Connect with us

Svijet

EVROPA SE RASPADA, IDE NA DNO, ODAVDE NEMA NAZAD! Crno proročanstvo na pragu da se obistini!

Janis Varufakis, bivši ministar ekonomije Grčke, koji je pregovarao u ime vlade tokom krize državnog duga 2009–2018. i osnivač te generalni sekretar pokreta Demokratija u Evropi 2025. (DiEM25), iznio je mračnu prognozu za Evropu u novoj godini i naveo korake koje je potrebno preduzeti.

Kako se navodi na “Jutjubu” uz snimak njegove novogodišnje poruke, Varufakis se osvrnuo na neizvjesnu budućnost Evrope koja ulazi u 2025, godinu za koju je njegov pokret DiEM25 upozorio da će odrediti hoće li se Evropska unija demokratizovati – ili propasti. Varufakis je kritikovao neuspjeh EU da riješi uzroke kriza u Evropi, od trajne štednje i tehnološke stagnacije do porasta ksenofobije i fašizma. Prozvao je političke elite EU zbog njihove opsesije vojnom potrošnjom, dok ignorišu hitna pitanja poput rata u Ukrajini i genocida u Gazi. Poruku je završio izlaganjem vizije za drugačiju Evropu – onu koja daje prioritet miru, ljudskim pravima, ekonomskoj demokratiji i univerzalnom osnovnom dohotku.

Sa demokratijom koja je pod prijetnjom i Evropom koja klizi u distopijsku budućnost, on je pozvao sve da se pridruže pokretu DiEM25 u zahtjevima za istinske promjene prije nego što bude prekasno, navodi se uz snimak.

Šta je DiEM25?
Pokret Demokratija u Evropi 2025, ili DiEM25, je ljevičarski evropski politički savez osnovan 2016. godine. Deli se na nekoliko podpartija koje nose isto ime i brend te vodi izborne liste zajedno s drugim partnerskim strankama. Uprkos svojoj organizaciji i činjenici da se ponekad naziva “evropskom” ili “transnacionalnom strankom”, DiEM25 ne ispunjava uslove za registraciju kao evropska politička stranka.

Osnovala ga je grupa Evropljana, uključujući Varufakisa i Srećka Horvata, hrvatskog autora i političkog aktivistu. Akronim DiEM aludira na latinsku frazu “carpe diem” (iskoristi dan).

U tendencije pokreta spadaju alter-globalizacija, socijalna ekologija, ekofeminizam, post-rast i post-kapitalizam. Implementacija univerzalnog osnovnog dohotka široko je podržana među njegovim članovima.

Da naglasi hitnost demokratizacije Evrope prije nego što se dostigne tačka bez povratka, pokret je postavio horizont za 2025. godinu kako bi izradio demokratski ustav koji će zamijeniti sve trenutne evropske sporazume. Ipak, do evropskih izbora 2024. godine nije uspio da izabere predstavnike u Evropskom parlamentu.

Šta je rekao Varufakis u poruci?
Varufakis je istakao da je DiEM25, kad se okupljao krajem 2015. godine, upozorio da Evropa ima najviše deceniju da se sabere i djeluje, zbog čega su dodali broj “25” u naziv pokreta.

Rekli smo da će se Evropa ili demokratizovati do 2025, ili će se raspasti. Nije se demokratizovala, pa se sada raspada. Dok se opraštamo od 2024. i pripremamo za ovu ključnu 2025, koju smo uvijek smatrali godinom tokom koje će se Evropa ili oživjeti ili će ući u dugi sekularni pad, razmišljamo o tome kako su evropske vladajuće klase zloupotrijebile, umanjile, eksploatisale i depresirale Evropu – rekao je Varufakis.
Istakao je da je 15 godina mjera štednje za mnoge, a besplatnog novca za nekolicinu, dovelo do deindustrijalizacije sjeverne Evrope i dezertifikacije južne Evrope.

Evropa je, kao rezultat toga, propustila čitavu tehnološku revoluciju i sada je u nepovratnom padu – tehnološki, politički, finansijski, moralno – rekao je Varufakis.
“Brisel prestonica gdje pristojnost i demokratija umiru”
Varufakis je upitao: “Da li je čudno što Evropa nema nikakvu ulogu u okončanju okrutnog rata u Ukrajini?” te što “podržava ili trpi izraelske ratne zločine i genocidnu akciju u Gazi i ostatku palestinskih okupiranih teritorija, kao da je to Božji čin u ovoj postmodernoj verziji evropskih 1930-ih”.

Radikalni centar je postao senzacionalno nepopularan, od Emanuela Makrona do njemačkih Zelenih i SPD-a. Brisel se smatra glavnim gradom gdje pristojnost i demokratija umiru. To je glavni grad u kojem nekontrolisana, nedemokratska moć ide ruku pod ruku s krivičnom neodgovornošću – rekao je Varufakis.
Dodao je da se evropska industrija likvidira, Zeleni sporazum propada, a sve što EU promoviše je trošenje milijardi na oružje, gvozdene kupole i dronove.

“Samo ksenofobi i fašisti cvjetaju”
Varufakis je istakao da u “postmodernoj verziji evropskih 1930-ih” samo ksenofobi i fašisti cvjetaju, dok im centristi utiru teren.

Posljednje sredstvo lidera EU je da pridobiju ksenofobičnu desnicu, ali će ih ona progutati – rekao je Varufakis.
Na kraju, najavio je obnovljenu agendu DiEM25 za Evropu u 2025, fokusirajući se na mir, ljudska prava, osnovni dohodak i borbu protiv fosilnih goriva.

Pridružite nam se da 2025. bude godina puna nade. Carpe diem25! – zaključio je Varufakis.
Kurir

Svijet

SVOTE OD KOJIH SE VRTI U GLAVI! Koliko dnevno Ukrajina troši na rat?

Ukrajina trenutno troši 172 miliona dolara dnevno na rat, što predstavlja dramatičan porast od 22,9 odsto u odnosu na prošlu godinu, saopštila je Roksolana Pidlasa, predsjednica Odbora za budžet ukrajinskog parlamenta, nakon sastanka sa predstavnicima Ministarstva odbrane i Generalštaba.

„Prije tačno godinu dana, jedan dan rata koštao nas je 140 miliona dolara. Danas ta cifra iznosi 172 miliona. Ovo uključuje ne samo nabavku oružja i municije, već i plate vojnika, podršku ranjenima, porodicama nestalih i poginulih boraca“, istakla je Pidlasa.

Prema podacima Nacionalne banke Ukrajine, zemlja trenutno usmjerava čak 31 odsto svog BDP-a na odbranu, što je najveći udio u svijetu. I pored ekonomske krize izazvane ratom, Ukrajina ove troškove pokriva sopstvenim prihodima i domaćim zaduživanjem, ali, kako naglašavaju zvaničnici, bez hitne međunarodne pomoći opstanak odbrambenog sistema je u pitanju.

Bez podrške sa strane rat nije moguć
Načelnik Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine, general Andrej Hnatov, upozorio je da zemlja ne može sama da podnese ovaj finansijski teret. „Dnevni troškovi rata iznose 7,1 milijardi grivnji. Bez podrške partnera, održavanje linija fronta i razvoj odbrambene industrije postaju nemogući“, rekao je Hnatov tokom konferencije JES 2025.

Ministar odbrane Denis Šmigalj najavio je da će Ukrajini 2026. godine biti potrebno najmanje 120 milijardi dolara za odbrambene potrebe — čak i ako dođe do prekida vatre. Ovaj iznos uključuje 60 milijardi dolara iz domaćeg budžeta i 60 milijardi kroz vojnu pomoć saveznika, uključujući platforme Ramštajn i PURL.

Velika Britanija da bude uzor
Pidlasa je pozvala zapadne partnere da omoguće direktnu upotrebu budžetske pomoći za vojne nabavke, po uzoru na Ujedinjeno Kraljevstvo. Takođe je predložila korišćenje zamrznute ruske imovine kao izvor finansiranja. „Kredit za reparacije“ ili slično rješenje bilo bi politički prihvatljivije od opterećivanja poreskih obveznika EU“, dodala je.

Ova objava dolazi u trenutku kada se rat zavlači u četvrtu godinu, a ruski pritisak na frontu raste. Američki kongresmeni, uključujući Mardžori Tejlor Grin, već su ukazali na mogućnost smanjenja vojne pomoći Ukrajini 2026. godine, što Kijev dočekuje sa ozbiljnom zabrinutošću.

Ključne cifre:
Dnevni troškovi rata: 172 miliona dolara (7,1 mlrd grivnji)
Udio odbrane u BDP-u: 31% (najviši na svijetu)
Potrebna sredstva za 2026: 120 milijardi dolara

Nastavi čitati

Svijet

UPOZORENJE IZRAELSKOG PREMIJERA! “Građani da se pripreme na IZOLACIJU”

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu pozvao je u Izraelce da se pripreme za ekonomsku izolaciju usljed rastućeg međunarodnog pritiska, posebno onog od manjina u Evropi koje promovišu anticionističku i ekstremnu islamističku ideologiju.
Netanjahu je na konferenciji Ministarstva finansija za izolaciju okrivio i zemlje poput Katara, koje ulažu u oblikovanje globalnog diskursa putem društvenih mreža.

“Ovo dovodi do sankcija protiv Izraela i mijenja međunarodni ugled jevrejske države, a to dovodi do neke vrste izolacije”, rekao je Netanjahu.

On je dodao da je moguće izvući se iz takve izolacije, ali da se mora “značajno ulagati u kontramjere, posebno u operacije uticaja na medije i društvene mreže”.

Netanjahu je rekao da bi Izrael trebao da smanji zavisnost svoje industrije od trgovine sa drugim zemljama.

“Mogli bismo se naći blokirani ne samo u istraživanju i razvoju već i u stvarnoj industrijskoj proizvodnji. Moramo da počnemo da razvijamo svoje kapacitete i da se više oslanjamo na sebe”, rekao je izraelski premijer i dodao da bi to trebalo da uključuje oružje i druge odbrambene proizvode.

Nastavi čitati

Svijet

KAKO DALJE? Ukrajina ostala bez ključne komunikacije na ratištu

Starlink, satelitska internet usluga u vlasništvu Ilona Maska, pretrpjela je u ponedjeljak globalni pad, potvrdila je kompanija na svojoj zvaničnoj stranici.

Poremećaj je pogodio korisnike širom svijeta, a posebno je odjeknuo u Ukrajini, gdje je sistem postao ključan za rad bolnica, škola i vojnih jedinica na prvoj liniji fronta.

„Starlink je ponovo u kvaru duž cijelog ratišta“, napisao je na Telegramu komandant ukrajinskog dronskog ratovanja Robert „Madiar“ Brovdi. Gotovo sat vremena kasnije objavio je da se veza „postepeno vraća“, iako iz Starlinka još nije stigla zvanična potvrda potpune obnove.

Platforma Downdetector, koja prati prekide u internet uslugama, zabilježila je desetine hiljada prijava problema korisnika širom svijeta. Kompanija je saopštila da istražuje uzrok kvara. Ovo je drugi veliki pad u posljednjih nekoliko mjeseci.

Starlink je u Ukrajini zamijenio veći dio uništene komunikacione infrastrukture i danas održava vezu i za civile i za vojsku. Od početka rata 2022. godine, Kijev je dobio više od 50.000 Starlink terminala, od čega je gotovo 30.000 obezbijedila Poljska.

Reuters je u julu 2023. objavio da je milijarder naredio privremenu deaktivaciju pokrivenosti iznad Hersonske oblasti tokom ukrajinske kontraofanzive 2022. godine, što je otvorilo pitanje ranjivosti kritične infrastrukture od odluka privatne kompanije, prenosi Jutarnji.

Nastavi čitati

Aktuelno