Connect with us

Društvo

UVIJEK ISPOŠTUJTE DOMAĆINA! Kakav poklon je primjeren za slavu?

Šoljice za kafu za kuću, piće za gazdu, čokolada za djecu i bogati buket za domaćicu je set koji se danas najčešće donosi na slave. Da li je to previše i šta su nosili naši stari,objasnila je etnolog Vesna Marjanović.

Sljedeće nedjelje je Sveti Nikola, kada pola Srbije ide na slavu, a pola Srbije slavi i ovog puta pričamo o onima koji idu na slavu – šta kupiti na poklon domaćinima? Naročito ako idete na nekoliko slava u nizu, ne treba zanemariti ni trošak koji će da ode na darove. Krsna slava se, naime, prije Prvog svjetskog rata različito slavila na selu i u gradu.

– Kada je riječ o slavama na selu, dar je bila jedna jabuka, koja je simbol dobrih želja i recimo kocka šećera, da se daruju djeca. Veoma je važno bilo da se djeca daruju i da oni slave pamte po lijepom. Takođe, domaćice bi dobijale i buket cvijeća, onog baštenskog. Ako je riječ o slavama u zimskim danima, gosti bi donosili po šaku oraha i to je bilo to. Zauzvrat, čekala ih je topla trpeza u kući domaćina – kaže Vesna Marjanović.
U gradovima se slavilo malo drugačije. Domaćini bi na dan slave obavezno izšli u crkvu gdje su nosili slavski kolač, žito i crno vino. Onda bi se vraćali kući i dočekivali goste. Neki od njih su tradicionalno pravili trpezu za goste, dok bi drugi, koji nisu tako imućni napravili posluženje. Gosti bi kod njih samo ušli, čestitali slavu, poslužili se, uglavnom nekim kolačima, i odlazili bi dalje.

– Dešavalo da su gosti dolazili samo sa dobrim željama, bez pravog poklona i to je bilo sasvim normalno u gradu. A onda je nastao period kada je sve više ljudi sa sela dolazilo da živi u gradu. I oni su donijeli svoje običaje. Dar za slavu je postao obavezan. Poklon je moglo da bude neko piće i to uglavnom rakija, jer se pretpostavljalo da domaćini imaju vino. Tada su počele da se prave i knjižice, da domaćini znaju ko je šta donio, da bi istom mjerom mogli i da uzvrate posjetu – otkriva etnolog.

A onda su došle devedesete i slave su postale statusni simbol. Počele su da se obilježavaju mnogo drugačije, neki ih čak slave i u zakupljenim salama. Kako se promijenio način slavljenja, tako su se promijenili i pokloni, pa je uz flašu rakije, ili vina, dodato još nekoliko darova.

– Dar je zacrtan tradicijom. To je način da vi uzvratite za ručak koji ćete pojesti kod domaćina. To je klasičan odnos dar i uzdarje koji se javlja u svim segmetnima socijalnog ponašanja. Darovanje, konačno znači i da postoji civilazicijski odnos, objašnjava Vesna Marjanović.

Nekada davno gosti koji su dolazili na veselja su uglavnom donosili ono što samom veselju može da pomogne.

– Recimo ljudi po selima su na velika slavlja, kao što su recimo svadbe, donosili piće i hranu, kasnije je bilo normalno da se u svatove ide sa gajbom piva. To je donosio skoro svako ko je dolazio na slavlje – priča etnolog.

Činjenica je da pravila za darivanje ne postoji, treba da odnesete ono što smatrate da će obradovati domaćine, i naravno, nikada ne zaboravite da darujete djecu.

Related Topics:

Društvo

U SRIJEDU POČINJE JESEN! Prvi dani donose mraz i kišu

Kalendarska jesen počinje u srijedu, 23. septembra, u ponoć, a prvi dani novog godišnjeg doba donose kratkotrajno zahlađenje, izjavila je Srni meteorolog u Republičkom hidrometeorološkom zavodu Milica Đorđević.

“Prvog dana jeseni jutro će biti hladno i može biti slabog mraza na planinama u nekim predjelima, gdje se očekuje od četiri do devet ili 10 stepeni, dok će maksimalna temperatura vazduha biti od 17 do 23 stepena Celzijusova”, najavila je Đorđevićeva.

Ona je rekla da se i u četvrtak, 24. septembra, očekuje hladno jutro i slab mraz na planinama, dok će tokom dana biti malo toplije uz temperaturu vazduha do 27 stepeni Celzijusovih, ali će poslije podne i uveče doći do zahlađenja sa kišom, koje će se nastaviti i u petak, 25. septembra, ujutro.

“Petak bi trebalo da bude pravi jesenji dan uz hladnije i tmurno vrijeme, uz povremenu kišu i maksimalnu temperaturu vazduha od 13 do 20 stepeni Celzijusovih”, navela je Đorđevićeva.

Đorđevićeva je najavila da se od sljedećeg vikenda očekuje ponovni rast temperature, kao i ugodni i topli dani.

Nastavi čitati

Društvo

OVO VIŠE NIJE ŽIVOT, OVO JE BANKROT! Krediti probijaju 11 MILIJARDI KM! Narod se zadužuje da bi jeo i ogrijao dom!

I dok se stanovnici zemlje bore za golo preživljavanje, političke elite zaokupljene su borbom za pozicije uoči izbora. Murisa Marić, izvršni direktor Udruženja “Don” iz Prijedora ističe da domaće političke elite ne nude odgovor i rješenja.

Životni standard tek na trećini prosjeka Evropske unije, višegodišnji snažni inflacioni udari dodatno pojačani nakon američke intervencije na Bliskom istoku, neujednačenost rasta mjesečnih primanja s dinamikom porasta troškova života, uz generisanje sve većih financijskih obveza za većinu porodica u BiH te kontinuirano izbjegavanje politike da provede reforme s ciljem poboljšanja poslovnog ambijenta – razlozi su konstantnog rasta zaduženja građana BiH vidljivog kroz nenamjenske potrošačke kredite.

Brojka takvih kredita “opasno” se približava nevjerojatnih 11 milijardi maraka, te jasno progovara o niskom životnim standardu čije su posljedice posezanje za zaduživanjem za svake iole značajniju finansijsku obavezu, počevši od opremanja djece u školu, nabavke ogrjeva, redovnog servisiranja automobila, ulaganja u opremanje domova, dok o onim nepredviđenim nije ni potrebno trošiti riječi.

Život na kredit već duže vrijeme nije tek zgodna uzrečica primjenjiva na nekolicinu, ona postaje surova realnost s kojom se sve veći broj porodica u Bosni i Hercegovini suočava. Uvidom u posljednje podatke Centralne banke BiH vidljivo je da je na kraju jula ove godine iznos nenamjenskih potrošačkih kredita bio 10 milijardi i 858,6 miliona maraka, dok je samo godinu prije ta brojka iznosila 9 milijardi i 933 miliona KM.

Skok od gotovo milijardu maraka u samo godinu dana na ilustrativan način progovara o ekonomskoj realnosti Bosne i Hercegovine zarobljene u prošlosti i opterećene konstantnim perpetualnim političkim krizama bez početka i kraja.

Murisa Marić, izvrši direktor Udruženja “Don” iz Prijedora ističe da se prilikom konstatovanje ekonomske relanosti u BiH često voli posezati za izgovorom da je ona posljedica svjetskih kretanja. Međutim, upozorava da veći dio krivice  za ovo stanje snose domaće političke elite koje ne nude odgovor i rješenja.

Umjesto da prioritet djelovanja bude poboljšanje ekonomske slike i životnog standarda, politike u BiH uglavnom su usmjerene na održavanja stanja krize u kojemu je bilo kakav privredni napredak u startu onemogućen.

Od pretjerane zavisnosti od uvoza pa do srozavanja proizvodnje, BiH je zemlja u kojoj je teško govoriti o perspektivama, a jesen i zima koji su pred nama dodatno će opteretiti ionako krhku financijsku situaciju najvećeg broja porodica.

U vremenu kada je dizel na gotovo 4,00 KM, a potrošačka korpa odavno prelazi 3.000 maraka, građani su u izuzetno nezahvalnoj situaciji prilikom potrage za odgovorom na pitanje kako se suočiti s financijskim obvezama.

Marić navodi i neke od primjera u kojima će idući mjeseci donijeti nove finansijske obaveze, poput nabavke ogrjeva, ali i škole odnosno fakulteta, što će posebno osjetiti građani koji ne žive u gradu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Biće slabe kiše, ali i lokalnih pljuskova

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje svježije, vjetrovito i umjereno do pretežno oblačno vrijeme, povremeno uz slabu kišu i lokalne pljuskove.

Slaba kiša će ujutro i prije podne padati samo ponegdje na zapadu i sjeveru, a poslije podne nešto jača na istoku, dok će u Hercegovini biti pretežno sunčano, saopšteno je iz Republičkog hidrometeroološkog zavoda.

Duvaće umjeren do jak sjeverni vjetar, a u Hercegovini jaka do olujna bura. Minimalna temperatura vazduha biće od sedam od 13, na jugu do 16, u višim predjelima od tri, a maksimalna od 15 do 21, na jugu oko 24, u višim predjelima od 11 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Aktuelno