Connect with us

Društvo

SUTRA JE „CRNI PETAK“, DAN KUPOHOLIČARA: Stručnjaci savjetuju oprez i upoređivanje cijena

Poslednji petak u novembru poznat kao „Crni petak“ ove godine će se obilježiti sutra nizom sniženja koja su najavili trgovci, ali ekonomisti i predstavnici potrošača upozoravaju kupce na oprez, jer je pitanje da li su sniženja stvarna ili su samo marketinški trik.

Redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Dragan Stojković je rekao da bi „Crni petak“, kako trgovci žele da predstave, trebalo

da bude dan kada se daju veliki realni popusti da bi potrošači mogli po super cijenama da kupe neku robu, ali praksa iz ranijih godina pokazala je da to baš i nije tako.

Kako objašnjava, dešava se da trgovci pred ovu akciju, koja se proširila i kao „Crna nedjelja“ i „Crni novembar“ prvo podignu cene, pa onda daju popuste koji idu i do 80 odsto, a u stvari kupci ne dobijaju ništa od toga.

Stojković je upozorio građane da ne bi postali žrtve „lažnog popusta“ prvo da uporede ponude odnosno vide cijene onoga što žele da kupe i tako se uvjere gdje se stvarno daju popusti, a gdje ih nema.

To poređenje, dodaje, danas je mnogo lakše jer može da se odradi onlajn, a ne da se ide iz prodavnice u prodavnice.

„Crni petak je neki kažu veliki događaj, a drugi prevara. Negde trgovci to koriste da čiste zalihe, znači da ona roba koja je nekonkurentna ode i tu se stvarno daju neki veći popusti, ali negde je cilj samo da se poveća promet“, rekao je profesor.

Prema njegovim riječima, čak i suviše neozbiljno djeluje da kad trgovci kažu da daju popust 80 odsto, jer to onda otvara pitanje da li su kupci tokom cijele godine prevareni kad trgovci sada mogu da im ponude tolike povoljnosti pri kupovini.

„Naravno iz toga izuzimam nekonkurentne zalihe, jer je to druga priča“, dodao je Stojković.

On je naglasio i da postoje kompanije odnosno neki domaći trgovinski lanci koji uopšte ne pridaju značaj „Crnom petku“, jer, kako tvrde oni svojim potrošačima daju maksimalno tokom cijele godine.

Stojković je naveo i da je po jednoj verziji „Crni petak“ dobio naziv po tome što su trgovci cele godine u Americi pravili gubitke i bili u crvenom, a onda su od prvog dana posle Dana zahvalnosti, koji je uvijek četvrtkom pri kraju novembra, počeli da budu pozitivni, a onda i nadoknade sve za vrijeme praznične kupovine koja traje od tog dana pa sve do Božića i Nove godine.

Prema njegovim riječima, u Americi se dešava da se gužve u radnjama pred „Crni petak“ formiraju ranije i da se sve rasproda vrlo brzo nakon otvaranja, a ne tako rijetko su izbijale i tuče među kupcima.

„Elektronska trgovina je to sve preoblikovala i zato sada imamo i crne nedelje, mesece i šta već“, rekao je Stojković.

On je na pitanje da li potrošači mogu da se zaštite od trgovaca koji zloupotrebljavaju „Crni petak“, rekao da bi svako ko podigne cijenu a onda spušta trebao da se kazni, kao i da bi kažnjivo trebalo da bude i to ukoliko se neki proizvod dugo drži na akciji.

„Svako lažno oglašavanje je kažnjivo. Na primer oglasite neki proizvod na sniženju a njega nemate ili imate samo jedan ili dva komada i time želite da privučete potrošače takođe treba da bude kažnjivo“, rekao je Stojković.

Predsjednik udruženja Efektiva Dejan Gavrilović smatra da „Crni petak“ u Srbiji nije ono što je „Crni petak“ u Americi ili Zapadnoj Evropi, jer tamo na taj dan neki proizvod stvarno možete nabaviti po sniženoj cijeni.

„Na primer televizor koji je koštao 500 dolara vi ga tamo tog dana možete nabaviti za 50 dolara. Zato se dešava i da potrošači u Americi maltene kampuju pred prodavnicom dan pre početka ove akcije. Zato imamo i scene gde se ljudi guraju, otimaju, a često izbiju i tuče kako bi se došlo do nekog proizvoda po jeftinoj ceni“, rekao je on .

Gavrilović ističe da toga u Srbiji nema upravo iz razloga zato što takvih popusta kod nas nema i sve se uglavnom svodi, kako kaže, dobrim dijelom na obmanu potrošača.

„Kod nas na primer tokom Crnog petka nekom proizvodu koji je mesecima pred ovu akciju koštao 10.000 dinara se poveća cena na 15.000 ili 17.000, a onda se snizi na identičnu ili čak i veću cenu nego što je bila pre ove akcije i onda se to predstavlja kao Crni petak ne bi li se potrošači obmanuli da tako nešto kupe“, objasnio je Gavrilović.

On je dodao i da je dokaz da „Crni petak“ kod nas nije ono što je u Americi je i činjenica da taj „Crni petak“ tamo traje taj jedan dan, a u Srbiji se produžio na „ Crnu nedelju“ i na „Crni mesec“.

„Da su ti popusti stvarno tako dobri kao što kažu da jesu, roba bi se prodala u dan, dva, tri i to ne bi trajalo toliko“, rekao je Gavrilović.

I on je savjetovao građane da pre nego što se odluče na kupovinu obavezno provjere i uporede cijene, jer se često dešava i da neki trgovac ponudi neku robu sa popustom, od na primjer 30 odsto, a da je ta ista roba kod drugog prodavca po regularnoj cijeni jeftinija.

U Srbiji su već početkom novembra počela sniženja i mnogi trgovci su na radnjama postavili obavještenja o „Crnom novembru“ ili „Crnoj nedjelji“.

Na popustima se oglašava sva roba, počev od tehničke, namještaja, posuđa, tepiha, odjeće, obuće, nakita, knjiga, dječijih igračaka, video igrica, opreme za kućne ljubimce, alata, kozmetike, pa čak i ponude u apotekama.

Smatra se da je izraz „crni petak“ nastao u petak, 24. septembra 1869. godine, kada su dva brokera sa Vol strita pokušala da monopolizuju celokupno tržište zlata u dogovoru sa čuvenim političarem Bosom Tvidom.

Tročlani tandem pokušao je da potkupi nekoliko političara i činovnika na visokim položajima, uključujući i određene sudije.

Plan je propao, jer je cjena zlata pala u roku od nekoliko minuta, a sa njom i mnogi investitori, zbog čega je dan ostao poznat kao „Blek frajdej“ (Black Friday).

Jedno od popularnih mišljenja je i da su ovaj naziv stvorili američki vozači i saobraćajni policajci koji su strepili od velikih gužvi u saobraćaju, nakon Dana zahvalnosti u SAD.

Related Topics:

Društvo

KUĆE NA IVICI PONORA: Mještani Branjeva godinama upozoravaju na klizište, pomoći nema

Apeli mještana zvorničkog naselja Branjevo republičkim institucijama i gradu Zvorniku, kako tvrde, već godinama nemaju nikakvog efekta, klizište im je tik ispod kuća, te svakog trenutka strahuju za svoju bezbjednost.

O njihovom problemu “Nezavisne” su pisale i prije godinu dana, a otad, kako kažu, jedva da se nešto uradilo. A i to što jest, ističu, nije dalo nikakvog efekta.

I tada, kao i sada, navode da imaju problem sa klizištem, pucanjem i sleganjem tla u dužini od nekoliko stotina metara, gde je direktno ugroženo nekoliko domaćinstava, stambenih i drugih objekata.

Isti problemi isti zahtjevi

Danas se nalaze u istom problemu, sa istim zahtjevom i molbom nadležnima da dovrše projekat, koji su započeli u septembru, a završili u novembru prošle godine.

Milan Krajišnik, mještanin MZ Branjevo, za “Nezavisne novine” priča da je razlog za pokretanje klizišta bilo svakodnevno odlaganje otpadnih voda, te kanalizaciona mreža.

Gasovodna mreža

“Vjerovatno je jedan od glavnih uzroka i prokopavanje gasovodne mreže koja je znatno doprinijela nastaloj situaciji i problemu, a koji se nalazi neposredno ispod naših domova”, ističe Krajišnik.

Kako navodi, riječ je o projektu koji se sastoji iz dvije faze. Prva faza tog projekta bila je izgradnja pomoćnog kanala duž naseljenog mesta pa do toka rijeke Drine čijom je izgradnjom planirano da se situacija sa klizištem stabilizuje.

“Druga faza iz navedenog projekta obuhvata sanaciju klizišta, saniranje materijalne štete i učvršćivanje tla od daljeg sleganja. Prva faza iz navedenog projekta je završena, međutim, nije dala nikakav rezultat, a samim tim i kanal koji je urađen već propada i puca od posljedica sleganja zemljišta”, naglašava Krajišnik.

Zabrinuti za svoje domove

Na osnovu tih rezultata, a zabrinuti za svoj opstanak i svoje domove, koje su, kako kaže, teškom mukom stekli, ponovo pitaju nadležne u Gradskoj upravi Zvornik kada će biti nastavljeni radovi.

Iako su, pojašnjava on, sve do danas dobijali konstantna obećanja, čak i od gradonačelnika ovog grada da će radovi biti nastavljeni, “ipak ništa konkretno nije preduzeto”.

Dodaje da su u proteklom periodu dobijali informacije da se čeka mišljenje stručnih lica, te ispitivanje tla, avionsko snimanje i slično, ali do danas ništa od toga nije urađeno.

Žele odgovor i na pitanje da li je ugrožena njihova egzistencija

Ponavlja da je njihov jedini zahtjev i molba institucijama da ne zanemaruju činjenicu, i da iskreno kažu da li postoji rešenje. Žele odgovor i na pitanje da li je ugrožena njihova egzistencija.

Zbog ove situacije, Krajišnik kaže da meštani ovog naselja ne mogu više da ulažu novčana i materijalna sredstva u svoje domove, koji svakodnevno propadaju.

Najavljuju proteste

Najavljuju da će, ako uskoro ne dobiju neki odgovor, i ako ne počnu radovi, organizovati protest ispred Gradske uprave Zvornik.

Poslali smo upit i gradu Zvornik u vezi sa ovim problem, no, povratnu informaciju nismo dobili.

Nezavisne

Nastavi čitati

Društvo

LIJEKOVI NAJSKUPLJI U REGIONU: Vlast odbija da ukine PDV na terapije

Niže cijene lijekova, ukidanjem poreza na dodatnu vrijednost, u velikoj mjeri olakšale bi život građanima Republike Srpske. Zdravlje nije luksuz i treba da bude bez poreza, rekli u Pokretu sigurna Srpska prilikom pokretanja inicijative ukidanja PDV-a na lijekove.

Lijekovi u BiH su među najskupljima u regionu, a građani plaćaju i visoke cijene i porez, koji se samo u BiH isto obračunava i na liječenje i na svu ostalu robu.

Međutim, inicijativu za ukidanje PDV-a na lijekove ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić, umjesto razmatranja, nazvao je manipulativnom.

„Imam prijedlog za gradsku administraciju Banjaluka – nek vrate svakome ko donese račun u sobu 16 na lijekove. Oni svakako dobiju dio PDV-a, dobiju 100 miliona PDV-a. Evo, ja pokrećem inicijativu da svako ko dođe u sobu 16 sa računom fiskalnim, da je kupio lijek na području grada Banjaluke, vratite mu PDV“, rekao je Amidžić.

2013. godine pokrenuta je inicijativa da se dio PDV-a od duvanskih i alkoholnih proizvoda usmjeri ka zdravstvu, čime bi bila poboljšana ekonomska situacija u ovoj djelatnosti, ali Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje zaustavio je taj projekat, napominje bivši ministar zdravlja Slobodan Stanić.

„Alternativa tom projektu je ukidanje PDV-a na lijkove i sigurno, otprilike sam neku kalkulaciju radio, da kad bi potpuno ukinuli PDV na lijekove, to bi iznosilo negdje oko 500 miliona maraka, a kad uzmemo da je u aferi Vijadukt i u aferi Komsar enerdži baš upravo toliki iznos otišao iz Republike Srpske, bez ikakve koristi za Republiku, ovo bi sigurno bila korist pacijentima, građanima.

Podsjetiću vas da je početkom ove godine, negdje u prvoj polovini, u maju mjesecu, oko 150 onkoloških pacijenata čekalo imuno terapiju. To se ne smije dopustiti i sigurno bi ovakve inicijative pomogle da se to prevaziđe“, smatra Stanić.

Što je proizvod skuplji, više novca od poreza odlazi u republičku kasu, a kako su lijekovi isto oporezovani, a cijene su im vrtoglave, značajni prihodihodi ubiru se od nečega što je neophodno, kaže ekonomista Zoran Pavlović.

„Praktično smo u situaciji da oni koji su najugroženiji, a to su penzioneri, koji su i bolesni ljudi, da oni moraju da plaćaju PDV na lijekove, gdje je marža ograničena na 20 odsto. Kad uzmete te parametre, onda je to kao da je neko propisao da ti ljudi što prije treba da umru. Situacija je takva da zahtjeva ozbiljan reset ili ozbiljno prepakivanje, ali ja ne znam s kim možete o tome da razgovarate u Ministarstvu zdravlja ili u tim grupacijama veletrgovaca lijekovima, koji na tome prave velike prihode“, kaže Pavlović.

Pavlović podsjeća na još jednu inicijativu koju je politika zaustavila.

„Ono što smo mogli da uradimo da se PDV na hranu, osnovne životne namirnice i lijekove spusti na pet odsto, bar bi to bilo umanjenje na 12 posto na cijenu. To nije prihvaćeno u Domu naroda, jer “umanjenje PDV-a po tom osnovu bi ugrozilo hrvatski i srpski narod rekoše ljudi iz HDZ-a i SNSD-a”“, podsjeća Pavlović.

Ukidanje PDV-a na lijekove i medicinska sredstva omogućilo bi dostupnost liječenja svim građanima. Ostaje pitanje da li vlasti razmišljaju o zdravlju i potrebama građana ili samo o punjenu budžeta.

BN

Nastavi čitati

Društvo

PAKLENE VRUĆINE U BIH: Temperatura ide do 40 stepeni, pred nama sunčan i izuzetno topao dan

Bosnu i Hercegovinu danas očekuje pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme, uz nastavak toplotnog talasa koji će obilježiti početak avgusta. U većini krajeva neće biti padavina, a uslovi će biti stabilni tokom cijelog dana.

Jutarnje temperature kretaće se uglavnom između 15 i 22 stepena, dok će u Hercegovini biti nešto toplije.

Najviša dnevna temperatura iznosiće od 34 do 38 stepeni, a lokalno, posebno na jugu i sjeveru zemlje, živa u termometru mogla bi dostići i 40 stepeni Celzijusa.

Vjetar će biti slab do umjeren, uglavnom sjevernog i sjeveroistočnog smjera, što neće značajnije ublažiti osjećaj sparine i vrućine.

Meteorolozi upozoravaju da će UV indeks biti veoma visok, pa se građanima savjetuje da izbjegavaju duži boravak na direktnom suncu u periodu od 11 do 17 časova, unose dovoljno tečnosti i zaštite se od visokih temperatura. Prema prognozama, stabilno i veoma toplo vrijeme zadržaće se i narednih dana.

Nastavi čitati

Aktuelno