Connect with us

Svijet

VANREDNO STANJE – NEVIĐEN SKANDAL! Južnokorejski predsjednik doveo zemlju u stanje haosa, TRAŽI SE OPOZIV!

Južnokorejski predsjednik Yoon Suk Yeol suočava se vjerovatno najtežim trenucima u ne tako dugoj, ali intenzivnoj političkoj karijeri, nakon burne noći tokom koje je dramatično proglasio vanredno stanje, da bi ga ubrzo povukao, što je zemlju gurnulo u stanje haosa.

Sada parlamentarci traže pokretanje njegovog opoziva nakon što je prouzrokovao najveću političku krizu zemlji u više desetljeća.

Yoonu, koji je 2022. godine tijesno osvojio predsjednički mandat, ovo nije prvi veći izazov. Njegova popularnost bila je na povijesno niskim razinama nakon što je njegova stranka uvjerljivo izgubila na parlamentarnim izborima u aprilu. Bila je to jasna poruka građana koji očito nisu bili zadovoljni njegovim dosadašnjim radom. Za mnoge su ti izbori zapravo bili referendum o Yoonovom predsjedništvu, a rezultat mu je ostavio malo prostora za manevriranje.

Usto, kritičari su krivili Yoonovu administraciju za inflaciju hrane, zaostalo gospodarstvo i sve veća ograničenja slobode govora. Yoon nikada nije bio previše voljen, a niz skandala dodatno je nagrizao njegovu popularnost.

Osim političkih izazova, Yoon je pogođen i ličnim problemima. Mnogi su izrazili nezadovoljstvo njegovim upravljanjem gospodarstvom i kontroverzama u koje je uključena njegova supruga Kim Keon Hee. Prošlog mjeseca javno se ispričao zbog incidenata vezanih uz nju. Njegova supruga ima svoj klub obožavatelja, velika je promotorica korejske kulture, često kritizira konzumiranje psećeg mesa i voli nositi odjeću korejskih dizajnera.

Kim je upala u probleme u veljači ove godine kada je navodno primila skupocjeni dar – 2200 američkih dolara vrijednu torbicu marke Christian Dior. Njezin je suprug rekao je tada da se radi o ‘političkoj spački’. To nije jedini put da se prva dama Južna Koreje našla na udaru kritika – optužena je i za plagiranje naučnih radova te manipuliranje dionicama.

Predsjednikova punica, Choi Eun-soon, pak služi jednogodišnju zatvorsku kaznu zbog krivotvorenja financijskih dokumenata u poslu s nekretninama. Na slobodu bi trebala biti puštena u srpnju.

Politički uspon i pad
Yoon Suk Yeol pojavio se kao relativni politički novak i konzervativac kada je izabran 2022. godine za predsjednika. Rođen je u Seulu 1960., Yoon je studirao pravo, a proslavio se 2016. godine kao tužitelj u slučaju korupcije protiv tadašnje predsjednice Park Geun-hye za zlouporabu ovlasti.

Kao glavni tužitelj u zemlji 2019., također je optužio glavnog pomoćnika predsjednika na odlasku Moon Jaeina u slučaju prijevare i podmićivanja, koji je ukaljao imidž te administracije. Konzervativnoj Stranci narodne moći (PPP), koja je u to vrijeme bila u opoziciji, svidjelo se ono što su vidjeli i uvjerili su Yoona da postane njihov predsjednički kandidat.

Godine 2022., tijesno je pobijedio liberalnog protivnika Lee Jae-myunga, osiguravši pobjedu s manje od jedan posto glasova razlike – najmanjom razlikom u povijesti zemlje od uvođenja izravnih izbora 1987.

Njegova kampanja privukla je pažnju mladih muških birača svojim antifeminističkim porukama, a zauzeo je i tvrd stav prema Sjevernoj Koreji. Upravo je opasnost iz Sjeverne Koreje naveo kao razlog za proglašenje izvanrednog stanja, iako su mnogi to vidjeli kao pokušaj skretanja pozornosti s domaćih problema.

Yoon je ipak ostvario određene uspjehe u vanjskoj politici, poput poboljšanja odnosa s Japanom. Međutim, njegove česte gafove i kontroverzne izjave dodatno su narušile njegov ugled. Kao predsjednik, Yoon je zadržao čvrst stav prema Pjongjangu i ojačao veze s tradicionalnim saveznikom Seula – Sjedinjenim Državama. Lokalni mediji izvijestili su da je Yoon posebno inspiriran britanskim ratnim premijerom Winstonom Churchillom.

Ranije ove godine predsjednik je bio predmet peticije kojom se tražio njegov opoziv, a koja je bila toliko popularna da se web stranica na kojoj se nalazila stalno rušila zbog broja posjeta.

Proglašenje izvanrednog stanja ocijenjeno je kao ‘pravno prekoračenje i politički promašaj’. Leif-Eric Easley, profesor međunarodnih studija na Sveučilištu Ewha u Seulu, izjavio je: ‘S tako niskom javnom podrškom i bez snažne podrške u vlastitoj stranci, predsjednik je trebao znati koliko će biti teško provesti tu kasnonoćnu odluku.’

Ovaj potez, dodao je Easley, odražava političara pod opsadom, suočenog s rastućim skandalima, institucionalnim preprekama i pozivima na opoziv – sve što će sada vjerojatno dodatno eskalirati.

Parlamentarci traže opoziv
Južnokorejski parlamentarci u srijedu će zatražiti pokretanje opoziva predsjednika države nakon što je pokušao izvesti državni puč. Parlamentarci ga optužuju da je proglašenjem pa ukidanjem izvanrednog stanja u državi izazvao najveću političku krizu u toj zemlji unazad zadnjih par desetljeća

Njegova odluka o uvođenju izvanrednog stanja u utorak navečer šokirala je naciju. Taj potez izazvao je hitno okupljanje zastupnika u Nacionalnoj skupštini u Seulu kako bi glasovali protiv mjere, dok su se tisuće prosvjednika okupile na ulicama.

Kad je Yoon unutar nekoliko sati povukao odluku o izvanrednom stanju, prosvjednici su reagirali glasnim slavljem. Ipak, mnogi su ostali zapanjeni njegovim rizikom i brzim povlačenjem. ‘Izvanredno stanje je ukinuto, no stvorena je velika nesigurnost na političkoj i gospodarskoj sceni. Plašimo se da bi ovaj incident mogao utjecati na kreditni rejting Južne Koreje’, kaže Min Joo Kang, ekonomist u tvrtki ING, prenosi raport.ba.

Svijet

EVROPLJANI MRZE TRAMPA? Polovina stanovništva EU predsjednika Amerike SMATRA NEPRIJATELJEM

Gotovo polovina Evropljana vidi američkog predsjednika Donalda Trampa kao “neprijatelja Evrope”, znatno više njih ocijenjuje da je rizik od rata sa Rusijom visok, a više od dve trećine vjeruje da njihova zemlja ne bi mogla da se odbrani u slučaju takvog sukoba, pokazalo je istraživanje urađeno u devet evropskih zemalja za parisku platformu za debate o evropskim pitanjima Gran kontinan.

Istraživanje je pokazalo da gotovo tri četvrtine ispitanika želi da njihova zemlja ostane u EU, dok skoro isti procenat smatra da je izlazak iz Evropske unije naštetio Velikoj Britaniji, prenosi “Gardijan”. Profesor političkih nauka i osnivač agencije za ispitivanje javnog mnjenja Kluste17, Žan-Iv Dormažan rekao je da se Evropa ne suočava samo sa rastućim rizicima, već prolazi kroz transformaciju svog istorijskog, geopolitičkog i političkog okruženja.

– Ukupna slika istraživanja prikazuje Evropu koja je anksiozna, duboko svjesna svojih ranjivosti i koja se teško projektuje pozitivno u budućnost – istakao je on.

Prema istraživanju, u prosjeku 48 odsto ljudi u devet zemalja smatra Trampa otvorenim protivnikom – od 62 odsto u Belgiji i 57 procenata u Francuskoj do 37 odsto u Hrvatskoj i 19 procenata u Poljskoj.

– Na čitavom kontinentu, “trampizam” se jasno smatra neprijateljskom silom – rekao je Dormažan i dodao da se taj stav učvršćuje, jer je manje ljudi nego u decembru 2024. Trampa opisalo kao “ni prijatelja ni neprijatelja”, a više kao izričito neprijateljski nastrojenog.

Ipak, Evropljani i dalje smatraju da je odnos sa SAD strateški važan: na pitanje kakav stav EU treba da zauzme prema američkoj vladi, najpopularnija opcija – 48 odsto, bila je – kompromis.

Istraživanje sprovedeno u Francuskoj, Italiji, Španiji, Njemačkoj, Poljskoj, Portugalu, Hrvatskoj, Belgiji i Holandiji pokazalo je i da relativna većina – 51 odsto smatra da je rizik od otvorenog rata sa Rusijom u narednim godinama visok, dok 18 procenata ocijenjuje da je veoma visok.

Dormažan je rekao da bi takav rezultat “pre samo nekoliko godina bio nezamisliv i da ukazuje na zaokret u evropskom javnom mnjenju ka novom geopolitičkom režimu, u kojem se mogućnost direktnog sukoba na kontinentu sada široko prihvata kao realna”.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Svijet

Makron i Merc “SAD ĆE IZDATI UKRAJINU, oni se igraju i sa VAMA I SA NAMA”

Predsjednik Francuske Emanuel Makron upozorio je da bi Sjedinjene Američke Države mogle da izdaju Ukrajinu, navodi se u transkriptu razgovora evropskih lidera o strategijama zaštite Kijeva, koji je objavio njemački list “Špigel”.

U telefonskom razgovoru u ponedjeljak, učestvovali su Makron, njemački kancelar Fridrih Merc, generalni sekretar NATO-a Mark Rute, finski predsjednik Aleksander Stub, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i drugi i raspravljali su o mirovnim pregovorima koje predvode SAD sa Kijevom i Moskvom.

„Postoji mogućnost da će SAD izdati Ukrajinu po pitanju teritorija bez jasnoće o bezbjednosnim garancijama”, rekao je Makron, prema njemačkom listu i dodao da postoji “velika opasnost” za Zelenskog, prenosi briselski portal Politiko.

Jelisejska palata nije odgovorila na zahtjev briselskog portala da pruži komentar.

„Špigel” je prenio da je Jelisejska palata u saopštenju poslatom ovom njemačkom listu negirala da je Makron govorio o bilo kakvoj izdaji.

„Predsjednik nije upotrebio te riječi”, navela je kancelarija predsjednika Francuske, prenosi list.

Merc je rekao da Zelenski mora da bude “izuzetno oprezan u narednim danima”.

„Oni se igraju i sa vama i sa nama”, rekao je Merc, očigledno misleći na američke izaslanike Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera, zeta predsjednika SAD Donalda Trampa, koji su u utorak proveli pet sati u zatvorenim razgovorima sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.

Portparol Merca, Stefan Kornelijus, rekao je za Politiko da iz principa ne potvrđuje niti komentariše dijelove razgovora.

Finski predsjednik Stub, prema transkriptu, bio je saglasan sa Mercom.

„Ne možemo da ostavimo Ukrajinu i Volodimira same sa tim ljudima”, rekao je, očigledno misleći na Vitkofa i Kušnera, sa čime se Rute složio.

Rute je kazao da se slaže sa Stubom da moraju da zaštite Zelenskog.

I NATO je odbio da komentariše transkript.

Do razgovora je došlo nakon što je Trampova administracija predstavila mirovni plan u 28 tačaka, za koji se navodi da su ga sastavili ruski izaslanik Kiril Dmitrijev, Vitkof i Kušner, a koji su Ukrajina i evropski saveznici kritikovali kao previše povoljan za Rusiju, što je pokrenulo pregovore u Ženevi.

Ti naknadni pregovori, na kojima su učestvovali evropski, ukrajinski i američki zvaničnici, rezultirali su ažuriranim planom od 19 tačaka, koji Rusija još nije prihvatila.

Moskva nije odustala od svojih maksimalističkih zahtjeva, odnosno da Kijev preda velike dijelove neokupirane teritorije na istoku, ograniči veličinu svoje vojske i održi nove izbore, navodi Politiko.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, poljski premijer Donald Tusk, italijanska premijerka Đorđa Meloni, danska premijerka Mete Frederiksen, norveški premijer Jonas Gar Stere i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta, takođe, su učestvovali u razgovoru, koji je obavljen u ponedjeljak, prema “Špiglu”.

Tokom razgovora, kako je objavio njemački list, bilo je riječi i o zamrznutim ruskim sredstvima, pri čemu su pojedini lideri istakli da zapljena sredstava treba da bude odluka EU, a ne SAD.

Nastavi čitati

Svijet

MEDVEDEV “Dok Rusija i SAD traže mir, EVROPA RATUJE DO POSLJEDNJEG UKRAJINCA”

Dok Rusija i Sjedinjene Američke Države pregovaraju o prekidu vatre, Evropa nastavlja da ratuje do posljednjeg Ukrajinca, izjavio je Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije i predsjednik stranke Јedinstvena Rusija.

– Dok Rusija i SAD pregovaraju o okončanju sukoba, frigidna Evropa, predvođena “ludim damama” Ursulom (fon der Lajen, predsjednicom Evropske komisije) i Kajom (Kalas, šeficom evropske diplomatije), aktivno nastavlja rat do posljednjeg Ukrajinca“ – napisao je Medvedev na svom Telegram kanalu. Komentarišući situaciju oko hapšenja Federike Mogerini, bivše šefice evropske diplomatije, pretpostavio je da ona “nije oskudijevala sa novcem” na poziciji ministarke spoljnih poslova ujedinjene Evrope.

– Najzanimljivije je to što je žena koja je obavljala tu funkciju obezbijedila sebi penziju bez ikakvih ograničenja. Očigledno je da je imala malo novca na mjestu ministarke spoljnih poslova ujedinjene Evrope. Sjećam se ove žene, inače je bila mnogo pristojnija od ova dva strašna lopova i rusofoba današnjice: Ursule fon der, naravno, i Kaje Kalas – prokomentarisao je političar.

Izjavio je da njih dvoje ne čekaju penziju, dodajući da je jedna ukrala ludu količinu novca tokom pandemije koronavirusa, a muž druge nepravedno zarađuje na ugovorima sa Rusijom.

Slučaj Mogerini

Evropsko javno tužilaštvo je saopštilo da su Mogerini i Stefano Sanino, direktor Generalnog direktorata Evropske komisije za Bliski istok, Sjevernu Afriku i Persijski zaliv, pritvoreni zbog sumnje da tenderski proces iz 2021. i 2022. godine, vezan za osnivanje diplomatske akademije na Koledžu Evrope, “nije bio fer”.

Optužbe protiv Mogerini i Sanina uključuju prevaru u javnim nabavkama, korupciju, sukob interesa i kršenje profesionalne tajne, ali je tužilaštvo procijenilo da u njihovom slučaju “nema rizika od bjekstva”, objavili su italijanski mediji.

Ranije danas, Kancelarija evropskog javnog tužioca je saopštila da su Mogerini i Sanino pušteni sinoć nakon što ih je ispitivala savezna policija Zapadne Flandrije.

RTRS

Nastavi čitati

Aktuelno