Američki predsjednik Donald Tramp naredio je sveobuhvatnu istragu o administraciji svog prethodnika, naloživši Ministarstvu pravde da ispita da li su neizabrani pomoćnici suštinski upravljali državom tokom predsjedničkog mandata Džozefa Bajdena.

Istraga o Bajdenovim posljednjim aktima na funkciji ispitaće upotrebu automatskih potpisa na zvaničnim dokumentima, uključujući preinačenje 37 smrtnih kazni i pomilovanja dodijeljena članovima porodice i političkim saveznicima.

– S obzirom na jasne indikacije da predsjednik Bajden nije imao kapacitet da vrši svoja predsednička ovlaštenja, ako su njegovi savjetnici tajno koristili mehaničku olovku za potpis da bi prikrili ovu nesposobnost, dok su preduzimali radikalne izvršne mjere sve u njegovo ime, to bi predstavljalo neustavno korištenje predsjedničke moći i ovlaštenja – navodi se u Trampovoj naredbi.

Istraga se usredsređuje na navode da je Bajdenov pad sposobnosti rasuđivanja omogućio zaposlenima da donose ključne odluke bez njegovog direktnog učešća. Istražioci su zaduženi da utvrde da li je postojao koordinisan napor unutar Bajdenove administracije da se od javnosti prikriju zdravstveni problemi predsjednika, uključujući moguće zavjere za suzbijanje dokaza o pogoršanju u rasuđivanju i da se on vještački prikaže kao sposoban za obavljanje funkcije.

Tramp je ranije optužio Bajdenove saradnike da su potencijalno počinili “izdaju na najvišem nivou” koristeći pad sposobnosti rasuđivanja njegovog prethodnika da bi sproveli politike koje on možda nije lično podržao. Istraga Ministarstva pravde treba da utvrdi da li je sve izvršne akcije odobrio sam Bajden. Glavni tužilac Pam Bondi i savjetnik Bijele kuće Dejvid Vorington zaduženi su da vode istragu.

Trampovi kritičari tvrde da je istraga politički motivisana i da joj nedostaju suštinski dokazi, dok pravni stručnjaci napominju da je upotreba automatske olovke za predsjedničke potpise zakonski dozvoljena i da su je koristile brojne prethodne administracije. Trampova administracija tvrdi da nikada nije korištena u ovoj mjeri.

Iz Bajdenovog tima je prošlog mjeseca objavljeno da je bivšem predsjedniku dijagnostikovan agresivni oblik raka prostate. Mnogi komentatori, uključujući Trampa, tvrdili su da se bolest razvijala tokom nekoliko godina i da je Bajdenov uži krug namjerno krio dijagnozu od javnosti. Američki senator Ron DŽonson, koji predsjedava istražnom pododboru za nacionalnu bezbjednost, pokrenuo je posebnu istragu o potencijalnom prikrivanju u vezi sa zdravljem bivšeg predsjednika.

Bivša predsjednica ekstremno desne stranke Nacionalno okupljanje Marine Le Pen službeno je razriješena dužnosti poslanice u lokalnom parlamentu u gradu Pas-de-Calais, nakon njene nedavne osude za pronevjeru.

Dekret kojim se formalizuje njeno razrješenje s dužnosti izdan je i uručen joj početkom sedmice, nekoliko dana nakon što su vlasti primile službenu obavijest o sudskoj presudi, izvijestio je Le Parisien.

Ova odluka uslijedila je nakon što je 31. marta Le Pen osuđena na pet godina zabrane obavljanja javnih funkcija, uz kaznu od četiri godine zatvora, od čega će dvije godine odslužiti pod elektronskim nadzorom, te novčanu kaznu od 100.000 evra.

Uprkos razrješenju, Le Pen ima pravo da ospori odluku pred upravnim sudom, što bi automatski suspendovalo primjenu dekreta do donošenja konačne presude, u skladu s francuskim izbornim zakonom.

Međutim, upravni sud u Lilleu potvrdio je da “nije zaprimio nijedan zahtjev Marine Le Pen do sada.“

Krivični sud u Parizu proglasio je Le Pen krivom jer je bila u središtu šeme u kojoj su se zloupotrebljavala sredstva Evropskog parlamenta za isplatu plata osoblju RN stranke u periodu između 2004. i 2016. godine.

Ukupni iznos pronevjerenih sredstava procjenjuje se na 4,4 miliona evra, od čega je navodno vraćeno 1,1 milion.

Iako prema sudskoj praksi Ustavnog vijeća može zadržati svoje mjesto u Nacionalnoj skupštini, Le Pen bi bila onemogućena da se kandiduje u slučaju prijevremenih parlamentarnih izbora tokom perioda zabrane kandidature.

Le Pen je uložila žalbu na presudu i osudila je kao “političku odluku” koja “krši vladavinu prava”.

Žalbeni sud u Parizu obećao je donijeti odluku do ljeta 2026. godine, prije predsjedničkih izbora 2027. godine, za koje se Le Pen smatrala jednom od glavnih kandidatkinja.

Moskva je primila k znanju komentare predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o reviziji odredbi o srpskoj vojnoj proizvodnji nakon objave podataka ruske Spoljne obavještajne službe (SVR), potvrdila je portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

Podsjećamo, pres služba SVR-a saopštila je prošle sedmice da srpska vojna preduzeća snabdijevaju Oružane snage Ukrajine municijom uprkos deklarisanoj neutralnosti Beograda.

“Uprkos ‘neutralnosti’ koju su proglasile srpske vlasti, srpska vojna preduzeća nastavljaju da snabdijevaju Ukrajinu municijom. Paravan za to je šema koja koristi lažne sertifikate krajnjih korisnika i zemlje posrednike. Govoreći o potonjima, najčešće se pominju zemlje NATO – Češka, Poljska i Bugarska”, naglasili su tada ruski obavještajci.

Komentarišući optužbe iz Rusije, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da je o toj temi razgovarao nasamo s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Dodao je da je formirana komisija koja će ispitati istinitost tih optužbi.

“Primili smo k znanju javno izrečena uvjeravanja čelnika srpske države da će se pokrenuti revizija vojno-tehničke saradnje Beograda sa stranim partnerima kako bi se utvrdile prevare s sertifikatima krajnjeg korisnika. Pretpostavljamo da će najavljene mjere omogućiti pravovremeno evidentiranje i prekid sumnjivih izvoznih transakcija te spriječiti slanje vojnih proizvoda na pogrešnu adresu”, rekla je Zaharova, prenosi Index.

Prema Zaharovoj, Rusija je uvjerena da je “Srbija dobro svjesna svih rizika povezanih s padom proizvoda nacionalnog vojno-industrijskog kompleksa u ruke kijevskog režima te da će preduzeti efikasne i dovoljne mjere kako bi osigurala da ništa ne baci sjenku na dobre odnose između Moskve i Beograda”.