struji do danas, računi su veći za 50 odsto.

A istorijski projekti? Najveća iluzija ostala je u Foči, gdje je 5. septembra 2022. godine Milorad Dodik najavio investicioni bum. Rekao je tada da će u Foču uložiti preko milijardu maraka kroz projekte:

“Uložićemo ovdje u Foču. Po onome što sam ja mogao sad da saberem, samo u ovim godinama koje dolaze to je preko milijardu maraka. Buk Bijela, Paunci, Foča. Izgradnja puta prema Šćepan polju, prvih 40 miliona već odobreno, počeli smo danas dio ove trase koja košta 12 miliona, to će biti magistralni put, to neće biti krpanje i neće biti zasipanje rupa, nego kompletna nova trasa. Počeće za 30 dana najviše počet će da se gradi most preko Drine koji će biti spojna tačka sa novom komunikacijom prema Tjentištu i dalje prema Hercegovini”

Od obećane milijarde u Foču su stigli samo negativni revizorski izvještaji, a saobraćaj se sa asfalta spustio na makadam.

Ognjen Bodiroga iz SDS-a podsjeća da je trenutno zatvoren magistralni put Foča-Sarajevo, da je put Foča-Šćepan Polje prolongiran tek za oktobar 2030. godine, dok od izgradnje autoputa od Rudog prema Trebinju, naravno nema ništa.

Na istoj toj tribini u Foči, Dodik je najavio i autoput prema Višegradu.

“Počećemo planiranje, projektovanje, a vjerujem za jedno godinu dana i izvođenje brze ceste, odnosno autoputa od Trebinja prema Foči. Autoput koji ćemo graditi proći će kraj ovog grada, dalje prema Rudom, teritorijama Republike Srpske, dalje prema Višegradu, povezat će se na srpske komunikacijske pravce i tako trajno odrediti karakter ovog kraja.”, izjavio je Dodik u septembru 2022. godine u Foči.

Politički analitičar Milenko Dačević ističe da mi uopšte nemamo puteve, već samo nešto što se tako zove – ostatke puta sa okruženjima rupa, odrone i potpuno uništenu infrastrukturu.

Sa istim predizbornim entuzijazmom, nekoliko dana kasnije u Gacku, najavljene su čak četiri kolovozne trake prema jugu. Milorad Dodik je 22. septembra 2022. godine izjavio da će iduće godine početi planirati izgradnju brze ceste od Trebinja do Gacka i dalje prema Foči sa četiri kolovozne trake. Lazar Radan iz Liste Za pravdu i red navodi da je regionalni put Foča-Gacko rak-rana čitavog prostora i možda najgori put u jugoistočnom dijelu Evrope, te da je Srbija dala određene novce od kojih nema ništa, oni su propali i ne zna se gdje su.

Istok i jug bez asfalta. A Sarajevsko-romanijska regija – u oblacima. Njima je vlast obećavala probijanje planina, tunele i vožnju gondolama. Na Palama je 23. septembra 2022. godine Dodik obećao milionske projekte poručivši da biraju izgradnju gondole koja će povezati opštinu Pale sa Jahorinom, što su projekti vrijedni 150 miliona maraka. Delegat u Domu naroda PS BiH Nenad Vuković kaže da je to nerealizovan projekat koji se najavljuje kroz izborne cikluse.

Od Dodikovih obećanja izdvajamo i tribinu na Sokocu 17. septembra 2022. godine kada je rekao da je jedan od projekata koji će se realizovati u sljedećoj godini potpuna gasifikacija opštine Sokolac.

Nekoliko dana kasnije u Istočnom Sarajevu, lider SNSD-a je obećao da će uraditi i tunel koji će povezati Istočno Sarajevo i Pale. U Trnovu je, 5. septembra 2022. godine, Dodik poručio da će u idućoj godini staviti u prioritet da se kompletna dionica od Lukavice pa do Foče mora rekonstruisati.

Nijedan od ovih projekata do danas nije ni započet.

Marinko Božović, načelnik Istočne Ilidže, upozorava da su putevi koji idu preko Sokoca, prema Višegradu i Foči, visoko rizični pravci na kojima ljudi ginu, a o kojima aktuelna vlast apsolutno ne vodi računa.

Samo u kampanji 2022. godine SNSD je dao više od 100 obećanja širom Republike Srpske, a prema zvaničnim statistikama ono što je ispunio može se izbrojati na prste jedne ruke. Zato stvarni bilans njihove vlasti staje u tri riječi: obećanja, makadam i dugovi.

Nastavi čitati

Društvo

DAN ŽALOSTI U SRPSKOJ povodom sjećanja na stradale u Jasenovcu i Donjoj Gradini

U Republici Srpskoj sutra je Dan žalosti povodom sjećanja na žrtve ustaškog zločina genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini u NDH od 1941. do 1945. godine.

Odluku o tome donijela je ranije Vlada Republike Srpske na telefonskoj sjednici.

Ove godine navršava se 81 godina od proboja posljednje grupe jasenovačkih logoraša i zatvaranja zloglasnog Koncentracionog logora Jasenovac.

Proboj posljednje grupe logoraša izvršen je 22. aprila 1945. godine s ciljem da se cijelom svijetu ispriča strašna istina o zvjerstvima koja su vršena nad zatočenicima u sistemu koncentracionog logora Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini.

Koncentracioni logor Jasenovac osnovan je avgusta 1941. godine i činilo ga je pet logora.

Selo Donja Gradina priključeno je sistemu logora. Skelom preko rijeke Save ustaše su prevozile logoraše na likvidaciju u Donju Gradinu.

O tome danas svjedoče masovne grobnice u Donjoj Gradini – 105 grobnih polja.

Prema podacima Spomen-područja Donja Gradina, u zloglasnom logoru Jasenovac tokom Drugog svjetskog rata stradalo je 700.000 žrtava ustaškog zločina, među kojima 500.000 Srba, 40.000 Roma, 33.000 Jevreja, 127.000 antifašista. U Jasenovcu je stradalo 20.000 djece.

Nastavi čitati

Društvo

POZNATO STANJE RATKA MLADIĆA! Stigla medicinska dokumentacija iz Haga

General Ratko Mladić i dalje je veoma loše nakon moždanog udara u pritvorskoj bolnici, a iz Haga je stigla i medicinska dokumentacija, izjavio je Srni njegov sin Darko Mladić.

Darko Mladić je rekao da je timu odbrane i porodici stigla haška medicinska dokumentacija za generala i da je sada doktori proučavaju.

General Ratko Mladić je prošlog petka, 10. aprila, doživio lakši moždani udar, a odbrana i porodica su čekali da dobiju dokumentaciju od zdravstvene službe tribunala u Hagu, kao i nalaze, da tačno vide šta se desilo.

General Mladić pretrpio je više moždanih udara, ima ozbiljna kardiovaskularna oboljenja, povišen krvni pritisak, neurološka oštećenja, kao i probleme sa bubrezima, zbog čega je više puta hospitalizovan i podvrgavan različitim medicinskim i terapijskim zahvatima, uključujući i operativne intervencije na srcu i nozi.

Nekadašnji komandat Glavnog štaba Vojske Republike Srpske general Ratko Mladić je od 2024. godine u pritvorskoj bolnici u Hagu, gdje je pod palijativnom njegom zbog teškog zdravstvenog stanja.

General Mladić uhapšen je 26. maja 2011. godine u selu Lazarevo kod Zrenjanina, u Srbiji.

Nastavi čitati

Aktuelno