Connect with us

Društvo

KAKO PREŽIVJETI SVE UDARE? Nakon struje i hljeba, kafa u Srpskoj postaje sve skuplja

Zbog rasta cijene sirove kafe na svjetskim berzama i u Srpskoj su od početka ove godine nove, više cijene omiljenog napitka među stanovnicima, ali povećanje cijena ovog omiljenog napitka se očekuje i u ugostiteljskim objektima.

Momčilo Banjac, direktor pržionice kafe “Minea” iz Gradiške, ističe da je od početka godine njihova kafa poskupjela za tri marke po kilogramu.

“U decembru je naša kafa koštala 22 KM, a sada je  25 maraka”, kazao je Banjac i istakao da mu nije poznato koliko će velike kompanije da podignu cijene.

“Manje kompanije će imati cijenu do 25 maraka po kilogramu, ali kakve su cijene sirove kafe na berzama, kafa bi trebalo da bude još skuplja”, kazao je Banjac i dodao da strahuju, ako se ovakvo stanje sa cijenama nastavi, da će doći do dodatnog rasta.

Mitar Samardžija, direktor “Bom impeksa”, čiji je najprepoznatljiviji brend OM kafa, ističe za “Nezavisne novine” da cijene sirove kafe na berzama bilježe istorijske maksimume.

“Očekujemo da krajem ovog mjeseca cijena naše kafe bude veća za oko 15 odsto”, kazao je Samardžija i istakao da će cijena kafe zavisiti i od ambalaže, te da će najjeftinija koštati 12,50 maraka za pola kilograma.

Kako navodi, ove promjene rezultat su kombinacije globalnih faktora, uključujući smanjenu proizvodnju zbog nepovoljnih vremenskih uslova, istorijski niskih zaliha u evropskim skladištima i rastućih troškova transporta.

“Takvi uslovi stvaraju pritisak na cijene koje, ako se stabilizuju na trenutnim nivoima, neminovno dovode do povećanja maloprodajnih cijena. Održavanje sadašnjih cijena sirove kafe direktno utiče na cijeli lanac snabdijevanja, čineći prilagođavanje na nivou krajnjih potrošača neizbježnim”, kaže on za “Nezavisne novine” i dodaje da se oni kao kompanija koja se bavi preradom i distribucijom kafe suočavaju s ozbiljnim izazovima, ali i da, uprkos svemu, ostaju posvećeni održavanju stabilnosti isporuka i minimiziranju uticaja ovih poremećaja na kupce.

“Dodatno je otežalo stanje i loša prognoza ovogodišnje berbe u Brazilu, koja je smanjena sa 50 miliona vreća na 30 miliona, zbog klimatskih promjena”, kazao je Samardžija.

Goran Kurtinović, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”, ističe u razgovoru za “Nezavisne novine” da će rast cijene električne energije i rast cijene sirove kafe na berzama uticati na to da cijene kafe u ugostiteljskim objektima budu više u narednom periodu.

“U pojedinim kafićima iskorišćena je novogodišnja gužva pa su podignute cijene za nekih 20 do 30 feninga”, kazao je Kurtinović i istakao da se cijene kafe sada, barem što se tiče Banjaluke, kreću od dvije do četiri marke.

“Narednih dana očekujemo cijenu kafe od 2,30 do 4,50 KM”, kazao je Kurtinović i dodao da kad u ugostiteljskim objektima poskupi kafa, sve se svede na to da ljudi naručuju samo kafu i čašu vode.

“Građani se ne odriču tako lako svojih navika i potrebe za druženjem, samo što se smanji obim poslovanja za nekih 30 do 40 odsto na isti broj gostiju”, kazao je Kurtinović.

Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja potrošača “ToPeer” iz Doboja, kazala je ranije da je kafa građanima već luksuz.

“Ne vjerujem da ćemo je prestati piti, ali sigurno je da ćemo smanjiti drastično potrošnju”, kazala je Šešlija i dodala da neki ljudi koji su navikli dva, tri puta da piju kafu u toku dana, neće to moći više priuštiti.

Podsjetimo, već petu godinu zaredom Brazil i Vijetnam, vodeći proizvođači zrna arabike i robuste, bilježe deficit u proizvodnji, gdje nedostatak ploda dovodi do turbulencija u lancu snabdijevanja, gurajući cijene kafe do neviđenih visina.

Krajem 2024. godine cijena arabike je premašila svoj istorijski vrhunac iz 1977. godine, dosegnuvši cijenu od 3,5 dolara (350 američkih centi po funti). Ukoliko brazilska žetva ne doživi oporavak, cijene bi mogle dodatno porasti na 400 ili čak 500 američkih centi po funti (četiri ili pet dolara), uz zaključak da će trgovci na malo, koji nisu u stanju da apsorbuju takve troškove, vjerovatno podići cijene za espreso i druge proizvode na bazi arabike. U Kolumbiji rekordno visoke cijene domaće kafe su se već osjetile. Vreća od 125 kilograma u 2024. godini koštala je 600 dolara, što je bio dodatni pritisak na globalne distributivne lance.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Društvo

BIH GUBI RADNU SNAGU: Nezaposlenost pada zbog odlaska građana u evropske zemlje

BiH građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama.

Iako se broj nezaposlenih u BiH blago smanjuje, to je uglavnom rezultat iseljavanja, a ne otvaranja novih radnih mjesta. Bh. građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama. No, najviše zabrinjava što je riječ o mladim kadrovima.

Vješte zanatlije, trgovci, kuvari i konobari i dalje su među najtraženijim zanimanjima u BiH. No, do njih je sve teže doći, jer se većina za egzistenciju bori van države.

-Jako je teško pronaći ugostiteljske radnike, stariji radnici ne žele da rade u manjim ugostiteljskim objektima, oni traže ozbiljnije objekte, mladi ljudi i koji žele da se bave time, odlaze u susjedne zemlje da rade, a ne žele da rade kod nas – poručuje ugostitelj, Miljan Lale.

A u drugim zemljama čine značajnu radnu snagu.

-Pa je prošle godine preko 30 hiljada naših ljudi radilo u Hrvatskoj i Srbiji, čak 30% od ukupnog broja stranih radnika bilo je iz BiH, veoma loši pokazatelji za BiH i naše tržište rada – ističe Mario Nenadić, Udruženje poslodavaca FBiH.

Koje i dalje ostaje opterećeno visokom stopom nezaposlenosti, iako određenih promjena ima. Krajem januara registrovano je više od 316 hiljada nezaposlenih osoba, a mjesec dana kasnije 315 hiljada. Od toga, skoro 190 hiljada nezaposlenih žena. Na godišnjem nivou, broj nezaposlenih smanjen je za 8.660 osoba, odnosno 2,67%. Rezultat je to odlaska, a ne zapošljavanja kažu ekonomisti.

-Kao što je i prethodnih godina dobar dio smanjenja nezaposlenosti isključivo rezultat iseljavanja i odjava sa biroa iz evidencije, a ne stvarnog zapošljavanja novih. Naprotiv imamo smanjenje broja zaposlenih u posljednjim mjesecima i godinama iz različitih razloga – pojašnjava Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Dodatno zabrinjava što su bez posla, prema podacima Ankete o radnoj snazi, upravo oni radno najsposobniji.

-Najveći broj nezaposlenih nalazi se u dobnoj grupi od 25 do 49 godina, gdje je u 2025. godini evidentirano oko 110 hiljada osoba, što čini najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti. Slijede osobe starosti od 50 do 64 godine sa oko 35 hiljada, te mladi od 15 do 24 godine sa oko 28 hiljada nezaposlenih – navodi Lejla Aganović, Agencija za statistiku.

Novih radnih mjesta, po svemu sudeći, nema za sve. Analitičari upozoravaju da bi broj nezaposlenih mogao biti daleko veći, zbog problema koji se dešavaju u industrijskom sektoru.

Nastavi čitati

Aktuelno