Connect with us

Društvo

KOLIKO NAS JE ZAPRAVO OSTALO? U BiH posljednji popis 2013. godine, IMA LI NAZNAKA ZA NOVI?

O novom popisu stanovništva u BiH, nakon posljednjeg koji je obavljen 2013. godine, danas se gotovo i ne priča, iako zbog toga što ne znamo koliko nas je ispaštaju mnogi sektori, uključujući i privredu.

Demografi to pojašnjavaju riječima: “Ako, recimo, strana kompanija želi da uloži u neku opštinu u BiH, o tome će i te kako detaljno razmisliti jer ne zna koliko u toj lokalnoj zajednici ima radno sposobnog stanovništva, a o ostalim parametrima da i ne govorimo”.

Način na koji se ovoj temi pristupa u BiH može se opisati u samo jednoj rečenici: popis stanovništva u BiH trebalo je sprovesti još 2011. godine, ali je izostao dogovor i to je urađeno tek 2013, a na rezultate se, kao da nas ima na milijarde, čekalo gotovo tri godine i Agencija za statistiku BiH objavila ih je u junu 2016. godine.

Iz ove agencije kažu da, u skladu sa Zakonom o statistici BiH, koordinišu planiranje, vođenje i objavu rezultata popisa stanovništva kada državni organi ocijene da je to potrebno. Ova koordinacija, ističu, podrazumijeva poštovanje Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, uključujući anekse 7 i 10 tog sporazuma.

“Na temelju zaključka 25. sjednice Vijeća ministara BiH Agencija je formirala radnu grupu koja je izradila Prijedlog zakona o popisu stanovništva. Međutim, finalizacija prijedloga trenutno nije moguća jer još nisu definirani ključni elementi poput budžeta i datuma početka popisa”, kaže za “Nezavisne novine” Lejla Aganović, stručna savjetnica za odnose s javnošću u Agenciji za statistiku BiH.

Prema njenim riječima, praksa pokazuje da se zakon o popisu stanovništva donosi tek nakon što su sve ključne aktivnosti detaljno isplanirane i potvrđene. To, dodaje Aganovićeva, uključuje definisanje datuma početka popisa, popisnih pitanja, finansijskog okvira, kartografije te metodoloških i organizacijskih dokumenata. Ona dodaje da probni popis, koji prethodi glavnom popisu, ima važnu ulogu u testiranju predloženih rješenja.

“Tek nakon utvrđivanja i provjere svih ovih elemenata zakon se može usvojiti, kako ne bi bilo potrebe za naknadnim izmjenama koje bi zahtijevale i promjenu zakona”, navodi Aganovićeva.

Ovo je, podsjeća, bio slučaj i sa prethodnim popisom u BiH.

“S obzirom na navedene okolnosti jasno je da je provođenje popisa stanovništva u 2025. godini, nažalost, nerealno jer je riječ o najsloženijem statističkom istraživanju. Organizacijski, metodološki, financijski i kadrovski, ovaj proces zahtijeva višegodišnje pripreme, što se neminovno odražava i na ostale redovne aktivnosti statističkih institucija u BiH. Metodološki pristup podrazumijeva mnoštvo materijala, obrazaca i tehničkih rješenja koja treba da budu testirana i prilagođena specifičnostima svake faze ovog procesa”, ističe Aganovićeva.

Takođe, kako napominje, osim statističkih institucija, za uspjeh popisa potrebno je aktivno učešće i drugih relevantnih državnih i entitetskih tijela.

“Zajednički rad i koordinacija bit će ključni faktori pravovremene i tačne provedbe ovog složenog procesa. Tek kada se utvrde svi ključni elementi BiH će biti spremna za provođenje novog popisa stanovništva”, kaže Aganovićeva za “Nezavisne novine”.

Demografski analitičar Adnan Ferhatbegović podsjeća da je standard da se popis radi na svakih 10 godina. Ne sjeća se, kaže, kada je posljednji put pročitao da se tema popisa uopšte spominje. Naš sagovornik ujedno ocjenjuje da je popis stanovništva i te kako bitan.

“Mislim da je tačan podatak o tome koliko nas je, zajedno sa podacima o starosnoj i obrazovnoj strukturi, ponajviše potreban privredi ove zemlje jer je to jedan od glavnih pokazatelja u kojem smjeru idemo i kojim potencijalima raspolažemo”, kaže Ferhatbegović za “Nezavisne novine”.

Privreda, dodaje on, ispašta, a posljednji popis je, podsjeća, pokazao zabrinjavajuće trendove u starosnoj strukturi stanovništva, gdje se ispostavilo da je bh. stanovništvo u odnosu na 1991. godinu dosta starije.

“Da smo uradili popis kada je trebalo, on bi pokazao da je naše društvo sve starije i da nas je sve manje, a to bi opet bili značajni pokazatelji koji bi išli u prilog tome da se treba razmisliti u kojim pravcima treba da idu penzioni fondovi, zdravstveni sistem, obrazovni sistem i tako dalje”, naveo je Ferhatbegović u izjavi za “Nezavisne novine”.

Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, ističe da se polazna osnova za svako planiranje mora temeljiti na tačnim podacima, a pri čemu misli i na popis stanovništva.

“Tačna slika strukture stanovništva prema teritorijalnoj rasprostranjenosti, starosnoj strukturi itd, sve su to osnove za buduće aktivnosti. U svakom slučaju, sa stanovišta tačnog stanja, mogućnosti dobrog planiranja, pravljenja strategija, dobro bi bilo da imamo pravu situaciju”, kaže Ćorić za “Nezavisne novine”.

Sociolog Vladimir Vasić kaže da je popis bitan sa sociološkog, antropološkog, političkog, nacionalnog i drugih aspekata.

“Međutim, moramo uzeti u obzir činjenicu da je ovo BiH, koja je jedna od najsloženijih i najspecifičnijih država i po uređenju i po nacionalnoj strukturi i po još mnogo čemu”, naveo je Vasić.

Kako je naglasio, popis ne odgovara ni sadašnjosti ni prošlosti.

“Sadašnjosti ne odgovara jer bi se vidjele katastrofalne demografske karakteristike, pokazalo bi se koliko smo stara zajednica i koliko nas nema. A kada je riječ o prošlosti, pokazalo bi se za ono što slušamo u nekim dijelovima BiH – da to baš i nije istina”, rekao je Vasić za “Nezavisne novine”.

Društvo

MALENE RUKE ODRŽAVAJU DOMAĆINSTVO kod Bosanskog Petrovca

Milošu Jeličiću, petnaestogodišnjaku okruglih obraza i crne kose, u kraju poznatom kao mladić koji je djetinjstvo posvetio poljoprivredi, mašine koje je dobio prošle godine bile su podstrek da još više, bolje i jače svojim radom pomogne porodici.

Ovaj mladić, koji je lani svojom životnim pričom osvojio mnoga srca, zajedno sa tetkom, koji mu je uzor, za godinu je uzorao desetine hektara zemljišta i izbalirao na stotine bala sijena.

Dani ovog uzornog i vrijednog osnovca su u potpunosti ispunjeni. Dok mnogi njegovi vršnjaci maštaju o karijerama daleko od sela, neki čak i van države, Miloš razmišlja o tome kako dovoljno da zaradi sa traktorom, u koji sjeda odmah poslije povratka iz škole i obrađuje njive i balira sijeno u ovom malom krajiškom gradu. Ovaj učenik žuljevitih ruku smatra da se u selu može dobro živeti.

– Prošle godine sam u vidu donacije dobio frezu i balirku. Zahvaljujući tome sam uradio posla i posla, te zaradio dovoljno novca za sebe i porodicu. Komšije često zovu da pripremim zemljište za sjetvu. Tetak uglavnom ide sa mnom, jer se plaši da se ne bih povrijedio, pošto me još smatraju mladim i neiskusnim, iako se ja tako ne osjećam – priča Miloš, dodajući da je dosta posla imao i za balirku, koju je dobio od predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Miloš, kojem ništa ne pada teško, kaže da bi dan i noć mogao biti na njivi.

– Najviše posla imam sad u proljeće, mada odmora nema ni tokom ljeta i jeseni – kaže ovaj petnaestogodišnjak.

Iako mlad i savremen Miloša od njegove generacije izdvajaju osobine koje malo ko od njegovih vršnjaka i dalje posjeduje, a to su strpljenje i sposobnost da živi u trenutku.

– Kao što je zrnu pšenice potrebno da proklija i poraste, da bismo na kraju vidjeli neki proizvod, tako i u poljoprivredi morate biti strpljivi i polako raditi da biste na kraju imali neki rezultat – istakao je Miloš, koji je uz oca sve naučio.

Nakon očeve smrti, prije sedam godina, odlučio je da se, kako veli, isključivo posveti imanju i porodici.

– Dok sam živ, neću dozvoliti da se ovo domaćinstvo, koje mojoj porodici mnogo znači, ugasi. Tata me je naučio da kosim i kupim sijeno. Sa njim sam u njivu prvi put ušao sa šest godina, a u traktor dvije godine ranije – kaže Miloš, dodajući da je nakon tatine smrti, kada je imao samo osam godina, preuzeo brigu o majci i sestrama.

Miloš, koji je ove godine maturant, kaže da će se upisati na smjer šumarski tehničar, a pomalo strahuje da zbog školskih obaveza neće imati vremena za da radi na njivi, koliko je do sada imao.

– Zbog neke druge škole ne ide mi se od kuće, a za šumarskog tehničara sam čuo da nije teška, jer ne smijem baš mnogo zapostaviti posao na njivi od kojeg gotovo svi živimo – kazao je Miloš.

Majka Snježana Jeličić za svog sina ima samo riječi hvale. On joj je najveća podrška i oslonac, neko na koga u svako doba dana može računati.

– Najdraže mi je to što, pored svih obaveza kod kuće, stiže i u školu, gdje, takođe, postiže dobre rezultate. Njemu ništa nije teško i spreman je da u pet ustane da bi komšiji, primjera radi, isfrezao zemljište – priča ponosna majka Snježana.

Miloš bi mogao, ističe ona, kao i sva druga djeca, vrijeme da provodi sa vršnjacima i na društvenim mrežama.

– Njegovi vršnjaci imaju drugačije snove, većinom o lagodnom životu u inostranstvu i neuporedivo lakšem poslu od obrade zemljišta. Da on nije takav kakav jeste, ne znam kako bih mogla stići i u štalu, na njivu i u kuću. Nas dvoje se, kada on nigdje ne radi, podijelimo oko obaveza. Dok ja pozavršavam obaveze po kući, on je kod stoke, a kasnije idemo zajedno u njivu – kazala je Snježana.

UTOVARIVAČ

Iako sada ima sve što mu je potrebno da bi obavljao poslove koje voli, Milošu Jeličiću bi dobrodošla i jedna sadilica za krompir ili utovarivač gnojiva.

– Svaku marku viška ostavljam sa strane da kupimo nešto od to dvoje, jer bi sve brže išlo. Ovako treba nam mnogo više vremena i snage – kaže Miloš.
Glas Srpske

Nastavi čitati

Društvo

NEMANJA IDE PUT OSTROGA ZA MALENU TARU! “Krećem sa čvrstom vjerom u Boga”

Nemanja Sirar posljednjih deset mjeseci spremao se fizički, psihički i duhovno za sve što ga čeka danas. On je riješio da pješačenjem do Ostroga pomogne u prikupljanju sredstava za liječenje Tare Stojčev, a njegov put počinje danas.

Na naš veliki praznik Vaskrs krećem put manastira Ostrog, kako bih prikupio sredstva za dalje liječenje djevojčice Tare Stojančev. Put koji će trajati 20 dana neće biti lak, ali krećem sa čvrstom vjerom u Boga, ističe Nemanja.

Ovaj mladić će na svom putu proći kroz sljedeća mjesta: Čestereg, Zrenjanin, Borču, Beograd, Obrenovac, Ub, Valjevo, Kosjerić, Užice, Zlatibor, Novu Varoš, Prijepolje, Pljevlju, Ðurđevića Taru, Žabljak, Šavnik, Nikšić i Ostrog.
– Udaljenost od mjesta do mesta je tolika da ću dnevno hodati oko šest – sedam sati, osim dijela puta od Zrenjanina do Borče gdje će mi trebati otprilike 12 – 13 sati hoda – objašnjava Nemanja.

On je pozvao sve ljude dobre volje da se danas u 11 časova okupe ispred crkve u Česteregu, odakle će krenuti na put dugačak 600 kilometara.

– Vaša podrška tokom narednih 20 dana će biti od ključnog značaja. Ovim putem još jednom pozivam sve ljude da se uključe u akciju slanjem poruke sa brojem 876 na 3030 ili dijeljenjem na društvenim mrežama – navodi Nemanja i dodaje da je Čestereg u više navrata pokazao ljudskost, solidarnost, ljubav i brigu za one kojima je to potrebno.
Nemanja Sirar ima 25 godina i rekreativno trči polumaratone, maratone i ultramaratone. Prije tri godine je pretrčao 230 kilometara, do manastira Tumane, za dječaka Ognjena Žužića.

Oni koji su pratili njegov humanitarni podvig uplaćivali su sredstva preko računa i slali SMS poruke, te na taj način simbolično otkupljivali pretrčane kilometre, što će moći da učine i ovog puta, kada se zaputi ka Ostrogu, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Prije podne sunčano, popodne mogući pljuskovi

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ prije podne biće pretežno sunčano, a u drugom dijelu dana očekuje se razvoj oblačnosti koji će usloviti lokalne pljuskove i grmljavinu.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od sedam do 12, u planinskim predjelima od četiri stepena Celzijusova, a maksimalna dnevna od 22 do 29, u višim predjelima od 16 stepeni Celzijusovih, prognoza je Republičkog hidrometeorloškog zavoda.

Duvaće vjetar slab istočnog i jugoistočnog smjera, najavljeno je iz Federalnog hidrometeorloškog zavoda.

Nastavi čitati

Aktuelno