Vlada Republike Hrvatske usvojila je izmjene Uredbe o graničnim prelazima, kojima se mijenja kategorizacija pojedinih prelaza na granici sa Bosnom i Hercegovinom, s ciljem usklađivanja propisa sa novim međudržavnim ugovorom.

Ugovorom su obuhvaćena ukupno 52 granična prelaza, a na popisu su kao tri nova navedeni Svilaj na novoj lokaciji, Gornji Varoš i Osojnik.

Uticaj na privredu i logistiku

Ove promjene donose značajne novine za građane BiH, s obzirom na to da se širi mreža prelaza u međunarodnom putničkom saobraćaju. Ipak, promjena kategorije ne povlači automatski i mogućnost obavljanja svih vrsta saobraćaja na terenu.

Za pojedine kategorije neophodno je prethodno ispuniti tehničke, infrastrukturne i organizacione uslove, što uključuje i uspostavljanje odgovarajućih inspekcijskih službi. To je od presudnog značaja za kompanije i prevoznike, čija logistika i rute direktno zavise od zvanične kategorije prelaza i dostupnosti graničnih inspekcija za teretna vozila.

Planirana proširenja i uslovi

Ministar unutrašnjih poslova Hrvatske Davor Božinović pojasnio je da će, nakon ispunjavanja predviđenih uslova za prekategorizaciju, uslijediti i dodatne izmjene uredbe. Planirano je da se broj međunarodnih drumskih prelaza za putnike i robu poveća sa 14 na 17.

U aktuelnoj uredbi navedeno je 16 takvih prelaza, dok je Dvor za sada namijenjen samo za putnički saobraćaj, a njegovo podizanje u najvišu kategoriju očekuje se kada se za to steknu propisani uslovi na samom prelazu.

Dodatne promjene, tehnička prilagođavanja i podizanje nivoa predviđeni su i za granične prelaze Svilaj, Gornji Varoš, Ličko Petrovo Selo i Kamensko.

Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas, 19. oktobra, obilježavaju Tomindan, praznik posvećen Svetom apostolu Tomi, za koji se vezuju brojni običaji i neobična narodna vjerovanja.

Upravo zbog običaja da se praznik provede u porodičnom domu nastala je poznata izreka “Sveti Toma, sjedi doma”.

Ipak, iza ovog praznika krije se mnogo više od narodnih zabrana. Sveti Toma bio je jedan od dvanaestorice Hristovih apostola, a njegovo ime i danas se povezuje s nevjericom, sumnjom i vjerom.

Zašto Svetog Tomu zovu “Nevjerni Toma”?

Sveti apostol Toma ostao je upamćen kao učenik koji nije odmah povjerovao u Hristovo vaskrsenje.

Prema Novom zavjetu, Toma nije bio prisutan kada se vaskrsli Isus Hristos prvi put pojavio pred apostolima. Kada su mu ostali učenici ispričali šta su vidjeli, rekao je da neće povjerovati dok sam ne vidi rane od klinova na Hristovim rukama i ne dodirne njegovo rebro.

Osam dana kasnije Hristos se ponovo pojavio među učenicima i pozvao Tomu da se uvjeri u njegovo vaskrsenje.

Tada je Toma izgovorio riječi koje su ostale zapisane u Jevanđelju:

“Gospod moj i Bog moj!”

Iz ovog događaja nastao je izraz “nevjerni Toma”, koji se i danas koristi za osobu koja teško prihvata nešto bez dokaza.

Međutim, u hrišćanskom tumačenju Tomina sumnja nije ostala simbol nevjerovanja, već je postala svjedočanstvo o vjeri.

Šta se prema narodnom vjerovanju ne radi na Tomindan?

U narodu se Tomindan smatra danom koji bi trebalo provesti mirno, bez nepotrebnih poslova, svađa i sukoba.

Posebno je poznato vjerovanje da na ovaj praznik ne treba započinjati velike poslove, gradnju ili druge zahtjevne poduhvate.

U pojedinim krajevima izbjegavaju se i nepotrebna putovanja, pa se zbog toga kaže:

“Sveti Toma, sjedi doma.”

Ovaj običaj ne znači da je vjernicima crkveno zabranjeno da napuste kuću. Riječ je o narodnom vjerovanju koje naglašava važnost porodičnog mira i poštovanja praznika.

Prema tradiciji, Tomindan je dan kada bi trebalo izbjeći svađe, posvetiti se porodici i molitvi, a oni koji slave krsnu slavu dočekuju goste.

Zašto stolari i zidari na Tomindan odlažu alat?

Sveti Toma smatra se zaštitnikom brojnih zanatlija, naročito onih koji rade s drvetom i bave se graditeljstvom.

Kao svoju esnafsku slavu proslavljaju ga stolari, drvodelje, bačvari, kolari, zidari, užari, bunardžije i drugi majstori.

Prema predanju, i sam Sveti Toma bio je vješt drvodelja.

Jedna od neobičnijih narodnih priča govori da mu se đavo jednom pojavio u liku lijepe djevojke kako bi ga iskušao.

Toma se, prema legendi, zagledao u nju, a zatim udario sječivom o kamen i otupio sjekiru.

Toliko se razljutio da je iz oblaka izazvao ogromnu kišu kojom je potopio đavola.

Zbog ovog predanja u pojedinim krajevima zanatlije na Tomindan ne rade, vjerujući da posao započet tog dana neće biti uspješan.

Sveti Toma, kiša i vukovi: Neobična narodna vjerovanja

U narodnoj tradiciji Sveti Toma ima posebno mjesto kao svetitelj koji se povezuje s vremenskim prilikama.

Vjeruje se da je dobio “pečat od oblaka”, zahvaljujući kojem može da donese kišu kada je zemlji najpotrebnija.

Zbog toga su mu se ljudi u sušnim periodima obraćali molitvama, vjerujući da će pomoći da usjevi dobiju dragocjenu vodu.

Postoji i mnogo neobičnije predanje prema kojem bi Sveti Toma, kada bi se naljutio, mogao da izazove veliki potop, ali ga u tome sprečava Presveta Bogorodica.

U pojedinim krajevima vjeruje se i da ovaj svetitelj štiti domaćinstva i stoku od vukova.

Sva ova vjerovanja pripadaju narodnoj tradiciji i ne predstavljaju crkveno učenje o moćima svetitelja.

Kako se obilježava Tomindan i da li je slava posna?

Tomindan mnoge pravoslavne porodice obilježavaju kao krsnu slavu.

Pripremaju se slavski kolač i žito, pali se slavska svijeća, a porodica se okuplja uz molitvu i prazničnu trpezu.

Da li će slava biti posna ili mrsna zavisi od dana u sedmici i crkvenog kalendara.

Ove godine Tomindan pada u ponedjeljak, 19. oktobra, pa je slavska trpeza mrsna.

Za domaćine koji proslavljaju Svetog Tomu najvažniji su molitva, zajedništvo i poštovanje porodične tradicije, a ne raskoš slavske trpeze.

Kako je Sveti Toma stigao do Indije?

Prema crkvenom predanju, Sveti Toma je poslije Hristovog vaskrsenja i silaska Svetog Duha krenuo da propovijeda hrišćanstvo.

Njegov put vodio ga je kroz Palestinu, Persiju i sve do Indije, gdje je, prema predanju, osnovao hrišćanske zajednice i postavljao sveštenike i episkope.

Vjeruje se da je upravo u Indiji stradao mučeničkom smrću, nakon što su ga vojnici proboli kopljima.

Njegove mošti kasnije su prenesene u Edesu, a potom u Carigrad.

Za Svetog Tomu vezuje se i predanje o Uspenju Presvete Bogorodice. Prema tom predanju, zakasnio je na njen pogreb, a kada je na njegov zahtjev otvoren grob, u njemu nije pronađeno tijelo.

Da li je Tomindan isto što i Tomina nedjelja?

Iako su oba praznika povezana sa Svetim apostolom Tomom, ne obilježavaju isti događaj.

Tomindan se slavi 19. oktobra i posvećen je samom apostolu, njegovom životu i stradanju.

Tomina nedjelja, s druge strane, obilježava se prve nedjelje poslije Vaskrsa i posvećena je Hristovom javljanju apostolu Tomi, koji se tada uvjerio u vaskrsenje.

Zato se ime Svetog Tome u crkvenom kalendaru pojavljuje u dva različita praznična konteksta.

Sve češće se govori o porastu teških oboljenja, uključujući kancerogene bolesti, a kao jedan od mogućih faktora rizika stručnjaci i građani navode zagađenje životne sredine – od vazduha i vode do zemljišta i hrane.
Posebnu pažnju privlači upotreba pesticida i drugih hemijskih preparata u poljoprivredi, ali i pitanje kontaminacije zemljišta i podzemnih voda u područjima u kojima se nalaze industrijska postrojenja i rudnici.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da se ne može svako oboljenje automatski povezati sa zagađenjem, niti se na osnovu pojedinačnih slučajeva može utvrditi uzročno-posljedična veza.
Pesticidi mogu biti problem ako se koriste nepravilno
Nerijetko se mogu čuti priče o korištenju herbicida za uništavanje korova oko kuća, bašta i njiva, umjesto mehaničkog uklanjanja.
Problem nastaje ukoliko se hemijska sredstva koriste suprotno uputstvima, u neodgovarajućim količinama ili na mjestima gdje postoji opasnost od dospijevanja u zemljište i podzemne vode.
Slična opasnost postoji i kod pesticida koji se koriste u proizvodnji voća i povrća. Nepravilna primjena može dovesti do toga da ostaci aktivnih supstanci ostanu na ili u proizvodima.
Zbog toga je posebno važno poštovati propisane doze, rokove između tretiranja biljaka i berbe, kao i pravila o tome koji preparat se smije koristiti za određenu kulturu.
Poljoprivrednici i stručna lica, međutim, odbacuju tvrdnje da se pesticidi u domaćoj poljoprivredi koriste potpuno nekontrolisano.
Na manju upotrebu hemijskih preparata, između ostalog, utiču veća informisanost proizvođača, njihova edukacija, ali i visoke cijene pesticida.
Inspekcije kontrolišu voće i povrće
Iz Inspektorata Republike Srpske navode da se obavljaju redovna uzorkovanja voća i povrća sa domaćih parcela, u skladu sa programom resornog ministarstva.
Kontrole imaju za cilj da utvrde prisustvo i količinu ostataka pesticida u i na hrani.
Prema navodima dr Vesne Gojković Cvjetković, vanrednog profesora za oblast hrane i pića sa Tehnološkog fakulteta u Zvorniku, za ovu godinu planirano je uzimanje više od 400 uzoraka.
Do sada je u maloprodaji uzeto oko 170 uzoraka, dok je direktno od poljoprivrednih proizvođača, na njivama, uzeto oko 150 uzoraka različitih vrsta voća i povrća.
Prema dosadašnjim laboratorijskim analizama, kako je navedeno, nije bilo negativnih uzoraka ni iz domaće proizvodnje niti iz maloprodaje.
Kontrole se, osim na pesticide, rade i na druge potencijalne kontaminante, uključujući teške metale.
Ipak, postoji ograničenje koje nije moguće zanemariti.
Nijedna kontrola ne može obuhvatiti svaku pojedinačnu seriju hrane koja se nalazi na tržištu.
Stručnjaci upozoravaju i na porijeklo hrane
Proizvođači bi, prema preporukama stručnjaka, trebalo da vode računa o porijeklu sirovina koje koriste.
To podrazumijeva da znaju od koga su sirovine nabavljene, da posjeduju potrebnu dokumentaciju o njihovom prethodnom tretiranju i da, tamo gdje postoji rizik, povremeno obavljaju laboratorijske analize.
Poseban oprez potreban je kod sirovina koje potiču sa područja na kojima postoji mogućnost kontaminacije zemljišta ili vode.
Upravo zbog toga pitanje bezbjednosti hrane nije samo pitanje pesticida. U životnu sredinu mogu dospjeti i drugi kontaminanti, uključujući teške metale, posebno u blizini industrijskih i rudarskih područja.
Koliko hemikalija zaista unosimo u organizam?
Ljekari upozoravaju da prisustvo štetnih hemijskih materija u hrani nije bezazleno, posebno ukoliko se organizam njima izlaže duži period.
Međutim, kada je riječ o konkretnim oboljenjima, potrebno je biti oprezan sa zaključcima.
Na razvoj raka i drugih teških bolesti mogu uticati brojni faktori – genetika, životne navike, starost, pušenje, alkohol, profesionalna izloženost određenim materijama, zagađenje vazduha i drugi faktori.
Zato činjenica da je određena hemikalija pronađena u životnoj sredini ne znači automatski da je upravo ona izazvala određeno oboljenje.
Najveći problem ostaje ono što ne možemo kontrolisati
Zakonska procedura i sistem kontrole postoje, ali ostaje pitanje koliko se oni dosljedno primjenjuju u svakom pojedinačnom slučaju i da li su kontrolnim organima dostupni baš svi proizvođači i sve sirovine koje ulaze u lanac ishrane.
Rezultati dosadašnjih kontrola u Republici Srpskoj, prema dostupnim navodima, ne pokazuju problem sa nedozvoljenim ostacima pesticida u analiziranim uzorcima.
Ipak, to ne znači da rizik ne postoji.
Koliko štetnih materija zaista unosimo hranom, vodom i vazduhom i kakav je njihov dugoročni uticaj na zdravlje, pitanje je na koje se ne može odgovoriti samo na osnovu pojedinačnih analiza.
Zbog toga odgovornost nije samo na inspekcijama i institucijama. Jednako važni su edukacija proizvođača, pravilna upotreba pesticida, kontrola zemljišta i vode, ali i kontinuirano laboratorijsko praćenje hrane.
Jer ono što danas završi u zemljištu ili vodi možda neće predstavljati problem samo danas – posljedice pojedinih zagađivača mogu se osjećati godinama, pa i decenijama.