Društvo
SVE IZVJESNIJE Osnivanje višeg suda BiH
Osnivanje višeg suda BiH je sve izvjesnije, što je predviđeno i zakonom o sudovima BiH, čiji je nacrt u formi konsultacija, a samo za smještaj ove institucije, prema okvirnoj procjeni, biće potrebno 49.600 KM mjesečno.
Nesporno je, kako se navodi, da će prije početka rada višeg suda biti potrebno osigurati materijalno-finansijske uslove, i to za smještaj i nabavku opreme, te upošljavanje sudija i drugog nesudijskog osoblja.
“Treba cijeniti da će viši sud imati najmanje 24 sudije i oko 96 lica nesudijske funkcije, za čiji rad je potreban kako kancelarijski prostor, tako i sudnice. Imajući u vidu smještajne kapacitete Suda BiH, ali i drugih sudova u BiH, procjena je da bi smještajni prostor, pravilno raspoređen za planirani broj osoblja, trebalo da iznosi namanje 1.600 metara kvadratnih”, ističe se u nacrtu.
Urađena je, dakle, i okvirna procjena potrebnih sredstava za uspostavljanje višeg suda.
Prema procjeni, za bruto plate i naknade sudija potrebno je izdvojiti 2.466.966 KM na godišnjem nivou. Za 96 zaposlenih koji ne obavljaju sudijsku funkciju potrebno je godišnje oko 2.868.121 KM. Ili, kad se podvuče crta, ukupno bi za plate i naknade troškova radnika trebalo 5.335.087 KM na godišnjem nivou.
Procijenjeni su i troškovi za materijal i usluge i u pitanju je cifra od 1.964.168 KM na godišnjem nivou.
Kada je riječ o opremanju višeg suda IKT opremom, procjena pokazuje da je za to potrebno 942.900 KM. Sve te stavke bi, dakle, ukupno iznosile 8.242.155 KM.
“Tom iznosu treba dodati izdatak za smještajni prostor, koji nije namjenski obezbijeđen, te ukupnom novčanom iznosu treba dodati zakupninu poslovnog prostora koja iznosi najmanje 30 KM mjesečno po kvadratnom metru, što iznosi 49.600 KM na mjesečnom nivou, odnosno 1.041.600 KM”, ističe se u nacrtu, te se dodaje da bi ukupna sredstva, na kraju, iznosila 9.283.755 KM.
Naravno, početkom rada višeg suda prestaje s radom Apelaciono odjeljenje Suda BiH koje sada vrši drugostepenu nadležnost u tom sudu. Gašenjem Apelacionog odjeljenja donekle bi se našla sredstva za formiranje nove sudske institucije.
“Sredstva za finansiranje Suda BiH su već osigurana, te se usvajanjem ovog zakona ukida Apelaciono odjeljenje Suda BiH, čime su u biti u budućnosti dobrim dijelom pokrivena finansijska sredstva za rad višeg suda, ali koje je u ovom momentu teško procijeniti”, istaknuto je u nacrtu.
Naglašeno je da domaći, ali i međunarodni pravni akti opravdavaju pravo da o žalbi odluči viši sud, odnosno drugi nezavisan i nepristrasan sud.
“Venecijanska komisija je na svojoj 91. plenarnoj sjednici 2012. godine usvojila Mišljenje o pravnoj sigurnosti i nezavisnosti pravosuđa u BiH i naglasila potrebu uspostavljanja posebnog suda, kao drugostepenog suda za preispitivanje odluka usvojenih od strane Suda BiH, koji bi bio nezavisan i stvorio veći stepen povjerenja u pravičnost njegovih presuda i uopšteno u pravosudni sistem”, ističe se u nacrtu.
Iz Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) su potvrdili da su 15. septembra primili dopis Ministarstva pravde BiH u kojem se traži dostavljanje mišljenja o Nacrtu zakona o sudovima BiH.
“Stalna komisija za legislativu VSTS-a planira razmotriti ovo pitanje na sastanku koji je zakazan za 2. novembar”, kažu iz VSTS BiH za “Nezavisne novine”.
Iz Ministarstva pravde BiH su nam rekli da se viši sud na nivou BiH, kao drugostepena instanca, osniva zakonom o sudovima BiH, koji je tema mnogih radnih sastanaka u oblasti pravosuđa, tako i strukturalnog dijaloga.
Kako su istakli, nakon višegodišnjeg rada na tekstu Nacrta zakona o sudovima BiH, Ministarstvo pravde BiH je radnu verziju teksta dostavilo Venecijanskoj komisiji s molbom da se razmatra na prvoj narednoj sjednici. Takođe, kako dodaju, Nacrt zakona o sudovima BiH dostavljen je relevantnim institucijama na davanje komentara i sugestija, te se sprovode javne konsultacije.
“Tek po usvajanju ovog zakona može se pristupiti faktičkom osnivanju suda, jer su tek zakonom stvorene pretpostavke za njegovo osnivanje. Kada će zakon o sudovima BiH biti usvojen, ovisi od volje parlamentarne većine u Parlamentarnoj skupštini BiH, s tim da ističemo da Ministarstvo pravde BiH čini sve da tekst Nacrta zakona, usklađenog s međunardnim standardima, što prije uputi u proceduru usvajanja”, kažu iz Ministarstva pravde BiH.
Društvo
ŠOKANTNA PROMJENA VREMENA! Stiže zahlađenje i snijeg, temperatura će pasti za 15 stepeni
Nakon iznadprosječno toplog novembra očekuje nas šokantna promjena. Hladan vazduh koji će donijeti i snijeg doći će nam iz Hrvatske.
Sutra i u ponedjeljak imaćemo još nevjerovatno ugodne temperature za novembar. Maksimalna će ići do 20 stepeni, a od utorka nas očekuje pravi šok i pad temperature za skoro 15 stepeni na nekim mjestima.
Kiša u ponedjeljak, uz značajniji pad temperature u BiH koji će ponegdje iznositi maksimalnih pet stepeni donijeće i snijeg. Prema prvim prognozama, promjena nas očekuje u noći između ponedjeljka i utorka.. Do kraja sedmice postoje naznake da će ponovo doći do padavina, ali još uvijek je rano govoriti. Nakon ovih iznenadnih 18+ stepeni koje smo imali posljednjih dana, stiže značajnije zahlađenje koje će se zadržati.
Vrijeme u Hrvatskoj
U utorak će prolazno duvati jaka i olujna bura, na udare uglavnom podno Velebita i orkanska, koja će već u srijedu sredinom dana okrenuti na slab do umjeren sjeverozapadni
Nedjelja nam donosi djelimično sunčano, naročito na moru vjetrovito te iznadprosječno toplo vrijeme. Oblačnije i uz kišu u Gorskom kotaru i na sjevernom Jadranu. Lokalno su moguće obilnije padavine, a u noći na ponedjeljak izraženiji pljuskovi s grmljavinom. Najviša temperatura uglavnom između 16 i 21 °C. A onda nam slijedi obrt.
Prema prognozi DHMZ-a od ponedjeljka do srijede, vrijeme će biti promjenljivo i kišovito, ponegdje uz obilnije padavine i grmljavinu. Nevrijemena lokalno u ponedjeljak može biti uglavnom na sjevernom Jadranu, a u utorak u Dalmaciji. U utorak postupno smirivanje sa zapada uz nagli pad temperature pa u višem gorju valja računati na snijeg.
U noći na srijedu i u srijedu razvedravanje. Umjeren i jak jugozapadni vjetar, na udare ponegdje i olujan će u ponedjeljak naveče okretati na sjeverac i sjeveroistočnjak te postupno slabiti. Na moru jako i olujno jugo, početkom sedmice najprije na sjeveru okreće na jugozapadnjak te malo oslabi. U utorak će prolazno zaduvati jaka i olujna bura, na udare uglavnom podno Velebita i orkanska, koja će već u srijedu sredinom dana okrenuti na slab do umjeren sjeverozapadni. Prema sredini sedmice sve hladnije, piše ATV.
Društvo
ALARMANTNI PODACI: FBiH ostala bez 11.000 radnih mjesta, ekonomija u padu
Admir Čavalić, ekonomista i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, naveo je da je u ovom entitetu izgubljeno više od 11.000 radnih mjesta.
Naime, on je referišući se na podatke Poreske uprave FBiH napisao da nema oporavka na tržištu rada u ovom entitetu.
“Trideset prvog oktobra na evidenciji je bilo 547.520 zaposlenih, za 4.322 manje zaposlenih u odnosu na početak godine, što 2025. uz pandemijsku 2020. čini godinom pada broja zaposlenih u posmatranoj dekadi”, navodi Čavalić.
Prema njegovim riječima, posmatrano po broju zaposlenih, trenutno je FBiH bliže decembru 2023. godine nego decembru 2024. godine.
“Zbog toga ovo zovemo godinom koju su pojeli skakavci. Ako računamo i oportunitetni trošak od 6.854 zaposlenih (koliko se u ovom periodu povećao broj tokom 2024. godine), onda je jasno da smo izgubili više od 11.000 radnih mjesta. Ovi kadrovi su, nažalost, prvi u redu za odlazak vani”, istakao je Čavalić.
Dodao je da je sasvim očigledno da postojeće ekonomske politike ne daju rezultate, već prave štetu i destrukciju.
“Pad zaposlenosti, rast inflacije shodno podacima Centralne banke BiH i opšte nezadovoljstvo radnika, poslodavaca, potrošača. Ne mogu to sakriti razni stranački pamfleti, smiješne komparacije i slično. Podaci su tu i jasni su”, naglasio je on.
Prema podacima Poreske uprave FBiH, broj zaposlenih na dan 31. oktobar ove godine je 547.520.
“U odnosu na objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 30. septembar 2025. godine, kada je iznosio 547.065, broj zaposlenih veći je za 455. Prema službenim evidencijama, djelatnosti u kojima je došlo do povećanja broja zaposlenih uključuju: djelatnost vanteritorijalnih organizacija i organa, obrazovanje, kancelarijske administrativne i pomoćne djelatnosti te ostale poslovne pomoćne djelatnosti, proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim mašina i opreme, trgovina na veliko i malo motornim vozilima i motociklima, popravak motornih vozila i motocikala i druge djelatnosti”, naveli su iz Poreske uprave FBiH.
Istakli su da djelatnosti u kojima je došlo do smanjenja broja zaposlenih uključuju javnu upravu i odbranu, skladištenje i pomoćne djelatnosti u prevozu, djelatnost posredovanja u zapošljavanju, djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića, proizvodnju odjeće i druge djelatnosti.
U FBiH je, prema podacima Poreske uprave, krajem 2023. godine bilo 544.437 zaposlenih, a krajem 2024. 551.842 radnika.
Društvo
MUP RS IMA NOVI CJENOVNIK! Evo koliko košta alkotest, zapisnik o saobraćajnoj nezgodi, premještanej vozila…
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske donijelo je odluku o cijeni usluga koje MUP pruža, u kojoj je navedeno da alkotestiranje, pri pružanju usluga trećim licima, kada se utvrdi nedozvoljena koncentracija alkohola, košta 50 maraka, dok je izrada zapisnika o saobraćajnoj nezgodi 30 KM.
Kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama”, ova odluka je stupila na snagu prije nekoliko dana.
Testiranje vozača
Testiranje vozača na prisustvo droga, kada bude utvrđeno da je pozitivan, naplaćuje se 70 maraka.
Izrada službene zabilješke o saobraćajnoj nezgodi košta 30 KM, a izrada foto-dokumentacije o nezgodi je 50 KM.
Nepropisno parkiranje
Definisana je i naknada troškova pri premještanju nepropisno parkiranih vozila. Započeto premještanje vozila, kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama”, naplaćuje se 30 KM.
Za premještanje vozila na udaljenosti do dva kilometra od mjesta deponovanja cijena je 40 maraka, a od dva do 10 km cijena iznosi 60 KM.
Za premještanje iznad 10 kilometara, cijena iznosi 90 KM. Čuvanje vozila na depou košta 10 maraka dnevno, tačnije po jednom započetom danu.
Oružni list
Kada je u pitanju naknada troškova za obrasce, oružni list košta 20 KM. Dozvola za nošenje oružja naplaćuje se 30, legitimacija pripadnika obezbjeđenja 20, a detektivska legitimacija 50 maraka.
-
Politika3 dana agoZBOGOM JEDNOM OD NAJVEĆIH RESURSA? Mađarska postaje većinski vlasnik “Elektroprivrede Srpske”?
-
Društvo1 dan agoDUGOGODIŠNJI NOVINAR TV K3: Tragično preminuo Kosta Đurđević
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ PODRŽAO BLANUŠU U PRIJEDORU: Vrijeme je da se Republika Srpska vrati poštenju, odgovornosti i ponosu
-
Politika2 dana agoMIHAJILICA: Predsjedništvo BiH već šest godina ignoriše Trgovsku goru – ZDRAVLJE GRAĐANA ne smije biti političko pitanje
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ “Stevanoviću ja nudim 15 000 ZA POKUŠAJ LAŽNOG STEČAJA, za koje se “stisnuo””
-
Politika2 dana agoDODIK SE PRAVDA “Muslimani su sve POGREŠNO RAZUMJELI”?
-
Hronika1 dan agoBANJALUČANIN (19) U PRITVORU! Prevario banku za više od 70.000 KM!
-
Region1 dan agoDJEČAK UBICA PLANIRAO JOŠ UBISTAVA: Otac ubijenog Andreja Simića (13) tvrdi da njegov sin nije bio jedini na SPISKU ZA KRVAVI PIR
