Connect with us

Društvo

KAKO PREŽIVJETI SVE UDARE? Nakon struje i hljeba, kafa u Srpskoj postaje sve skuplja

Zbog rasta cijene sirove kafe na svjetskim berzama i u Srpskoj su od početka ove godine nove, više cijene omiljenog napitka među stanovnicima, ali povećanje cijena ovog omiljenog napitka se očekuje i u ugostiteljskim objektima.

Momčilo Banjac, direktor pržionice kafe “Minea” iz Gradiške, ističe da je od početka godine njihova kafa poskupjela za tri marke po kilogramu.

“U decembru je naša kafa koštala 22 KM, a sada je  25 maraka”, kazao je Banjac i istakao da mu nije poznato koliko će velike kompanije da podignu cijene.

“Manje kompanije će imati cijenu do 25 maraka po kilogramu, ali kakve su cijene sirove kafe na berzama, kafa bi trebalo da bude još skuplja”, kazao je Banjac i dodao da strahuju, ako se ovakvo stanje sa cijenama nastavi, da će doći do dodatnog rasta.

Mitar Samardžija, direktor “Bom impeksa”, čiji je najprepoznatljiviji brend OM kafa, ističe za “Nezavisne novine” da cijene sirove kafe na berzama bilježe istorijske maksimume.

“Očekujemo da krajem ovog mjeseca cijena naše kafe bude veća za oko 15 odsto”, kazao je Samardžija i istakao da će cijena kafe zavisiti i od ambalaže, te da će najjeftinija koštati 12,50 maraka za pola kilograma.

Kako navodi, ove promjene rezultat su kombinacije globalnih faktora, uključujući smanjenu proizvodnju zbog nepovoljnih vremenskih uslova, istorijski niskih zaliha u evropskim skladištima i rastućih troškova transporta.

“Takvi uslovi stvaraju pritisak na cijene koje, ako se stabilizuju na trenutnim nivoima, neminovno dovode do povećanja maloprodajnih cijena. Održavanje sadašnjih cijena sirove kafe direktno utiče na cijeli lanac snabdijevanja, čineći prilagođavanje na nivou krajnjih potrošača neizbježnim”, kaže on za “Nezavisne novine” i dodaje da se oni kao kompanija koja se bavi preradom i distribucijom kafe suočavaju s ozbiljnim izazovima, ali i da, uprkos svemu, ostaju posvećeni održavanju stabilnosti isporuka i minimiziranju uticaja ovih poremećaja na kupce.

“Dodatno je otežalo stanje i loša prognoza ovogodišnje berbe u Brazilu, koja je smanjena sa 50 miliona vreća na 30 miliona, zbog klimatskih promjena”, kazao je Samardžija.

Goran Kurtinović, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”, ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da će rast cijene električne energije i rast cijene sirove kafe na berzama uticati na to da cijene kafe u ugostiteljskim objektima budu više u narednom periodu.

“U pojedinim kafićima iskorišćena je novogodišnja gužva pa su podignute cijene za nekih 20 do 30 feninga”, kazao je Kurtinović i istakao da se cijene kafe sada, barem što se tiče Banjaluke, kreću od dvije do četiri marke.

“Narednih dana očekujemo cijenu kafe od 2,30 do 4,50 KM”, kazao je Kurtinović i dodao da kad u ugostiteljskim objektima poskupi kafa, sve se svede na to da ljudi naručuju samo kafu i čašu vode.

“Građani se ne odriču tako lako svojih navika i potrebe za druženjem, samo što se smanji obim poslovanja za nekih 30 do 40 odsto na isti broj gostiju”, kazao je Kurtinović.

Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja potrošača “ToPeer” iz Doboja, kazala je ranije da je kafa građanima već luksuz.

“Ne vjerujem da ćemo je prestati piti, ali sigurno je da ćemo smanjiti drastično potrošnju”, kazala je Šešlija i dodala da neki ljudi koji su navikli dva, tri puta da piju kafu u toku dana, neće to moći više priuštiti.

Podsjetimo, već petu godinu zaredom Brazil i Vijetnam, vodeći proizvođači zrna arabike i robuste, bilježe deficit u proizvodnji, gdje nedostatak ploda dovodi do turbulencija u lancu snabdijevanja, gurajući cijene kafe do neviđenih visina.

Krajem 2024. godine cijena arabike je premašila svoj istorijski vrhunac iz 1977. godine, dosegnuvši cijenu od 3,5 dolara (350 američkih centi po funti). Ukoliko brazilska žetva ne doživi oporavak, cijene bi mogle dodatno porasti na 400 ili čak 500 američkih centi po funti (četiri ili pet dolara), uz zaključak da će trgovci na malo, koji nisu u stanju da apsorbuju takve troškove, vjerovatno podići cijene za espreso i druge proizvode na bazi arabike. U Kolumbiji rekordno visoke cijene domaće kafe su se već osjetile. Vreća od 125 kilograma u 2024. godini koštala je 600 dolara, što je bio dodatni pritisak na globalne distributivne lance.

Related Topics:

Društvo

CIJENE DIVLJAJU! Sokovi poskupjeli 30%, hrana 8%, građani jedva preživljavaju, a tek stiže jesen!

Prosječne potrošačke cijene u Republici Srpskoj u junu su porasle za 4,7% na godišnjem nivou, nakon što su u maju porasle za 4,1 posto.

Prema podacima Zavoda za statistiku RS, najviše je poskupjelo bezalkoholno piće i to u prosjeku za 30,2 odsto.

I cijene hrane ne prestaju da rastu, a u šestom mjesecu je hrana skuplja u prosjeku za 8,2 odsto u odnosu na juni prethodne godine.

Sve skuplje su i usluge, a na godišnjem nivou su najviše poskupjele zdravstvene, osim bolničkih usluga, i to u prosjeku za 15,5 odsto. Za 10,8 odsto je skuplje predškolsko obrazovanje, a putni aranžmani su u prosjeku skuplji za 11,7 odsto. Ugostitetljske usluge su skuplje za osam odsto, a usluge prevoza za 6,1 odsto.

Poskupjele su i finansijske usluge i to za 5,1 odsto, a ostale usluge su u prosjeku više za 8,4 odsto.

Prema podacima Saveza sindikata RS, troškovi hrane i komunalnih usluga učestvuju sa oko 70 odsto u potrošačkoj korpi.

Indeks potrošačkih cijen Federacije Bosne i Hercegovine porastao je za godišnjih 4,2% u junu, nakon što je porastao za 3,2% u maju, podaci su Zavoda za statisiku FBiH, prenosi Indikator.

Nastavi čitati

Društvo

KATASTROFA! BiH i Albanija u trci za najsiromašniju zemlju Evrope

Živimo sve lošije, pokazuje i najnovija Eurostatova statistika. U trci smo sa Albanijom za najsiromašniju zemlju Evrope.

Prema najnovijim podacima Eurostata za 2024. godinu, bruto domaći proizvod po stanovniku u BiH iznosi svega 35% prosjeka Evropske unije, dok je u Albaniji nešto više – 37%. Ali zanimljiv zaokret donosi pokazatelj stvarne potrošnje građana, tzv. AIC (actual individual consumption). Tu BiH prestiže Albaniju sa 41% prosjeka EU, dok je Albanija na 38%.

Drugim riječima, Albanija ima nešto veće prihode, ali BiH troši više.

Na vrhu ljestvice nalazi se Luksemburg sa nevjerovatnih 241% EU prosjeka, dok BiH i Albanija ostaju duboko u zoni siromaštva. Sljedeća najlošije plasirana zemlja unutar EU je Bugarska sa 66% prosjeka, gotovo dvostruko više od BiH.

Zemlja BDP po stanovniku (% EU) AIC po stanovniku (% EU)

Luksemburg 241% 142%

Njemačka 102% 100%

Hrvatska 73% 71%

Bugarska 66% 64%

Albanija 37% 38%

BiH 35% 41%

Napomena: Podaci za Albaniju temelje se na preliminarnim procjenama Eurostata.

Kako živimo bolje kad imamo manje?
Veća potrošnja uz niži BDP može biti posljedica veće dijaspore, uvozne pomoći, kreditne potrošnje, sive ekonomije, pa čak i statističkih odstupanja. Jedno je jasno – ni BiH ni Albanija, kao ni zemlje regiona Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija, nalaze se daleko ispod evropskog prosjeka.

Bosna i Hercegovina i zemlje regiona imaju znatno niže cijene u odnosu na prosjek EU, što donekle ublažava uticaj nižih prihoda i BDP-a. Ipak, niži troškovi života nisu dovoljni da potpuno kompenzuju niži životni standard i ekonomsku snagu ovih zemalja.

Takođe primjetno je i da se evropske ekonomske sile nastavljaju udaljavati jedna od druge. Luksemburg je i dalje neprikosnoveni lider sa BDP-om po stanovniku koji je 142% iznad prosjeka EU, dok je Irska na drugom mjestu sa 111% iznad prosjeka. Ove dvije zemlje pokazuju neuporedivo visok nivo ekonomskog razvoja i životnog standarda.

Irska, uprkos visokom BDP-u, bilježi znatno nižu stvarnu individualnu potrošnju, što ukazuje na specifičnosti njihove ekonomije – multinacionalne korporacije i intelektualna svojina značajno podižu BDP, ali ne doprinose ujednačenoj raspodjeli bogatstva među stanovništvom.

S druge strane, Bugarska, kao najsiromašnija zemlja EU, ima BDP po stanovniku 34% ispod prosjeka Unije, dok Rumunija, Letonija i Grčka takođe znatno zaostaju. Disperzija između najbogatijih i najsiromašnijih članica EU ostaje velika, iako je tokom posljednjih deset godina blago smanjena – najbogatiji su i dalje oko četiri puta bogatiji od najsiromašnijih.

Ovi podaci jasno pokazuju da unutar Evrope i dalje postoje duboke ekonomske podele koje ugrožavaju socijalnu koheziju i jedinstvenu evropsku tržišnu ekonomiju. Dok bogate zemlje nastavljaju da rastu i jačaju svoj standard, slabije ekonomije ostaju zarobljene u začaranom krugu niskog rasta i nejednakosti, prenosi Buka.

Nastavi čitati

Društvo

Preminuo Novak Kondić, bivši ministar finansija Republike Srpske

Novak Kondić, bivši ministar finansija Republike Srpske, preminuo je juče u 74. godini.

Kondić je rođen 20. juna 1952. godine u Banjaluci.

Bio je univerzitetski profesor, doktor ekonomskih nauka i dekan Ekonomskog fakulteta u Banjaluci.

Sahrana će biti u petak 25. jula 2025. godine u 13 časova na Perduvovom groblju.

Nastavi čitati

Aktuelno