Connect with us

Društvo

UVIJEK ISPOŠTUJTE DOMAĆINA! Kakav poklon je primjeren za slavu?

Šoljice za kafu za kuću, piće za gazdu, čokolada za djecu i bogati buket za domaćicu je set koji se danas najčešće donosi na slave. Da li je to previše i šta su nosili naši stari,objasnila je etnolog Vesna Marjanović.

Sljedeće nedjelje je Sveti Nikola, kada pola Srbije ide na slavu, a pola Srbije slavi i ovog puta pričamo o onima koji idu na slavu – šta kupiti na poklon domaćinima? Naročito ako idete na nekoliko slava u nizu, ne treba zanemariti ni trošak koji će da ode na darove. Krsna slava se, naime, prije Prvog svjetskog rata različito slavila na selu i u gradu.

– Kada je riječ o slavama na selu, dar je bila jedna jabuka, koja je simbol dobrih želja i recimo kocka šećera, da se daruju djeca. Veoma je važno bilo da se djeca daruju i da oni slave pamte po lijepom. Takođe, domaćice bi dobijale i buket cvijeća, onog baštenskog. Ako je riječ o slavama u zimskim danima, gosti bi donosili po šaku oraha i to je bilo to. Zauzvrat, čekala ih je topla trpeza u kući domaćina – kaže Vesna Marjanović.
U gradovima se slavilo malo drugačije. Domaćini bi na dan slave obavezno izšli u crkvu gdje su nosili slavski kolač, žito i crno vino. Onda bi se vraćali kući i dočekivali goste. Neki od njih su tradicionalno pravili trpezu za goste, dok bi drugi, koji nisu tako imućni napravili posluženje. Gosti bi kod njih samo ušli, čestitali slavu, poslužili se, uglavnom nekim kolačima, i odlazili bi dalje.

– Dešavalo da su gosti dolazili samo sa dobrim željama, bez pravog poklona i to je bilo sasvim normalno u gradu. A onda je nastao period kada je sve više ljudi sa sela dolazilo da živi u gradu. I oni su donijeli svoje običaje. Dar za slavu je postao obavezan. Poklon je moglo da bude neko piće i to uglavnom rakija, jer se pretpostavljalo da domaćini imaju vino. Tada su počele da se prave i knjižice, da domaćini znaju ko je šta donio, da bi istom mjerom mogli i da uzvrate posjetu – otkriva etnolog.

A onda su došle devedesete i slave su postale statusni simbol. Počele su da se obilježavaju mnogo drugačije, neki ih čak slave i u zakupljenim salama. Kako se promijenio način slavljenja, tako su se promijenili i pokloni, pa je uz flašu rakije, ili vina, dodato još nekoliko darova.

– Dar je zacrtan tradicijom. To je način da vi uzvratite za ručak koji ćete pojesti kod domaćina. To je klasičan odnos dar i uzdarje koji se javlja u svim segmetnima socijalnog ponašanja. Darovanje, konačno znači i da postoji civilazicijski odnos, objašnjava Vesna Marjanović.

Nekada davno gosti koji su dolazili na veselja su uglavnom donosili ono što samom veselju može da pomogne.

– Recimo ljudi po selima su na velika slavlja, kao što su recimo svadbe, donosili piće i hranu, kasnije je bilo normalno da se u svatove ide sa gajbom piva. To je donosio skoro svako ko je dolazio na slavlje – priča etnolog.

Činjenica je da pravila za darivanje ne postoji, treba da odnesete ono što smatrate da će obradovati domaćine, i naravno, nikada ne zaboravite da darujete djecu.

Related Topics:

Društvo

„NISAM PRIMIJETIO DA NISI U AUTU…“ Zaboravio ženu na granici u Gradišci i punim gasom nastavio za Njemačku!

Neobična situacija dogodila se na graničnom prelazu Gradiška kada je 46-godišnji Marko K. iz Prijedora, nakon kontrole dokumenata, nastavio put prema Njemačkoj ne shvativši da njegova supruga Jelena nije u automobilu.

Dok su se približavali kontroli, Jelena je izašla iz vozila kako bi otišla do toaleta u blizini graničnog prelaza. Marko je u međuvremenu pomjerao automobil zajedno s kolonom i, kako je kasnije ispričao, bio uvjeren da se supruga vratila na zadnje sjedište jer su tamo imali torbe i stvari za put.

Nakon završene kontrole dokumenata nastavio je prema Hrvatskoj.

Tek nekoliko kilometara poslije granice Marko je pokušao razgovarati sa suprugom, ali odgovora nije bilo. Kada se okrenuo prema zadnjem dijelu automobila, shvatio je da Jelene nema.

U prvom trenutku pomislio je da je riječ o nesporazumu, a zatim je zaustavio automobil na prvom sigurnom mjestu i nazvao suprugu.

Jelena je još uvijek bila na području graničnog prijelaza i pokušavala saznati gdje je njen suprug.

„Mislila sam da se šali. Izašla sam na nekoliko minuta, vratila se, a auta nema. Prvo sam pomislila da je samo pomjerio vozilo naprijed. Onda sam shvatila da je stvarno prešao granicu bez mene“, ispričala je kroz smijeh.

Marko se našao u nešto težoj situaciji jer se nakon prelaska državne granice nije mogao jednostavno okrenuti i vratiti istim putem. Morao je pronaći odgovarajuće mjesto za povratak i ponovno proći graničnu proceduru.

„Kad sam vidio prazno sjedište, nisam znao bih li se smijao ili hvatao za glavu. Telefon mi je odmah zazvonio i znao sam ko zove. Prvo što je rekla bilo je: ‘Jesi li ti normalan?’“, ispričao je Marko.

Nakon dodatnog vremena provedenog na putu bračni par ponovno se susreo, a njihovo putovanje prema Njemačkoj nastavljeno je bez novih problema.

Jelena je, kako kaže, ostatak puta provela na prednjem sjedištu.

„Rekla sam mu da me sada dobro gleda svaki put kada krene automobilom. Sljedeći put, ako izlazim na granici, uzimam i ključeve“, našalila se, prenosi GPMaljevac.

Nastavi čitati

Društvo

PETROVAČKA CESTA, 31 GODINA KASNIJE! Krvava izbjeglička kolona i dalje čeka pravdu, NIKO NIJE ODGOVARAO ZA SMRT NEDUŽNIH!

U mjestu Јanjila kod Bosanskog Petrovca danas se obilježava 31 godina od stradanja srpskih civila u avio-napadu na izbjegličku kolonu na Petrovačkoj cesti.

Obilježavanje je počelo služenjem parastosa koji slućesveštenici Eparhije bihaćko-petrovačke, a prisutni su članovi porodica stradalih, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Srpske Radan Ostojić, Nemanja Davidović u svojstvu izaslanika predsjednika Republike Srpske, predstavnici Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas”.

Prisustvuju i vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić, predstavnici organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata, šef Konzularne kancelarije Srbije u Drvaru Vesna Marinković, predstavnici lokalnih zajednica iz Hrvatske iz kojih potiču stradali, te predstavnici opštine Drinić.

Nakon parastosa položeni su vijenci na spomen-krstu na Petrovačkoj cesti.

Hrvatska avijacija je 7. avgusta 1995. godine u pogromu “Oluja” bombardovala srpske izbjegličke kolone na putu u selu Јanjila kod Bosanskog Petrovca.

Tada je ubijeno deset civila, među kojima četvoro djece. Za ovaj zločin niko nije odgovarao.

Akcija “Oluja” počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica Hrvatskog vijeća odbrane na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.

Protjerano je više od 220 hiljada krajiških Srba, a u evidenciji su imena 1.903-oje poginulih i nestalih Srba iz ove akcije i poslije nje.

RTRS

Nastavi čitati

Društvo

STIŽE OSVJEŽENJE, ALI SAMO KRATKO! Poznati meteorolog otkriva šta nas čeka za vikend i kad se opet vraćaju paklene vrućine!

Najnestabilniji dan ove sedmice biće subota kada se može očekivati i pad temperature za pet do sedam stepeni u odnosu na protekle dane.

Objavio je ovo Nedim Sladić, meteorolog, navodeći da će takva situacija kratko trajati jer se od nedjelje ponovo očekuje novi rast temperatura vazduha.

“S curenjem manjih količina vlažnijeg i svježijeg zraka po visini prema našoj zemlji, te od oslabljenog frontalnog poremećaja u prizemlju koji se glavninom premješta sjevernije od naših predjela, atmosfera će se destabilizovati tokom petka, a najnestabilniji dan ove sedmice bit će subota. Vlažniji zrak će poslužiti kao okidač za umjereni razvoj oblačnosti u poslijepodnevnim satima petka donoseći lokalne nestabilnosti, uglavnom u višim planinskim predjelima sjeverozapadne, centralne i istočne Bosne te sjeverne i sjeveroistočne Hercegovine”, napisao je Sladić. Prema njegovim riječima, pljuskovi i grmljavina su uglavnom izolovani, kratkotrajni i neće doprinijeti poboljšanju suše.

“Većina područja ostaju suha, dok u subotu pljuskovi izgledniji u sjeveroistočnim i centralnim područjima Bosne te na sjeveru Hercegovine, ponovo izglednije u višim područjima nego u nizinama, uzimajući u obzir nedostatak vlage u prizemnom sloju atmosfere”, istakao je on.

Kako je naveo, za razliku od dijelova gdje će u subotu temperatura pasti za pet do sedam stepeni, na jugu Hercegovine promjena će biti gotovo neprimjetna i temperatura će biti niža za samo jedan do tri stepena.

Prognoza RHMZ-a po danima

Petak, 7. avgust

Jutro i prijepodne biće pretežno sunčano, a na sjeveroistoku uz više oblaka lokalno ponegdje kratkotrajna slaba kiša.

“Od sredine dana razvoj oblačnosti, prvo u brdsko planinskim predjelima, donosi lokalne pljuskove sa grmljavinom koji ponegdje mogu biti jači. Padavine će biti lokalnog karaktera i dosta mjesta će ostati suvo. Maksimalna temperatura vazduha od 33 na zapadu do 38 na sjeveroistoku, u višim predjelima od 27 stepeni”, navode iz RHMZ-a. Pročitajte i ovo:

Subota, 8. avgust

Pretežno sunčano jutro u većini predjela biće i u subotu, a na sjeveru promjenljivo oblačno.

“Od sredine dana razvoj oblačnosti donosi lokalno kišu i pljuskove praćene grmljavinom. Pljuskovi ponegdje mogu biti i jači praćeni jakim vjetrom. Na krajnjem sjeveru i zapadu ostaje uglavnom suvo vrijeme. Maksimalna temperatura vazduha od 29 do 36, u višim predjelima od 25 stepeni”, stoji u prognozi.

Nedjelja, 9. avgust

U nedjelju pretežno sunčano uz dnevni razvoj oblačnosti koji samo lokalno u brdsko planinskim predjelima na jugozapadu i jugoistoku može usloviti kratkotrajni pljusak.

“Minimalna temperatura vazduha od 15 do 21, na jugu do 26, a u višim predjelima od 12. Maksimalna temperatura vazduha od 32 do 37, u višim predjelima od 26”, dodaju oni.

Ponedjeljak, 10. avgust

U ponedjeljak će biti sunčano i vruće uz lokalno malu do umjerenu oblačnost.

“Minimalna temperatura vazduha od 14 do 22, na jugu do 26. Maksimalna temperatura vazduha od 34 do 39, u višim predjelima od 28 stepeni”, navode meteorolozi.

Utorak, 11. avgust

Pretežno sunčano i vruće biće i u utorak.

“Minimalna temperatura vazduha od 15 do 23, na jugu 26. Maksimalna temperatura vazduha od 35 do 40, u višim predjelima od 29 stepeni”, ističu iz RHMZ-a.

Nastavi čitati

Aktuelno