Connect with us

Politika

MILIJARDA MARAKA gubitaka, NAROD I DALJE ĆUTI! Javna preduzeća protočni bojleri za PLJAČKU NARODA

Nisu u pitanju samo “Šume RS” i “Željeznice RS”; Republika Srpska ima čak 223 javna preduzeća sa 27.000 zaposlenih, i oni su u pravilu hronički gubitaši.
Umjesto da donose prihode u budžet, ova preduzeća slažu gubitke, koji se mogu mjeriti milijardama maraka.

Po principu tresla se gora, rodio se miš, svi su već zaboravili silnu buru u vezi sa milionskim gubicima u “Šumama RS”.

Postrojavanje kod Dodika
Ko se još sjeća Dodikovog “iksanja” o “organizovanoj bandi” koja hara šumom i arči narodno blago. Svi su zaboravili i kako je Milorad Dodik u Palati RS u kasno veče postrojio kompletnu upravu Šuma RS, plus lidere stranaka vladajuće koalicije i direktora policije.
Na kraju sve se svelo na smjene nekoliko v.d. direktora i na tri pres konferencije, a na posljednjoj je ispod radara prošla najbitnija izjava, ona koju je izgovorio Radenko Laketić, pomoćnik ministra poljoprivrede RS za šumarstvo i šef Tima za oporavak “Šuma RS”.
Laketić je, kratko i jasno, rekao da nema šanse da “Šume RS” do Nove godine izađu iz minusa, kako je na sva usta obećavano.

Dakle, nagomilani gubitak “Šuma RS” od 130 miliona KM će biti dodatno uvećan.

Ipak, ovo javno preduzeće, koje raspolaže najvećim prirodnim bogatstvom Srpske, šumama na površini od oko milion hektara, nije rekorder među gubitašima.
Neslavni rekorder
Mnogo više gubitaka su naslagale “Željeznice RS“. Prema finansijskom izvještaju ovog preduzeća, čiji je većinski vlasnik Republika Srpska, akumulirani gubitak ŽRS na kraju prvog kvartala 2024. godine je iznosio nevjerovatnih 283 miliona KM.
Kako kaže ekonomistkinja Mirjana Orašanin, narodna poslanica SDS i predsjednica skupštinskog Odbora za reviziju, ovi “kapitalci” su samo vrh ledenog brijega.

– Gdje god je Republika Srpska poslodavac, tu se, u pravilu, posluje sa gubicima, tu su i najveće malverzacije, zloupotrebe, kršenje prava radnika – kaže Mirjana Orašanin.
Dodaje da opozicija u Narodnoj skupštini odavno upozorava na katastrofalno stanje u preduzećima, koja bi trebalo da donose stotine miliona maraka prihoda u budžet, a umjesto toga slažu gubitke koje će neko morati da, narodski rečeno, “reguliše”.

– Šta znači poslovati sa gubitkom? To znači da su troškovi veći od prihoda, a to opet, logično znači da je preduzeće negdje moralo ostati dužno: ili nisu platili poreze, doprinose, plate, ili duguju dobavljačima i bankama. U svakom slučaju to se mora namiriti – kaže Mirjana Orašanin.

Dodaje da, ako neko preduzeće, nakon poslovanja sa gubitkom, ostvari dobit, ono ne može isplaćivati dividendu, ili u slučaju javnih preduzeća donositi prihod u budžet, nego mora prvo izmiriti obaveze iz ranijeg perioda.

– Ali, u našim javnim preduzećima se iz godine u godinu slaže minus na minus, i tako se stvara akumulirani ili nagomilani gubitak – objašnjava naša sagovornica.

Dug veći od imovine
Ona dodaje da se javnost podsjeti na “zaboravljene asove” tek kada na dnevni red Narodne skupštine RS dođu revizorski izvještaji o pojedinim javnim preduzećima.

– Priča o preduzeću “Kosmos” Banjaluka je pomalo skrajnuta, a ovo akcionarsko društvo, čiji je jedini akcionar Vlada RS, veliki je gubitaš i dobilo je negativan revizorski izvještaj – kaže Mirjana Orašanin.

Ističe da su revizori, između ostalog, otkrili pogrešno knjiženje, kojim se pokušalo sakriti oko 5 miliona KM minusa.

– Kad se podvuče crta, “Kosmos”, koji je nekada bio vrhunski vazduhoplovni zavod, danas je preduzeće s akumuliranim gubitkom od 41 milion KM, dok je njegova imovina procijenjena na 39 miliona KM. Dakle, dugovi su veći od imovine, pa postoje uslovi za otvaranje stečaja – kaže Orašaninova.

Podsjeća da su radnici ovog preduzeća više puta štrajkovali i obraćali se skupštinskom Odboru za reviziju, jer zbog neuplaćenih doprinosa moraju plaćati liječenje, a oni koji su odradili radni vijek se ne mogu penzionisati.

Nikad plaćeni doprinosi
Problema ima i u Nacionalnom parku “Sutjeska“, u pojedinim preduzećima članicama “Elektroprivrede RS”, mnogim lokalnim javnim preduzećima, poput banjalučke “Akvane” i “Toplane”, te brojnim drugim javnim preduzećima koja nisu u fokusu javnosti.

Posebna priča su javne ustanove, u čije se kase rijetko zaviruje, a među kojima takođe ima hroničnih gubitaša.

Tako su nedavno narodne poslanike zapanjili detalji iz revizorskog izvještaja o poslovanju Javne ustanove Centar za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida, poznatije kao bivši Zavod distrofičara.

– Od osnivanja 2012. godine, oni nikad nisu platili doprinose za plate zaposlenih, to je fenomen – kaže Mirjana Orašanin.

Na vrhu liste dužnika za poreze i doprinose su već “tradicionalno” javne zdravstvene ustanove, tako da ni njihovi nagomilani gubici nisu bezazleni, ali su javna preduzeća ipak u mnogo većoj dubiozi.

4 preduzeća, pola milijarde minusa
U dubokom minusu su ne samo “Šume RS“, koje sijeku i prodaju “gotovu” šumu, “Aerodromi RS” i “Željeznice RS”, koje iz budžeta Srpske primaju milionske subvencije, nego je čak i Javno preduzeće “Lutrija RS“, dvije godine za redom, dakle 2020. i 2021. godine, poslovalo sa gubitkom.

– Da “Šume” budu u minusu, da “Lutrija” bude u minusu, to nema nigdje na svijetu, toga ima samo kod Milorada Dodika. Kad o tome pričam na međunarodnim skupovima ne vjeruju mi, smiju mi se – rekla je ranije za Srpskainfo ekonomistkinja Svetlana Cenić.

Ova njena izjava je izazvala veliku buru, ali ni računica ne budi optimizam. Naime, kad se sve sabere, jasno je da se ukupni gubici javnih preduzeća, koje će na ovaj ili onaj način morati da “popeglaju” građani Srpske, više ne računaju stotinama miliona, nego – milijardama.

Primjera radi, samo 4 javna preduzeća, za koje se pouzdano zna da su im akumulirani gubici veći od vrijednosti njihove imovine, naslagala su skoro pola milijarde KM minusa!

“Šume RS” su u dubiozi najmanje 130 miliona KM, “Željeznice” RS 283 miliona KM, “Kosmos” 41 milion KM, a “Aerodromi RS” 7 miliona, što je ukupno 461 milion KM.

Ako se tome dodaju gubici banjalučki preduzeća “Akvana” od 13,4 miliona KM i “Toplane” od skoro 100 miliona KM, gubici RiTE Ugljevik i Gacko, zbir se opasno približava desetocifrenom iznosu, odnosno gubicima od najmanje milijardu maraka. A gdje je još 200 drugih javnih preduzeća!?

Kalkulator pokazuje još nešto: ako su javna preduzeća naslagala akumulirane gubitke od milijardu maraka, to je taman toliko koliko se Republika Srpska, po budžetu, planira zadužiti u idućoj godini.

Dok s jedne strane milijarde cure kroz javna preduzeća, kao kroz protočne bojlere za pljačku naroda, s druge strane se Republika Srpska zadužuje.

Republika Srpska je samo na Banjalučkoj berzi, tokom prošle i u prvoj polovini ove godine, dakle za 18 mjeseci, zadužena više od 1,1 milijardi maraka od prodaje obveznica i trezorskih zapisa.

“Direktori kao bijeli medvjedi”
Već odavno analitičari upozoravaju da je ključ problema u javnim preduzećima u tome što se ona tretiraju kao “ratni plijen”, koji političke partije podijele nakon izbora. Stranački postavljeni direktori ne rade u javnom interesu nego za “svoje šefove”.

Sa ovom su ocjenom saglasni i pojedini sindikalci.

Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave RS, kaže da se ne može očekivati promjena ako niko ne odgovara za loše upravljanje i nezakonito poslovanje javnog preduzeća, niti za milionske gubitke.

Naprotiv, direktore “politika štiti kao bijele medvjede”.

– Nema hapšenja zbog milionskih gubitaka. Čak se stiče utisak da, što je neko veća bitanga i lopov to su mu bolje šanse da dobije još veći budžet kojim će upravljati. Takvi su najbolji kadrovi, jer za stranku uvijek treba novaca – kaže Marić.

On ističe da je dovoljno pogledati imovinu direktora javnih preduzeća, jer je svakom normalnom jasno da ta imovina nije mogla biti stečena na zakonit način.

I dok imovina povlaštenih raste, novca za siromašne, osobe sa invaliditetom, za napredak obrazovanja i zdravstva, za podršku porodicama sa djecom – sve je manje. Milioni, pa i milijarde cure drugim tokovima.

Kakva je situacija pokazuje i rebalans ovogodišnjeg budžeta Republike Srpske. u budžetu je planiran prihod od 100 miliona KM po osnovu dividendi od javnih preduzeća. Rebalansom je taj prihod smanjen na skromnih 14 miliona. Ako bude i toliko, od ukupno 223 preduzeća sa 27.000 zaposlenih.
Srpska info

Related Topics:

Politika

VLADAJUĆI VJEŠTO IZBJEGLI RASPRAVU: Posebna sjednica Narodne skupštine RS završila prije nego što je počela

Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj je trebalo da se na zahtjev opozicije raspravlja o stanju u javnim preduzećima u Srpskoj, praktično je završena i prije nego što je počela, jer poslanici vladajuće većine nisu ni glasali za dnevni red.

Od prisutnih 71 poslanika, glasalo je svega 25 poslanika, niko od predstavnika vlasti.

Na taj način nije se ni ušlo u raspravu o ovom pitanju, što predstavnici opozicije nisu tako lako prihvatili.

Nebojša Vukanović, šef Kluba poslanika Za pravdu i red, nazvao je poslanike vlasti kukavicama, uz burno reagovanje, na šta mu je Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske rekao je da se vrati za pola sata kada bude redovna sjednica.

Nastavi čitati

Politika

PARAZITI SISTEMA! Komisija za koncesije plaća seminare za “ublažavanje stresa”, A NE RADE NIŠTA!

Na plate 11 zaposlenih u Komisiji za koncesije BiH, koja je u javnosti najpoznatija po svom neradu, spiskana je prošle godine 660.361 marka poreskih obveznika, a pored toga pojedinim zaposlenim tokom čitave 2024. isplaćivane su visoke stimulacije mimo propisa.

Komisija za koncesije lani je imala na raspolaganju 1,19 miliona KM, a više od polovine te sume otišlo je na plate i naknade zaposlenih. Njihov izvještaj o radu prekontrolisala je i Kancelarija za reviziju institucija BiH, a posebne primjedbe imali su na isplaćene stimulacije. Isplaćene su stimulacije u neto iznosu od 3.100 KM.

Pojedinačne isplate kretale su se od 125 do 600 maraka, a odnosile su se na povećan obim poslova i obavljanje dodatnih složenijih poslova, stoji u revizorskom izvještaju.

Isplate i naknade
– Revizijom je ustanovljeno da prije izrade rješenja o isplati stimulacije nisu sačinjavani prijedlozi za odobravanje novčane naknade, što je definisano i aktom Komisije. Takođe, jednom zaposlenom je, na osnovu rješenja iz 2023. godine, tokom čitavog perioda isplaćivana stimulacija radi obavljanja dodatnih složenijih poslova i povećanog obima poslova.

U rješenju je navedeno da će se isplaćivati mjesečna naknada od 125 KM uz svaku platu počev od plate za avgust 2023. godine pa nadalje – naveli su revizori.

Analizom sadržaja pojedinačnih rješenja o isplati stimulacija revizori su zaključili da su u većini slučajeva obrazloženja uopštena, bez navođenja konkretnih razloga povećanja obima posla.

Zbog utvrđenih propusta revizori su izdali i preporuku Komisiji za koncesije da isplatu stimulacija vrši na osnovu mjerljivih pokazatelja dodatnog angažmana i izuzetnih rezultata u radu, te da u potpunosti primijeni svoje akte.

Šta kažu dokumenti?
Revizori su pregledom dokumentacije utvrdili da su predsjedavajući Komisije i dva člana i dalje radno angažovani iako su svi ispunili uslove za penzionisanje, što je utvrđeno i u ranijim izvještajima.

Takođe, po osnovu imenovanja sekretara Komisije vodi se sudski spor nakon što je s liste uspješnih kandidata imenovan drugoplasirani. To je dovelo do žalbi i pravnih postupaka, zaključili su revizori.

– Izbor novog članstva Komisije za koncesije nakon dužeg perioda pokrenut je prošle godine, ali sve je stalo, što je potvrdio i predsjedavajući Komisije za koncesije BiH Milomir Amović.

Tražili smo od Savjeta ministara informaciju šta se dešava o pitanju imenovanja novih članova Komisije za koncesije, a dobili smo od njih informaciju da je ta tačka više puta bila na sjednici, ali da je skinuta sa dnevnog reda bez konkretnih obrazloženja. To je sve što znamo – rekao je “Glasu” Amović i dodao da su utvrđene nepravilnosti o pitanju isplate stimulacija otklonili nakon što su dobili preporuke od revizora.

Komisija za koncesije na nivou BiH najpoznatija je u javnosti po svom neradu, jer za dvije decenije, koliko postoji, nije izdala niti jednu koncesiju. Bilo je i nekoliko inicijativa da ova komisija bude ukinuta, ali one nisu na kraju dobile zeleno svjetlo u parlamentu BiH.

Učili o stresu na poslu
Revizori su utvrdili i da su izdaci za usluge održavanja konvencija i obrazovanja u Komisiji za koncesije lani iznosili 1.805 maraka te da se odnose na plaćene kotizacije za edukacije zaposlenih izvan BiH.

Teme koje su prezentovane na tim seminarima odnose se na javne nabavke kao i na timski rad, liderstvo i emocionalnu inteligenciju kao ključni faktor za motivaciju i smanjenje stresa na poslu.

Seminari su održani izvan BiH u organizaciji domaćih firmi. Pored izdataka za kotizacije isplaćeni su i troškovi službenog putovanja od 5.803 KM, stoji u izvještaju u kojem su revizori Komisiji za koncesije skrenuli pažnju da prilikom izbora seminara, koje organizuju firme iz BiH, preferira lokacije u zemlji s ciljem racionalizacije ovih troškova.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Politika

SKANDALOZNA ZABRANA! Lokalne vlasti u Sanskom Mostu zaustavile obnovu srpske kapele!

Lokalne vlasti u Sanskom Mostu prije dva dana su zabranile rad na obnovi kapele u selu Lipnik, posvećene Lipničkim kumovima, koja je sagrađena prije stotinu godina, a srušena je šezdesetih godina prošlog vijeka, objavila je Eparhija bihaćko-petrovačka.
Iz Eparhije su istakli da su sa žaljenjem primili tu vijest i očekuju od svih nadležnih organa u BiH da se oglase i hitno omoguće nastavak radova na obnovi kapele da bi se pomoglo ovoj zemlji da zacijeli rane koje je vuku u ponor međunacionalne mržnje.

Episkop bihaćko-petrovački Sergije rekao je da je Lipnik danas pusto selo, bez ijednog Srbina, ali volja ovdašnjih ljudi da sačuvaju svoje kulturno-istorijsko nasljeđe pokušava se ugasiti represijom.

– Kako drugačije tumačiti činjenicu da su vlasti samo tri sata nakon započinjanja gradnje poslale opštinsku inspekciju da obustavi započete radove. Inspekcija koja u Sanskom Mostu radi i nedjeljom učinila je dovoljno da naruši dobre odnose koji se u ovoj zemlji grade s trudom i mukom – istakao je vladika Sergije.

On je u saopštenju napomenuo da su temelji hrama ponovo osveštani na Vidovdan 1990. godine, ali zbog predstojećih ratnih dešavanja radovi nikada nisu nastavljeni.

Vladika je podsjetio da je kapela Lipničkim kumovima sagrađena na mjestu na kojem su Turci 1835. godine žive na kolac nabili Nikolu Zeca, Trivuna Mikića, Petra Gavrila i Trivuna Vukića.

– Spomenik na kolac nabijenim Srbima oskrnavljen je nedugo nakon podizanja, što je uznemirilo sve one koji žele mir u ovoj zemlji i međunacionalne odnose ispunjene poštovanjem – naglasio je vladika Sergije.

Vladika je upitao da li se obustavom radova postiglo bilo šta osim produbljivanja međunacionalnih tenzija ili nekom toliko smeta kapela vrlo skromnih dimenzija u selu koje su oduvijek nastanjivali pravoslavni Srbi? Mnogo je pitanja, a premalo odgovora, kaže, i ističe da ostaje nejasno kome smeta pravoslavno duhovno i kulturno-istorijsko nasljeđe Srba u Sanskom Mostu i ko je zainteresovan da narušava teško stečeno međunacionalno povjerenje.

Član Predsjedništva SNSD-a Snježana Novaković Bursać rekla je “Glasu Srpske” da je zabrana gradnje spomen-kapele od strane lokalnih vlasti Sanskog Mosta u, nažalost, pustom selu Lipnik ilustracija odnosa vlasti u većini sredina u FBiH prema srpskom narodu i njegovom kulturnom i istorijskom nasljeđu.

– U konkretnom slučaju zapanjuje i činjenica da je tamošnja vlast, u moru problema, izabrala da se bavi baš kapelom, i baš zabranom obnove izražavajući na taj način svoje prioritete čiji je osnov netrpeljivost prema drugom i drugačijem. Opstankom na tim prostorima i nakon turskih vlasti i zuluma i zločina Srbi su dokazivali i dokazaće da znaju čuvati svoje svetinje i sjećanje na slavne pretke. Oni kojima to smeta vjerovatno imaju problema i sa prošlošću i sa sadašnjošću, a posebno sa budućnošću – istakla je ona.

Nastavi čitati

Aktuelno