Connect with us

Društvo

KAFA U SPRSKOJ OPET POSKUPLJUJE Cijene eksplodirale, srušen višedecenijski rekord

Ljubitelji kafe u Republici Srpskoj uskoro će, prema najavama domaćih ugostitelja, šoljicu omiljenog napitka plaćati i za pola marke više, s obzirom na to da je cijena sirove kafe na svjetskim berzama eksplodirala, srušivši višedecenijski rekord.

Cijena zrna “arabike” premašila je 3,44 dolara po funti, skočivši za više od 80 odsto ove godine, čime je premašen rekord koji je postavljen još 1977. godine. Osim “arabike”, poskupjela je i “robusta”, a razlog enormnog rasta cijena ove berzanske robe je suša u Brazilu tokom avgusta i septembra, najgora u proteklih 70 godina, a potom obilne kiše u oktobru.

Sudeći prema riječima domaćih ugostitelja, rast cijene na berzama samo je kap koja će preliti čašu.

Zamjenik predsjednika i član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS “Horeka” Goran Kurtinović rekao je za “Glas Srpske” da je poskupljenje kafe u ugostiteljskim objektima neminovno iz više razloga.

– Ponovnim poskupljenjem poslovanja, u smislu povećanja minimalne plate, poreza, poskupljenja struje, pa na to sve i kafe, sigurno da će i ugostitelji korigovati cijene ovog napitka. Kafa je najreprezentativniji proizvod u svakom ugostiteljskom objektu, tako da je velika vjerovatnoća da će kafa poskupjeti odmah poslije praznika – rekao je Kurtinović.

Naglašava da je prosječna cijena italijanske espreso kafe između 45 i 55 maraka po kilogramu.

– Ukoliko ta cijena poraste i do deset maraka, onda će sasvim sigurno šoljica kafe u domaćim lokalima poskupjeti i do pola marke – istakao je Kurtinović.

Govoreći o cijenama kafe u banjalučkim lokalima, Kurtinović kaže da je najskuplja šoljica kafe oko četiri marke, a da je prosječna cijena u većini lokala između 2,5 i tri marke.

Predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Zvono” iz Bijeljine Jovan Vasilić rekao je “Glasu” da s obzirom na to da je kafa berzanska roba, logično je da rast cijene na berzi prati adekvatan rast cijena i na domaćem tržištu.

– S te strane poskupljenje je opravdano. Međutim, nikakvog smisla ni opravdanja nema ako, primjera radi, na berzi poskupi za pet odsto, a kod nas za 25 odsto. Isto tako, kada bilo koja berzanska roba pojeftini onda uglavnom nema lančane reakcije. Svjedoci smo da se to konstantno dešava sa naftom – rekao je Vasilić.

On upozorava da nadležne inspekcije moraju da kontrolišu kretanja cijena i da ne dozvole da se bilo ko bogati preko leđa potrošača.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku prosječna cijena kilograma mljevene kafe, koja se koristi u domaćinstvima, u novembru 2020. godine iznosila je 12,88 maraka, dok su u novembru ove godine stanovnici Srpske za kilogram izdvajali u prosjeku 20,94 KM.

Brazil

Najpopularnije pržionice kafe u Brazilu, uključujući “JDE Peet’s”, jednu od najvećih svjetskih kompanija u toj oblasti, namjeravaju da povećaju cijene početkom sledeće godine nakon što su loše vremenske prilike izazvale poskupljenje sirovog zrna.

“JDE Peet’s”, proizvođač brendova kao što su Jakobs, Tasimo i Dov egberts, povećaće sledeće godine cijene u Brazilu u prosjeku za 30 odsto, rekla su dva trgovca pozivajući se na dokumente poslate klijentima te kompanije, prenio je Rojters.

Agencija ističe da još jedna velika brazilska pržionica ” Coracoes” planira da poveća cijene kafe za 11 odsto u januaru, iako ih je podigla za 10 odsto u decembru, dok “Melita” bilježi skok za 25 odsto ovog mjeseca, nakon nedavnog povećanja cijena od 12 odsto. Trgovci su dodali da će multinacionalne kompanije koje se bave proizvodnjom i trgovinom kafe takođe tražiti da povećaju cijene na drugim tržištima i to kasnije ovog mjeseca ili početkom sljedeće godine kada im isteknu dugoročni ugovori sa prodavcima. Globalne cijene sirove kafe skočile su na rekordno visoke nivoe ove nedjelje i porasle za oko 80 odsto ove godine, nakon što su nepovoljne vremenske prilike u Brazilu i Vijetnamu, najvećim proizvođačima kafe na svijetu, snizile očekivanja kada je riječ o prinosima.

Brazil je druga po veličini zemlja na svijetu po konzumiranju kafe, posle Sjedinjenih Američkih Država.

Related Topics:

Društvo

DOSADA SE VRAĆA U MODU: Evropske države uvode “spori” turizam

Imate previše aktivnosti i stresa u svakodnevnom životu? Švedska možda ima pravi lijek za vas. Ova skandinavska zemlja poziva turiste da joj dođu i malo se dosađuju ove zime.

Bilo da su u pitanju duge šetnje šumom ili večeri provedene ispod zvjezdanog neba, Švedska želi da putnici dožive čari “slatkog ništa posebno”.

U novoj marketinškoj kampanji, Visit Sweden poziva posjetioce da uspore ritam, isključe se od svakodnevice i provedu vrijeme u prirodi bez unaprijed zacrtanog plana.

Godišnja kampanja ističe namjerno jednostavne aktivnosti: od posmatranja zvijezda pored vatre, preko osluškivanja divljih životinja, do sati čekanja da riba zagrize na zaleđenom jezeru.

Zašto je “dosada” zapravo poenta?

Kako objašnjava Visit Sweden, cilj je da ljudima pruže dozvolu da na kraju naporne godine, rade manje.

Umjesto popularnih zimskih atrakcija, kampanja usmjerava putnike ka mirnijim djelovima zemlje, gde vrlo malo toga traži njihovu pažnju.

U Sormlandu, kolibe uz šumske staze nude potpunu tišinu i izolaciju. Halsingland promoviše digitalni detoks u mjestima sa slabim WiFi signalom i još manjim brojem distrakcija, dok Lapland nudi drastično usporavanje: dugi periodi mraka oko Kirune i Abiska prirodno ograničavaju koliko toga možete da uradite tokom dana.

Loženje vatre, lagana šetnja, gledanje zvijezda ili polarnog svjetla, kampanja ove trenutke mira prikazuje kao samu suštinu privlačnosti, a ne kao nedostatak aktivnosti.

Čak i duge vožnje duž čuvenog “Puta divljine” (Vildmarksvägen), najvišeg asfaltiranog puta u Švedskoj koji prolazi kroz šume i planine gde se kreću irvasi, mogu da ispune cijeli dan.

Turizam se okreće tišem ritmu putovanja

U vremenu koje obilježava neprekidan protok vijesti i zabave, “sporo putovanje” postaje nova želja savremenih turista.

Putovanja zasnovana na prirodi, traženje “mračnog neba” i skretanje sa uobičajenih ruta dobijaju sve više pristalica, naročito među ljudima koji traže više prostora i manje obaveza. Porast digitalnih detoks odmora i “off-grid” kabina dio je tog istog trenda.

To može značiti kratku šetnju na krpljama u Jamtlandu ili pecanje na ledu sa lokalnim stanovnicima na jezeru kod Ostersunda. Ništa od ovoga ne zahtijeva posebnu opremu, duga putovanja niti strogo isplanirane satnice.

Švedska nije jedina

Švedska nije jedina evropska zemlja koja želi da privuče turiste opuštenijim tempom.

Hrvatska već neko vrijeme podstiče posjetioce da otkrivaju njene tiše uvale i manje obalne gradove umesto prenatrpanih ostrva.

Čak je i Italija, sučena sa prekomernim brojem turista u najpoznatijim destinacijama, počela da promoviše djelove svoje obale gde je ljepota ista, ali pritisak posjetilaca mnogo manji.

Ove sezone, Švedska vjeruje da će isti pristup privući umorne putnike. Krajem 2025. godine, upravo “odsustvo aktivnosti” može biti dovoljan razlog da se otisnete na zimsko putovanje u Skandinaviju.

Nastavi čitati

Društvo

TESTIRANJE NA HIV ŠIROM BIH: 18 lokacija nude besplatne i anonimne preglede

Besplatno i anonimno testiranje na HIV, hepatitis B i C biće organizovano u ponedjeljak, 1. decembra, u 13 gradova BiH, na 18 lokacija, povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv HIV/AIDS-a.

Testiranje je planirano u Banjaluci na dvije lokacije – Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske i Institutu za javno zdravstvo Srpske, u bolnicama “Sveti vračevi” u Bijeljini, “Sveti apostol Luka” u Doboju, “Dr Mladen Stojanović” u Prijedoru, te u bolnicama u Zvorniku i Trebinju.

U Sarajevu testiranje će biti u “Importane” centru i Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, a u Mostaru na četiri lokacije – Tržnom centru “Mepas”, Univerzittskoj kliničkoj bolnici, Kantonalnoj bolnici “Dr Safet Mujić”, te Zavodu za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Građani se mogu testirati i u kantonalnim bolnicama u Zenici i Travniku, u Zavodu za javno zdravstvo u Livnu, te tržnim centrima “Bingo” u Bihaću i “Omega” u Tuzli, saopšteno je iz Udruženja “Partnerstvo za zdravlje”.

Uz besplatno i anonimno savjetovanje i testiranje građani mogu dobiti i edukativni materijal, koji nudi informacije o putevima prenosa i zaštite od virusa.

Testiranje organizuje Udruženje, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Zavodom za javno zdravstvo Federacije BiH, te nevladinim organizacijama.

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a obilježava se 1. decembra svake godine i to je prilika da ljudi širom svijeta pruže podršku oboljelima i da se ujedine u borbi protiv HIV-a i AIDS-a.

Do sada je 35 miliona ljudi preminulo od oboljenja u vezi sa AIDS-om, što ovu pandemiju čini jednom od najrazornijih u istoriji čovječanstva, dok se procjenjuje da trenutno 38 miliona ljudi žive sa HIV-om, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Društvo

SVE VIŠE LJUDI RADI NAKON 66. GODINE: Istraživanje pokazalo koja su dva razloga ključna za ovakvu situaciju

“Stariji već djelimično ublažavaju problem manjka stručne radne snage. Treba intenzivnije da se radi na tome da više ljudi ostane na tržištu rada poslije starosne granice”.

Mnogi u Njemačkoj nastavljaju da rade i po odlasku u penziju. Konkretno, “jedna u 15 osoba starijih od 66 još je u radnom odnosu”, naveo je Njemački institut za ekonomska istraživanja (DIW) u studiji objavljenoj u srijedu.

Među muškarcima taj udio je veći, sa skoro 10 odsto, dok je među ženama pet odsto.

Istraživanje je ukazalo da su ključni faktori rada sa one strane granice za penzionisanje dobro zdravlje i obrazovanje.

Naime, u starosnoj grupi između 66 i 69 godina, još radi petina onih koji svoje zdravstveno stanje opisuju kao dobro ili veoma dobro.

Faktor je i profesija. Vremešnih radnika posebno mnogo, 37,4 odsto, ima među samozaposlenima.

“Stariji već djelimično ublažavaju problem manjka stručne radne snage. Treba intenzivnije da se radi na tome da više ljudi ostane na tržištu rada poslije starosne granice”, rekao je Peter Han (Haan) iz DIW.

DIW za podršku tome sugeriše mjere za očuvanje zdravlja, mogućnost dodatne obuke i usavršavanja u starijem dobu, kao i reforme poreskog i socijalnog sistema.

Za potrebe istraživanja, autori studije su analizirali podatke mikropopisa iz 2022.

Stručnjaci: Granica treba da bude 73 godine
Inače, i sami stručnjaci u Njemačkoj predlažu da se granica za penziju poveća čak na 73 godine, uz objašnjenje da starije stanovništvo i slaba ekonomija ne ostavljaju drugu opciju.

Prema izvještaju Savjeta naučnih savjetnika Ministarstva finansija (SAG), predloženo povećanje sa trenutnih 65 godina značilo bi da bi Njemačka imala jednu od najviših granica za penzionisanje u Evropi. Ako bi prijedlog bio usvojen, Njemačka bi čak premašila Dansku, koja planira da do 2040. postavi granicu na 70 godina.

U izveštaju, čiji su dijelovi procurili u list Bild, navodi se:

“Moraćemo da radimo više ako želimo da zadržimo obim socijalnog sistema, a da pritom ne ostavimo još veće terete budućim generacijama. Starosna granica za penziju mora biti povezana sa očekivanim životnim vijekom”.

U dokumentu se dodaje i da je njemačka privreda “godinama u stagnaciji”, za razliku od “uporedivih ekonomija koje rastu znatno dinamičnije”.

Vijest je izazvala ogorčenje među njemačkim radnicima, koji su se i ranije našli na meti optužbi kancelara Merca da “ne rade dovoljno”.

“Moramo da radimo više i prije svega efikasnije. Sa četvorodnevnom radnom nedjeljom i pričom o balansu između posla i života, nećemo moći da održimo blagostanje ove zemlje”.

Dakle, čini se da radnici u Njemačkoj svakako žele da rade više, ali samo ako je to na dobrovoljnoj bazi.

(Eupravo zato)

Nastavi čitati

Aktuelno