Evropa se ove godine suočava sa jednom od najintenzivnijih sezona virusa Zapadnog Nila, koji se prenosi ubodom zaraženih komaraca i širi na sve veći broj područja širom kontinenta, uključujući i sjevernije dijelove Evrope.

Dio slučajeva zabilježen je u regijama koje ranije nisu bile pogođene ovim virusom, objavio je „Euronews“.

ECDC upozorava da nedavna otkrića virusa kod ljudi i životinja u Belgiji i Holandiji potvrđuju njegovo širenje prema sjeveru Evrope, a očekuje se da bi se takav trend mogao nastaviti.

Holandija je ove godine prijavila 59 slučajeva, a Belgija 15, što su ujedno prve lokalno stečene zaraze kod ljudi ikada zabilježene u tim zemljama.

Najviše slučajeva registrovano je u Italiji, gdje je prijavljeno 748 zaraženih. Slijede Grčka sa 445 i Francuska sa 144 slučaja, što za obje zemlje predstavlja rekordne brojke.

Selin Gosner iz ECDC-a istakla je da je virus Zapadnog Nila jasan primjer zbog čega je neophodna saradnja različitih sektora.

„Virus cirkuliše između komaraca i ptica i može prouzrokovati bolest kod ljudi i konja, pa se nijedan sektor ne može samostalno nositi s tim rizikom“, objasnila je Gosner.

Iako broj zaraženih raste, iz ECDC-a navode da se težina bolesti nije povećala. Broj preminulih, hospitalizovanih i pacijenata sa neurološkim simptomima ostao je na nivou zabilježenom tokom prethodne decenije.

Poziv na bolju pripremljenost za naredne sezone

S obzirom na širenje virusa i sve veći broj ljudi izloženih riziku, ECDC poziva na unapređenje priprema za naredne sezone.

Ole Heuer, jedan od rukovodilaca u ovoj instituciji, upozorio je da je širenje virusa teško predvidjeti jer se broj slučajeva znatno razlikuje od godine do godine.

„Ono što možemo da učinimo jeste da osiguramo da budemo spremni. Rano otkrivanje, veća svijest i djelotvorna kontrola komaraca mogu nam pomoći da smanjimo uticaj virusa dok se on širi na nova područja“, rekao je Heuer.

Vakcina protiv virusa Zapadnog Nila za ljude ne postoji, a liječenje se uglavnom svodi na ublažavanje simptoma. U težim slučajevima neophodno je bolničko liječenje.

Rizik od zaraze u područjima u kojima je virus prisutan može se smanjiti korišćenjem sredstava za odbijanje komaraca, nošenjem odjeće dugih rukava i nogavica, postavljanjem zaštitnih mreža na prozore i korišćenjem klima-uređaja.

Poseban oprez preporučuje se starijim osobama i osobama sa oslabljenim imunitetom, jer kod njih postoji veći rizik od razvoja teških oblika bolesti.

Nafta tipa “brent” u petak je, prvi put od maja, dostigla 110 dolara za barel zbog zabrinutosti da bi eskalacija na Bliskom istoku mogla dodatno ograničiti ponudu, dok investitori još procjenjuju količine dizela koje Rusija može isporučiti.

Od početka ove nedjelje, cijena “brenta” porasla je za 4,9, a američke nafte za 10,4 odsto.

“Cijene nafte rastu, jer su se ponovo pojavili strahovi od eskalacije, podstaknuti glasinama o napadima na energetsku infrastrukturu Saudijske Arabije”, navodi se u izvještaju istraživačko-konsultantske kuće “Enerdži aspekts”.

Izvještaji iz Izraela sugerišu da Iran, možda, priprema preventivni udar, nakon što su zapadne obavještajne službe registrovale neuobičajene vojne pokrete. Iako ove informacije nisu potvrđene, takva dešavanja potkrepljuju našu procjenu da će stalni rizici od eskalacije nastaviti da utiču na poskupljenje nafte, dodaju iz “Enerdži aspektsa”.

Zabrinutost za snabdijevanje dodatno je pojačana učestalijim napadima u blizini Ormuskog moreuza u posljednjih deset dana. Iran je naveo da intenzivira napade kao odgovor na američku blokadu svojih luka i strože sankcije uvedene prošlog mjeseca.

“Intenziviranje iranskih napada dovelo je do značajnog pada obima isporuka nafte iz Persijskog zaliva”, naveli su analitičari kompanije “Kpler” i dodali da, u odsustvu sveobuhvatnog političkog sporazuma, očekuju sporiji i neujednačeniji oporavak protoka nafte kroz Ormus.

Portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova osudila je policijsko nasilje na protestima srednjoškolaca u Francuskoj, i navela da prioriteti Vlade predsjednika Emanuela Makrona nisu kvalitetno školstvo nego naoružanje.

“Puške i granate umjesto školskih klupa i udžbenika – to su danas prioriteti francuskog političkog rukovodstva”, rekla je Zaharova.

Ona je ukazala na policijsku brutalnost kao hroničan problem u Francuskoj, što su u više navrata potvrdile različite organizacije za ljudska prava, prenosi Srna.

Među nedavnim slučajevima policijskog nasilja na aktuelnim protestima širom Francuske bili su mladić kojem je policijska šok-bomba otkinula šaku, kao i mnogi slučajevi povreda glave, unutrašnjih organa i lomova usljed nasilnih postupaka specijalnih jedinica.