Razvojem ljetnjeg turzima u Istočnom Sarajevu i otvaranjem velikog broja ugostiteljskih objekata, sve je veća potražnja za kvalifikovanom radnom radnom snagom.

Međutim, kvalifikovanih radnika  je sve manje, zbog odlaska na sezonski rad u zemlje okruženja. Ugositelji tvrde da je problem i u tome, što mladi sve manje biraju školovanje u ovoj struci.

Za vrijeme zimske i ljetnje turističke sezone, kao i većina gradova u BiH, Istočno Sarajevo suočava se sa nedostatkom kvalifikovane radne snage. Razlozi za to brojni, ali glavni je nezaintersovanost mladih da se bave ovom profesijom i loš obrazovni sistem,  kažu ugostitelji.

„Imamo previše ugostiteljskih objekata i nemamo dovoljno radne snage. Ona radna snaga koju imamo, nije dovoljno edukovana. Problem je sistemski i treba da ga riješimo u korijenu. Jedan od problema je i to što škole ne rade na tome i što se djeca ne uče akdekvatno za obavljanje ovih poslova, i takođe što se ova profesija ne posmatra karijerno, nego usput“, kaže Neven Tuševljak, menadžer u ugostiteljstvu i dodaje da na  nedostatak kvalifikovanih kuvara i konobara u Istočnom Sarajevu,  utiče i odlazak na sezonski rad u okolne zemlje, naročito u ljetnjem periodu.  „Ta radna snaga koja odlazi na primorje. To su ljudi koji pretežno znaju da rade svoj posao i onda kada odu, gubite kostur te ekipe koja radi, a odlazi zbog boljih plata i boljih uslova rada. Pata je u Hrvatskoj trenutno dvostruko veća, a Crna Gora polako stiže Hrvatsku“, zaključuje Tuševljak.

Da se ugosteljski sektor u Istočnom Sarajevu ali i u čitavoj BiH suočava sa ovim problemima, potvrđuje i hotelijer i ugostitelj iz Pala Dejan Golijanin, izvještava RTV BN.

„Mi trenutno nemamo problema sa osobljem jer imamo naše stalne radnike, kojima smo u skladu sa njihovim poslovima podigli i primanja tako da je sad za sad sve u redu. Međutim zabrinjavajuće je, vidim kod kolega obzirom da je sada sezona da je dosta osoblja otišlo put Hrvatske i Crne Gore gdje sezonski mogu zaraditi više novca, nego što im mi trenutno možemo ponuditi za stalno zaposljenje. Takođe, zabrinjavajuće je i to da je sve manje učenika upisanih u srednjih školu za zanimanje konobar i kuhar, što mi nije baš najjasnije jer je konobar lijepo zanimanje i u ovom trenutnku jako dobro plaćen posao“.

Golijanin napominje da će se već teška situacija u ugostiteljstvu uskoro pogoršati, ako se mladi ne motivišu da se školuju za profesije konobar i kuhar.

„Mislim da bi možda, učenicima i omladini trebalo predstaviti da je ovo jako lijep posao da se može dobro zaraditi i da se može živjeti od ovog rada. Sada su i kuhinje dobro sada opremljene i uređajima i hranom koja dolazi. Mislim da bi ih trebali na pravi način edukovati,  slati ih na prakse da vide ljepotu ovog posla. Ja se ovim bavim cijeli život i mislim da su hotel i restoran najljepši poslovi kojima se čovjek može baviti.

Uprkos svemu, građani Istočnog Sarajeva kažu da su zadovoljni uslugom u ugostiteljskim objektima.

Kako bi riješili problem nedostatka kvalifikovane radne snage u oblasti ugostiteljstva, u Istočnom Sarajevu otvaraju se agenecije koje se bave obukom i dokvalifikacijom onih koji žele da se bave ovom profesijom. Zainteresovani za posao u ugostiteljstvu  mogu da dobiju  osnovne kurseve  ali i one napredne koji uključuju i menadžerske obuke.

Građani Republike Srpske ove godine najviše biraju Hrvatsku i Crnu Goru kao destinacije gdje će provesti ljetovanje, rečeno je Srni u banjalučkim turističkim agencijama.

U agencijama dodaju da su prošli popusti za ranu prijavu, te da su cijene nešto više u odnosu na cijene istih aranžmana koji su se mogli rezervisati ranije uz popuste i do 25 odsto.

U Crnoj Gori se nude prosječne cijene od 70 do 90 evra po osobi dnevno na bazi polupansiona ili 100-120 evra na bazi ol inkluziv usluge.

Cijene, kako kažu, variraju u zavisnosti od kategorije i blizine plaže.

“Hrvatska je dosta skuplja. Najniža cijena na bazi polupansiona u vrlo skromnom hotelu sa dvije zvjezdice je 70 evra, a u boljim hotelima od 120 evra pa nadalje”, naglasili su u turističkim agencijama.

Kada je riječ o daljim destinacijama, turiste iz Srpske najviše interesuju Grčka, Turska i Egipat za koje se nude avio-aranžmani sa banjalučkog aerodroma.

Aranžmani za Egipat kreću se od 850 evra pa nadalje, Turska od 700 evra pa nadalje, Grčka – mjesto Lutraki od 650 evra pa nadalje.

“Ostale destinacije su sa polascima iz Beograda i najviše se putnici odlučuju za Španiju /Majorka, Kosta del Sol i Kosta Brava/, grčka ostrva i Kipar”, rekli su u banjalučkim turističkim agencijama.

U zemlji iz koje mnogi odlaze, porodica Sibinčić iz Prnjavora odlučila je ostati. Ne samo ostati – već zasukati rukave, uzeti motiku u ruke i graditi budućnost na zdravim temeljima.
I upravo njima, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, poklonio je plastenik – dar koji ova porodica naziva prekretnicom u svom poslovanju.

– Ugradnja plastenika završena! Zahvalni smo gradonačelniku Banja Luke, Drašku Stanivukoviću, na ovom poklonu. Ovaj plastenik će nam pomoći da podignemo našu organsku proizvodnju na viši nivo i biće prekretnica za našu organsku farmu, pomažući nam da se proširimo i napredujemo – objavili su članovi porodice Sibinčić na svom Instagram profilu.

Njihova priča je sve, samo ne uobičajena. Slaven iz Prnjavora i Ajvi, porijeklom sa Filipina, nakon života po svijetu odlučuju se vratiti u Slavenovu rodnu grudu – i tu, sa svoje četvoro djece, graditi novu priču. Bez porodičnog naslijeđa, bez startnog kapitala, ali sa velikim snovima.

<iframe src=”https://www.facebook.com/plugins/video.php?height=476&href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fthesibincicfamily%2Fvideos%2F1188489163294440%2F&show_text=false&width=267&t=0″ width=”267″ height=”476″ style=”border:none;overflow:hidden” scrolling=”no” frameborder=”0″ allowfullscreen=”true” allow=”autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share” allowFullScreen=”true”></iframe>

– Blagoslovljeni smo što imamo ovu priliku i potrudićemo se da je maksimalno iskoristimo – poručuju.

Na svom imanju uzgajaju stare, zaboravljene sorte voća i povrća, bave se pčelarstvom i rade isključivo po principima organske proizvodnje – bez pesticida, GMO sjemena i vještačkih đubriva. Njihova zemlja je mjesto gdje se vraća život, a farma mnogo više od posla – to je naslijeđe u nastajanju.

– Naša ljubav prema zdravom svijetu i boljoj budućnosti za našu djecu pokreće nas svaki dan. Dajemo sve od sebe da stvorimo naslijeđe na koje će biti ponosni – poručuju iz porodice Sibinčić.

Podršku ovom putu dao je i Stanivuković, koji je prilikom posjete u aprilu ove godine rekao:

– Slaven iz Prnjavora i Ajvi porijeklom sa Filipina, nakon života po svijetu, odlučili su se vratiti u Slavenovu rodnu grudu i ovdje podizati svojih četvoro djece. Njihova životna priča govori više od hiljadu riječi, a sloga i ljubav pokreću sve. Odluka da se vrate, da rade i stvaraju na svojoj zemlji, zaslužuje svako poštovanje i podršku, a posebno to što se bave organskim uzgojem, ulažući trud u zdravu i kvalitetnu proizvodnju koja doprinosi boljem životu.

Porodica se zahvalila i firmi ITC Zenica na, kako su rekli, vrhunskom radu, te svojim komšijama na velikoj podršci. U objavi su dodali:

– Mi smo poduzetnici prve generacije s velikim snovima. Naporno radimo na izgradnji posla koji nije samo uspješan, već i zaista značajan i ispunjavajući za nas, te će utrti put svjetlijoj budućnosti za našu djecu.

Na društvenim mrežama redovno objavljuju trenutke s farme, dijeleći i borbu i radost, ali i inspiraciju. Njihova poruka je jasna – može se uspjeti, i kada krećeš iz nule, ako vjeruješ u ono što radiš.