Na pitanje da li će HDZ zajedno sa SNSD-om, s obzirom na to da SDA bez DF-a ne može obezbijediti neophodnu bošnjačku većinu za novu vlast na državnom nivou, ući u pregovore sa predstavnicima “Trojke”, koju čine partije Narod i pravda, SDP BiH i Naša stranka, Kožul nije htio otvoreno da odgovori. Kako je rekao, još je rano o tome govoriti iako, kako je dodao, u HDZ-u su već počeli sa pravljenjem određenih matematika i kalkulacija.

– Hajde da malo prvo pričekamo, da vidimo konačne rezultate. Naš stav je da ćemo sa svima razgovarati, osim sa DF-om. Ako SDA može bez njih imati neophodnu bošnjačku većinu, znači određeni broj ruku i stolica u Parlamentu BiH, onda možemo i sa njima. Što se tiče HDZ-a, sve karte su otvorene. Prihvatićemo sva logična i razumna rješenja – dodao je Kožul poručujući da mjesto predsjedavajućeg Savjeta ministara ovog puta pripada nekom od hrvatskih zvaničnika i da je to nešto što nije uslov HDZ-a, već logika stvari.

Da bi SDA mogla biti najveći tragičar ovih izbora, te da je na sceni uvod u eventualni pad dinastije Izetbegović, govori i matematika koju je nakon izbora iznio lider Naroda i pravde Elmedin Konaković navodeći da “Trojka” ima veći koalicioni kapacitet u Parlamentu BiH od SDA. On je rekao da njegova stranka planira da razgovara s drugim bošnjačkim strankama koje su podržale Denisa Bećirovića kako bi bio formiran blok partija koje bi otpočele razgovore sa liderima HDZ-a BiH i SNSD-a.

Ova računica Konakovića nije nimalo bez osnova. U Predstavničkom domu Parlamenta BiH SDA će najvjerovatnije imati osam poslanika, a sarajevska “Trojka” – SDP, NiP i Naša stranka devet. Ukoliko bi im se pridružili PDA i NES koji će imati po jednog, taj bošnjački blok imao bi 11 poslanika. Čak i kad bi se SDA pridružila dva poslanika Komšićevog DF-a, blok koji bi predvodila sarajevska “Trojka” imao bi bošnjački legitimitet da formira vlast sa HDZ-om i SNSD-om.

Kada se podvuče crta, sa pet poslanika HDZ-a, te najvjerovatnije šest SNSD-ovih, nova većina imala bi više nego komotnu situaciju. Jedini uslov koji bi HDZ navodno mogao postaviti pred “Trojku”, a kako su objavili pojedini hrvatski portali, jeste da se u Parlamentu BiH podrži izmjena Izbornog zakona prema presudi Ustavnog suda u predmetu “Ljubić”. To znači osiguranje izbora legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda u Domu naroda FBiH i Predsjedništvu BiH.

Startne pozicije

Politički analitičar Pejo Gašparević smatra da je još preuranjeno govoriti o postizbornim koalicijama i formiranju nove vlasti, te da su izjave koje se mogu čuti posljednjih nekoliko dana, u stvari, zauzimanje što boljih startnih pozicija.

– Doduše, ove izjave govore i o eventualnim planovima pojedinih partija, pa i HDZ-a. Stranke okupljene oko HDZ-a neće više dozvoliti da budu predmet manipulacija, uslovljavanja i igara od strane SDA. Uostalom, ubuduće to više neće biti ni moguće, jer su nametnute izmjene Izbornog zakona od strane Kristijana Šmita dale jednu vrstu zaštite Hrvatima, osnaživši mehanizme zaštite – kaže Gašparević.