Connect with us

Društvo

UVIJEK ISPOŠTUJTE DOMAĆINA! Kakav poklon je primjeren za slavu?

Šoljice za kafu za kuću, piće za gazdu, čokolada za djecu i bogati buket za domaćicu je set koji se danas najčešće donosi na slave. Da li je to previše i šta su nosili naši stari,objasnila je etnolog Vesna Marjanović.

Sljedeće nedjelje je Sveti Nikola, kada pola Srbije ide na slavu, a pola Srbije slavi i ovog puta pričamo o onima koji idu na slavu – šta kupiti na poklon domaćinima? Naročito ako idete na nekoliko slava u nizu, ne treba zanemariti ni trošak koji će da ode na darove. Krsna slava se, naime, prije Prvog svjetskog rata različito slavila na selu i u gradu.

– Kada je riječ o slavama na selu, dar je bila jedna jabuka, koja je simbol dobrih želja i recimo kocka šećera, da se daruju djeca. Veoma je važno bilo da se djeca daruju i da oni slave pamte po lijepom. Takođe, domaćice bi dobijale i buket cvijeća, onog baštenskog. Ako je riječ o slavama u zimskim danima, gosti bi donosili po šaku oraha i to je bilo to. Zauzvrat, čekala ih je topla trpeza u kući domaćina – kaže Vesna Marjanović.
U gradovima se slavilo malo drugačije. Domaćini bi na dan slave obavezno izšli u crkvu gdje su nosili slavski kolač, žito i crno vino. Onda bi se vraćali kući i dočekivali goste. Neki od njih su tradicionalno pravili trpezu za goste, dok bi drugi, koji nisu tako imućni napravili posluženje. Gosti bi kod njih samo ušli, čestitali slavu, poslužili se, uglavnom nekim kolačima, i odlazili bi dalje.

– Dešavalo da su gosti dolazili samo sa dobrim željama, bez pravog poklona i to je bilo sasvim normalno u gradu. A onda je nastao period kada je sve više ljudi sa sela dolazilo da živi u gradu. I oni su donijeli svoje običaje. Dar za slavu je postao obavezan. Poklon je moglo da bude neko piće i to uglavnom rakija, jer se pretpostavljalo da domaćini imaju vino. Tada su počele da se prave i knjižice, da domaćini znaju ko je šta donio, da bi istom mjerom mogli i da uzvrate posjetu – otkriva etnolog.

A onda su došle devedesete i slave su postale statusni simbol. Počele su da se obilježavaju mnogo drugačije, neki ih čak slave i u zakupljenim salama. Kako se promijenio način slavljenja, tako su se promijenili i pokloni, pa je uz flašu rakije, ili vina, dodato još nekoliko darova.

– Dar je zacrtan tradicijom. To je način da vi uzvratite za ručak koji ćete pojesti kod domaćina. To je klasičan odnos dar i uzdarje koji se javlja u svim segmetnima socijalnog ponašanja. Darovanje, konačno znači i da postoji civilazicijski odnos, objašnjava Vesna Marjanović.

Nekada davno gosti koji su dolazili na veselja su uglavnom donosili ono što samom veselju može da pomogne.

– Recimo ljudi po selima su na velika slavlja, kao što su recimo svadbe, donosili piće i hranu, kasnije je bilo normalno da se u svatove ide sa gajbom piva. To je donosio skoro svako ko je dolazio na slavlje – priča etnolog.

Činjenica je da pravila za darivanje ne postoji, treba da odnesete ono što smatrate da će obradovati domaćine, i naravno, nikada ne zaboravite da darujete djecu.

Društvo

PATRIJARH PORFIRIJE na Vaskrs u Pećkoj patrijaršiji

Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije najavio je danas da će Vaskrs proslaviti u Pećkoj patrijaršiji, gdje će se, kako je istakao, moliti za radost i mir u svakom čovjeku i među svim ljudima.

Patrijarh je nakon liturgije u Hramu Svetog Save u Beogradu poručio da sutra ide na Kosovo i Metohiju, saopšteno je iz Informativne službe Srpske pravoslavne crkve /SPC/.

“U Pećkoj patrijaršiji ćemo služiti svetu liturgiju, proslaviti Vaskrsenje Hristovo, proslaviti život, pobedu nad grehom, smrću i najvećim našim neprijateljem – đavolom i moliti se za radost, za mir u svakom čoveku i među svim ljudima” naveo je patrijarh.

Njegova svetost je rekao da će se moliti za čitav srpski narod i sve ljude sa kojima Srbi žive gdje god da se nalaze, ali i za čitav svijet.

Povodom Velikog četvrtka, patrijarh Porfirije je rekao da je ovo dan kada je Gospod svim onim što jeste pokazao da je smirenje jedini put koji vodi punoći i smislu, ispunjava čovjeka kao pojedinca, ali i sve kao zajednicu

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Pred nama je prevrtljiv dan

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti promjenljivo oblačno i sunčano, a ponegdje će padati kiša.

Ujutru će biti pretežno vedro, tokom dana u većini predjela mogući su lokalni razvoji oblačnosti uz prolaznu kišu ili pljusak, a uveče se očekuje prestanak padavina i postepeno razvedravanje.

Vjetar će biti slab do umjeren, u Krajini ujutru pojačan uz jake udare, južnih smjerova, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Jutarnja temperatura vazduha biće od osam do 14, a najviša dnevna od 16 do 22 stepena Celzijusova, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

IDE VASKRS, A SVE JE PRESKUPO! “Tanka” prodaja na banjalučkoj Tržnici

Prodavci voća, povrća, mesa i jaja na banjalučkoj Tržnici ovih dana imaju više posla nego obično, a sve zbog priprema za Vaskršnje praznike. Gužve ima, ali oni koji od ranog jutra stoje za tezgama za BL portal kažu da baš i nisu prezadovoljni, a ujedno priznaju da cijene jesu povisoke.

“Generalno je tanka prodaja, ali kao i pred svake praznike ove nedjelje narod kupuje sve vrste povrća. Očekujemo još posla ovih dana”, kaže za BL portal jedan od prodavaca.

Police sa povrćem su pune raznolikih i svježih plodova, a ekipa BL portala provjerila je njihove cijene, pa evo šta vas očekuje u vaskršnjoj kupovini.
Cijena krompira varira u odnosu na vrstu, pa glamočki krompir po kilogramu košta dvije marke, dok je mladi skuplji i potrebno je izdvojiti 3,5 KM po kilogramu. Vreća glamočkog krompira košta 10 maraka, dok vreća kvalitetnijeg krompira košta 13 maraka.

Luk takođe zavisi od kvaliteta i vrste, pa tako cijene idu od 1,5 KM do 3 marke po kilogramu. Za kilogram mrkve je takođe potrebno izdvojiti tri marke.
Cijena kupusa se takođe razlikuje u odnosu na kvalitet, pa tako kilogram ovog povrća košta od 3 do 4 marke.

Nešto skuplje su tikvice, krastavci i paradajz koji koštaju po sedam maraka za kilogram.

Najskuplje su paprike, zelene i crvene, a njihova cijena po kilogramu je osam maraka. Pasulj se takođe razlikuje po vrsti i kvaliteti pa je za kilogram potrebno izdvojiti od 7 do 10 maraka. Kilogram svježih šampinjona košta deset maraka.
Pored povrća, građani ovih dana više nego obično kupuju i meso. Ovo potvrđuju i prodavci u jednoj od mesara na Tržnici.

“Najviše se kupuje svježa i mlada prasetina, mljeveno meso za sarmu i teletina”, kaže u razgovoru za BL portal jedan od prodavaca mesa.

Tako kilogram svježe, mlade prasetine u zavisnosti od dijela košta od 12 do 16 maraka, a za kilogram pečene prasetine trebaće vam 30 maraka.

Kilogram svježe junetine košta od 18 do 22 marke, u zavisnosti koji komad birate. Najskuplja je, kao i uvijek, teletina koja košta od 28 do 35 maraka po kilogramu.

Kao i pred svaki Vaskrs najtraženija su jaja, a njihova cijena po komadu počinje od 35 feninga pa do pola marke, u zavisnosti od veličine, dok su domaća nešto skuplja.

Za one koji ne preskaču ni voće, kilogram jabuka, banana, narandži i jagoda košta između dvije i tri marke.

Srđan Banović, BL portal

Nastavi čitati

Aktuelno