Connect with us

Svijet

ZELENSKI IMA „PAKLENI PLAN“ Da li se mijenja tok rata u Ukrajini?

Krajem 2023. ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je ambiciju nečuvenu u istoriji ratovanja: Ukrajina će osigurati milion FPV dronova u narednoj kalendarskoj godini.

Objava koja je uslijedila nakon razočaranja na bojnom polju i kašnjenja isporuka oružja iz SAD-a gurnula je ovu neobičnu novu klasu oružja u prvi plan ukrajinskih pokušaja preživljavanja i usput reformisala savremeno ratovanje.

Dronovi su se isprepleli s modernim oružanim sukobima godinama prije nego što je ruski predsjednik Vladimir Putin poslao mehanizovane divizije preko ukrajinskih granica 2022. Ali nijedan prethodni sukob nije uključivao tako intenzivno korištenje bespilotnih letjelica u toliko oblika ili u toliko uloga, piše The New York Times.

Ukrajinski štab je spojio nužnost s hladnim proračunom. Nakon što je Ukrajina otupila ruske prodore i borbe su se premjestile u rovove, taktičari su shvatili razorne kvalitete i ekonomske prednosti bespilotnog oružja. Dronovi koštaju mnogo manje od drugog oružja jednake snage ili dometa i smanjuju rizike za one koji ih koriste. Kada su upareni s mobilnim internetskim usmjerivačima i aplikacijama za sigurnu komunikaciju, nevjerovatno su brzi i precizni.

Od minijaturnih letjelica do brutalnog oružja

Ukrajinsko korištenje manjih naoružanih dronova počelo je minijaturnim letjelicama za hobiste, koje se prodaju za rekreativnu upotrebu i snimanje iz vazduha, a dostupne su civilnim kupcima širom svijeta. Isprva je Ukrajina uglavnom koristila modele linije Mavic. Proizvodi ih kineska kompanija DJI, potiču iz radio-upravljanih letjelica-igračaka prethodnih generacija, ali su poboljšane tehničkim supermoćima digitalnog doba: malim kamerama, GPS senzorima, aplikacijama za letenje koje se lako koriste i punjivim litijum-jonskim baterijama.

Čvrsti i relativno jeftini, težili su manje od kilograma, a upareni s civilnim prenosivim računarima i tabletima postali su prikladni za borbenu upotrebu. Njihova minijaturizacija takođe je bila važna. Za razliku od mnogih bespilotnih letjelica s fiksnim krilima, ovi dronovi mogu se nositi u ruci i lansirati s bilo kojeg mjesta.

Uz borce u Siriji i Iraku, Ukrajinci su bili među pionirima. Nekoliko posada koristilo je kvadrokoptere u ratu protiv separatista u istočnoj Ukrajini 2014. Nakon što je počeo rat 2022. godine, ukrajinske jedinice brzo su nabavile dronove za izviđanje, koordinaciju vatrene podrške i bacanje bombi.

Oružje kakvo svijet nikad nije vidio

I ruski vojnici uvidjeli su vrijednost dronova Mavic. Kako se rastao njihov obim upotrebe, Ukrajina je počela eksperimentisati s još jednom klasom maloprodajnih kvadrokoptera: FPV dronovima. Vodili su ih piloti koji su nosili naočare i prikazivali video prenos uživo. Brzi, moćni i jeftiniji od Mavica, zaokupili su pažnju sredinom 2022.

FPV dronovi spojili su snagu protivtenkovskih projektila, domet minobacača i preciznost snajperske vatre, ali s dodatnom osobinom – vazdušnom agilnošću. Sada su imali oružje koje je moglo letjeti vodoravno ili okomito, mijenjati brzinu ili smjer, zaustavljati se u vazduhu, obilaziti uglove i provlačiti se kroz prozore i druge otvore. Ako bi FPV dron promašio metu, mogao bi se okrenuti i pokušati ponovo. I sve to emitujući video svoje uspaničene žrtve.

Uprkos manama, ove bespilotne letjelice pomogle su Ukrajini da održi Bahmut do sredine 2023. godine, nanoseći teške gubitke ruskim napadačima.

Četiri miliona bespilotnih letjelica godišnje

Do prošle jeseni, Ukrajina je imala novi ogranak oružanih snaga posvećen isključivo bespilotnom oružju. U oktobru, Zelenski je objavio da je Ukrajina postigla cilj od milion dronova nekoliko mjeseci prije roka i sada bi mogla proizvoditi čak četiri miliona bespilotnih letjelica godišnje, prenosi Index.

 

Svijet

MAPA MILIJARDERA U EVROPI: Njemačka i Rusija na vrhu liste, Zapadni Balkan ostao u “sivoj zoni”

Nova geografska mapa bogatstva razotkrila je drastične razlike među evropskim narodima po broju najbogatijih stanovnika, dok su većina zemalja Balkana na ovoj listi ostale u potpunom mraku.

Gdje žive najbogatiji ljudi u Evropi i koliko ih zapravo ima? Odgovor na ovo pitanje daje najnovija mapa koju je objavila stranica Geo Mapped, a koja detaljno prikazuje raspodelu milijardera širom evropskog kontinenta.

Prema ovim podacima, Njemačka se nalazi na ubedljivom prvom mestu sa čak 212 milijardera, čime predstavlja apsolutnog lidera u Evropi. Odmah iza nje nalazi se Rusija u kojoj živi 147 milijardera.

Među zemljama sa izrazito visokim brojem najbogatijih stanovnika izdvajaju se još i:

Italija – 89 milijardera
Velika Britanija – 55 milijardera
Francuska – 53 milijardera
Švedska – 51 milijarder
Španija – 44 milijardera
Švajcarska – 44 milijardera
Turska – 40 milijardera

Kakva je situacija u komšiluku i na Balkanu?
Kada je riječ o našem regionu, podaci su prilično oskudni. Većina zemalja na ovoj mapi su označene sivom bojom (“No Data”), što znači da zvaničnih podataka za ove države nema ili nisu obuhvaćene istraživanjem na listi.

Od zemalja iz šireg okruženja koje su se našle na mapi, najviše milijardera ima Grčka (21), slijedi Rumunija sa 6, dok su u Mađarskoj evidentirana 2 milijardera. Na sjeveru regiona ističe se Austrija, koja broji 18 milijardera.

Objavljena mapa izazvala je veliku pažnju na društvenim mrežama i pokrenula raspravu o ekonomskim razlikama između zapadnog i istočnog dela Evrope, ali i o tome da li Švedska i Švajcarska prednjače kada se broj milijardera posmatra u odnosu na ukupan broj stanovnika.

Nastavi čitati

Svijet

ALBANCI NAPRAVILI HAOS U ŠTUTGARTU ZBOG PRESUDE VOĐAMA OVK: Sukobili se sa njemačkim specijalcima (Video)

Dok su masovna okupljanja albanske dijaspore u Minhenu i Kelnu protekla mirno, protesti u Štutgartu povodom presude liderima bivše OVK prerasli su u nemire u kojima su morale da intervenišu njemačke specijalne jedinice.

Hiljade Albanaca preplavile su velike gradove širom Njemačke kako bi protestovale zbog odluke Specijalnog suda protiv lidera OVK.

Dok su u pojedinim gradovima, poput Kelna i Minhena, protesti protekli bez ijednog incidenta, isto se ne može reći i za Štutgart.

Izvori portala IndeksOnline sa lica mjesta navode da je na protestu bila neophodna intervencija specijalnih jedinica njemačke policije. To je rezultiralo hapšenjem nekoliko demonstranata.

U nastavku pogledajte snimke:

Nastavi čitati

Svijet

NJEMAČKA NA BIRALIŠTIMA: Merc otkazao put u UN i sazvao krizni sastanak zbog mogućeg istorijskog poraza CDU-a

Oko četiri miliona birača u Njemačkoj odlučuje o sudbini vladajuće koalicije na dva ključna regionalna glasanja, dok istorijski nizak rejting kancelara i nezaustavljivi uspon desničarskog AfD-a prijete da pokrenu novu političku krizu u Berlinu.

Gotovo četiri miliona njemačkih birača izlazi danas na birališta na dva regionalna izbora na kojima bi uspon krajnje desnice i radikalne ljevice mogao da izazove nove političke potrese i ugrozi kancelara Fridriha Merca, koji je već ionako u veoma oslabljenoj poziciji.

Biračka mjesta u Berlinu i u pokrajini Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji biće otvorena od 8 do 18 časova, nakon čega se očekuje objava prvih procjena rezultata.

Fridrih Merc, 70-godišnji kancelar, sazvao je krizni sastanak svoje konzervativne stranke CDU odmah nakon objave prvih rezultata. Predviđajući moguće posljedice glasanja, otkazao je svoje planirano putovanje u Njujork na Opštu skupštinu Ujedinjenih nacija.

Krajnje desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) pre dvije nedelje nanijela je težak poraz njegovom CDU-u u pokrajini Saksoniji-Anhaltu, u trenutku kada je kancelarova popularnost ionako na niskom nivou dok s koalicionim partnerima socijaldemokratama s mukom pokušava da sprovede obećane ekonomske reforme.

Prema anketama, očekuje se da će AfD u nedjelju ostvariti nove dobitke, ali bi oni trebalo da budu manje spektakularni nego u Saksoniji-Anhaltu, gdje joj je nedostajalo samo nekoliko mjesta za apsolutnu većinu.

CDU ispod cenzusa?
U pokrajini Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji na Baltičkom moru, CDU je tek posmatrač u dvoboju između SPD-a popularne regionalne premijerke Manuele Svezig i AfD-a.

Krajnjoj desnici ankete daju 37 odsto podrške, SPD-u 35 odsto, dok je CDU potpuno zaostao i opasno se približio cenzusu od 5 odsto potrebnih za ulazak u regionalni parlament.

Pad CDU-a ispod ovog cenzusa bio bi istorijski presedan i novi šamar za kancelara Merca. U gradu-državi Berlinu situacija je sasvim drugačija, ali jednako napeta za CDU iz čijih redova dolazi aktuelni gradonačelnik.

Tamo su izjednačeni s radikalnom ljevicom Dih Linke (oko 20 odsto za svaku stranku), dok im je AfD za petama s 18 odsto. Poraz CDU-a tamo bio bi još jedan težak udarac za kancelara.

Nakon šesnaest mjeseci na vlasti, Merc je obećao da će pokrenuti nacionalnu ekonomiju koja stagnira, ponovo naoružati zemlju radi odvraćanja neprijateljske Rusije i obuzdati iregularnu imigraciju kako bi vratio birače koji su prešli AfD-u.

Iako su neki procesi pokrenuti, to nije zaustavilo uspon AfD-a, koji sada vodi u anketama na saveznom nivou.

Nikad niža podrška nekom kancelaru
“S ličnog stanovišta, situacija je prilično dramatična” za Fridriha Merca, analizira za AFP analitičar Roland Abold iz instituta za istraživanje javnog mnjenja Infratest Dimap.

“U našem posljednjem istraživanju u septembru, samo je 13 odsto ispitanika izjavilo da je zadovoljno njegovim političkim djelovanjem. To su najniže brojke koje smo ikada zabilježili za jednog aktuelnog kancelara”, rekao je.

Mercu ne ide u prilog ni međunarodni kontekst: kao i ostatak Evrope, Njemačka trpi poremećaje na svjetskom tržištu uzrokovane ratom na Bliskom istoku i zatvaranjem Hormuškog tesnaca.

Cijene goriva vratile su se na nivoe iz prvog talasa poskupljenja u proljeće, s prosječnom cijenom dizela od 2,42 evra po litru u subotu u podne.

Kao odgovor na to, vlada je u petak najavila novi poreski popust od oko 17 centi po litru za cijelu jesen, kao i razgovore o uvođenju gornje granice cijena najkasnije do 1. januara.

Tu najavu kandidat krajnje desnice u Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji, Lajf-Erik Holm, tokom svog posljednjeg predizbornog skupa u subotu u Šverinu, nazvao je “lošom šalom” i pokušajem “uticaja na ljude u posljednjem trenutku”.

Nastavi čitati

Aktuelno